Priča

26.decembar 2018. Jelena Lengold

Jasmin i smrt

Evropska nagrada za književnost obeležila je desetu godišnjicu konkursom za kratku priču na koji je pozvala svoje dosadašnje dobitnike, 36 pisaca iz 26 zemalja. Među njima je i Jelena Lengold, nagrađena 2011. godine za zbirku priča Vašarski mađioničar u izdanju Arhipelaga. Po oceni žirija, čitalaca pomenutog konkursa, najbolja evropska kratka priča je Jasmin i smrt Jelene Lengold

Intervju – Branka Prpa, istoričarka

26.decembar 2018. Filip Švarm

Intelektualna svest je nesretna svest

Ono što je napravljeno krajem dvadesetog veka bio je pakt za rušenje Jugoslavije, kao što je na njegovom početku postojao savez za njeno stvaranje. Proces se obrnuo. Ali ovde se ne sme u istorijskim ni u bilo kojim drugim analizama smetnuti sa uma jedan moment. A to je da je Jugoslavija srušena od njenog vladajućeg vrha. Narod se, zapravo, nikad o tome nije izjasnio

Intervju – Čedomir Vasić, vizuelni umetnik

Umetnost bez mistifikacije

Ideja da vi rasturite, dekonstruišete sliku da biste je doveli do sastavnih delova, pruža vam u sledećem koraku mogućnost da mislite dalje, šire. Upravo ta širina mišljenja koja je proistekla iz usmerenosti metoda je neka vrsta paradoksa, ali veoma korisnog paradoksa

Intervju – Vladimir Kostić, predsednik SANU

26.decembar 2018. Jelena Jorgačević

Bez jasnog uvida u sopstvene vrednosti

"Na opustošenom prostoru preostaju još samo ‘burazeri’ različitih vrsta, mada ni u njih ne treba imati bezgranično poverenje, i vođe, koje ćemo slaviti, a potom bacati pod noge. Mnogi dragoceni ljudi uporno izbegavaju svaku formu javnog delovanja plašeći se da ne budu, u ‘društvu u kome se deca na sijalicama uče gađanju’, proglašeni za autoritete, što je potencijalno subverzivno i opasno. Institucije kao da ne umemo da gradimo ili ih rušimo često i zbog toga što su smetnja personalizovanoj vlasti. Izvestan uticaj u svemu tome ima i naše istorijsko iskustvo da su u nekim vremenima države u kojima smo živeli, a time i najveći broj institucija, bile tuđe. Na našim pijacama se prodaju lažni konektori za sigurnosne pojaseve za kola, a da nismo baš jasno raščistili koga time zapravo varamo"

Nuspojave

19.decembar 2018. Teofil Pančić

Melanholija slobodnog građanina

Saša Janković se od "liblinga" građanske javnosti postepeno pretvorio u političkog čudaka, survavajući se u folder "nevažno", jedini u kojem političar ne sme da se nađe

Bjork – 25 godina od albuma »Debut«

19.decembar 2018. Dragan Ambrozić

Silovito srećna

Prvi solo album Bjork bio je remek-delo miksovanja emotivne istinitosti i kreativne primene tehnologije, najavljujući dolazak jedne od najznačajnijih umetnica savremene pop muzike

Francuska – Ekonomska pozadina protesta

Na račun naroda

Politika "stezanja kaiša" Emanuela Makrona za cilj ima da se na račun najsiromašnijih omogući nesmetano bogaćenje najbogatijih. Marksističkim rečnikom: Socijalni bunt je izazvala nepravedna preraspodela viška vrednosti

Intervju – Veran Matić, predsednik Komisije za istraživanje ubistava novinara

19.decembar 2018. Radoslav Ćebić

DB zatvara krug

"Kampanja protiv Ljiljane Smajlović i mene je kampanja protiv toga što je do suđenja uopšte došlo. A da nije bilo Komisije, pitanje je da li bi ikada bilo pravde za Slavka Ćuruviju. Komisija redovno reaguje na sve što nam se učini da je u ovom procesu nezakonito, nedozvoljeno, sve što narušava dokazni postupak. Vrhunac diskreditacije je tvrdnja da je zahvaljujući Ljiljani Smajlović bombardovanje Srbije duže trajalo. I tu se najbolje vidi kontinuitet od teksta ‘Ćuruvija dočekao bombe’, sa lažnom tvrdnjom da je Ćuruvija tražio bombardovanje Srbije, do bolesne izmišljotine da je zbog Ljiljane Smajlović produženo bombardovanje"

Intervju – Aleksandra Stratimirović, dizajnerka svetla

19.decembar 2018. Sonja Ćirić

Sastavni deo svega vidljivog

"Danas u 2018. na prelazu u 2019. Beograd (i Srbija) stvarno treba da otvori svoja blindirana vrata kreativne tamnice i pusti na slobodu pametno stvaralaštvo"

Interno raseljena lica

19.decembar 2018. Ivana Milanović Hrašovec

Zaboravljeni

Bez sveobuhvatne podrške države, život raseljenih sa Kosova i dalje će se odvijati na marginama društva. Najugroženiji među njima su bez krova nad glavom i bez osnovnih ljudskih prava – daleko od pogleda javnosti

Povratak »Deliveri junita«

19.decembar 2018. Radmilo Marković

Ko plaća Tonija Blera

Šta li je posao premijerke i ministara ako Blerov Institut bez ikakvih javnih informacija, ne dao bog kakvog tendera, za Vladu nabavlja čoveka koji treba da rešava ključne probleme Vlade

Nagrada UNS-a Dragoljubu Žarkoviću

19.decembar 2018.  

Priznanje za životno delo

Povodom Dana Udruženja novinara Srbije, nagrada za životno delo u 2018. godini dodeljena je glavnom uredniku nedeljnika "Vreme" Dragoljubu Žarkoviću

Sećanje na Miroslava Jovanovića (1962–2014)

12.decembar 2018. Vladimir Todić

Izgaranje za novom istorijom

Za ovog istoričara politički odnosi Srbije i Rusije kroz vekove samo su jedan (ne i najvažniji) segment njihovih ukupnih odnosa, trajno obeleženih vremenskim i interesnim kontekstima, kao i značajnim razlikama u međusobnim percepcijama

Intervju – Filipe Markeš, Evropski magistrati za demokratiju i slobodu

12.decembar 2018. Radoslav Ćebić

Nezavisnost pravosuđa je osnovno ljudsko pravo

"Usredsređeni smo na nezavisnost pravosuđa i zabrinuti smo zbog ustavnih amandmana koji su predloženi. Moram da kažem da to nije samo naša zabrinutost, već to osećanje sa nama dele i strukovna evropska udruženja. Koliko sam mogao da čujem, nema nijednog jedinog profesora prava koji je izjavio išta pozitivno o izmeni Ustava Republike Srbije"

Povodom nagrade Vitez poziva

12.decembar 2018. Boža Prelević

Nemamo prava da odustanemo od budućnosti

Pre će biti da Srbijom vladaju sitna ili krupna pohlepa i korupcija nego strah. Ovde se ljudi, mediji, institucije, agencije, akademije i svakoliki savezi jednostavno kupuju kao diploma, kao doktorat, kao mesto na carini ili u policiji, kao pobeda na konkursu za sredstva za film, kao donacija medijima ili kao mesto direktora klinike. Dakle, politička elita, koliko god to cinično zvučalo, više kupuje nego što bije. Zna vlast da je ćar i privilegija svinjče koje nikada nije dovoljno debelo

Politike solidarnosti i hijerarhije

05.decembar 2018. Stefan Aleksić

Utvare eksploatacije

Pozivi na solidarnost uvek se moraju posmatrati u ključu političkih aktera koji pozivaju i onih koji su pozvani te njihovih pozicija unutar ekonomske i političke hijerarhije. Poziv stoga zvuči krajnje cinično

Podele

05.decembar 2018. Andrea Jovanović

Od istorije ništa ne učimo

Samo par nedelja nakon Makronovog govora u odbranu "moralnih vrednosti" u samom srcu Francuske buknuli su "Yellow Vests"(Žuti prsluci) protesti inicirani dugogodišnjim padom ekonomskog standarda

Granice evropske solidarnosti

05.decembar 2018. Sofija Mandić

Lokalni lideri i globalni procesi

Dok su se u Francuskoj izgovarale velike reči o miru, nenasilju, solidarnosti i posledicama nacionalizma, pogledi nekih od njih su besciljno lutali. Odsustvo zainteresovanosti ne iznenađuje jer su se u lokalne moćnike izgradili zahvaljujući zastrašivanju, etničkim podelama, potpirivanju i učešću u sukobima. I danas se na vlasti održavaju primenjujući iste principe

Nemačka

05.decembar 2018. Nemanja Rujević

Migranti, jeftino

Rezanje socijalne države u Nemačkoj i prekarizacija rada pokrivaju se masovnim doseljavanjem nesrećnika spremnih da rade za male pare. Taj neoliberalni model polako dolazi do svojih granica – jer sve jači antimigrantski diskurs površinski je usmeren prema došljacima, a suštinski prema nepravdi kod kuće

O pojmu

05.decembar 2018. Ivan Milenković

Prinuda na solidarnost

Iz sukoba s realnošću, međutim, do sada niko nije izašao kao pobednik, uprkos impresivnim pokušajima. Zbog toga se problem solidarnosti u međudržavnim odnosima uvek postavlja na simboličkoj ravni i uvek znači poziv na uspostavljanje kriterijuma i načela

Strip

05.decembar 2018. Nikola Dragomirović

Katarza sazrevanja

Grafički roman Čudan zvuk motora (Besna kobila, 2018), po scenariju Gaetsa i sa crtežom Žonatana Munjoza, poigrava se osetljivom temom dečije nevinosti i odrastanja na originalan način – metaforom serijskog ubistva

Portret našeg vremena – Suzana Vasiljević

05.decembar 2018. Tamara Skrozza

Samo za predsednikovo uvo

Medijska savetnica šefa države istupila je sa nejasnom, nedovoljno preciznom, pa samim tim i zlokobnom najavom mera za rano otkrivanje medijskih laži. Da li je reč o nekoj novoj formi moderne inkvizicije, koja bi išla okolo i komisijski uništavala veštice ili možda o telu koje bi pod firmom borbe protiv lažnih vesti zapravo sprovodilo cenzuru? Sva ta pitanja, siguran su put, garantovani recept za dodatnu dozu straha