Mionički zemljotres

30.mart 2006. Dragan Todorović

Ne mogu, i neću

Kažu da će, ako sredstva iz Republike budu pristizala ovim tempom, za saniranje posledica zemljotresa, po kriterijumima pokojnog Miloševića, trebati još 20 godina, ali prvi novosrbijanac Mionice neće ni da čuje da primi novinara, a kamoli da koju kaže na te teme

Politička ekonomija cigareta

01.mart 2006. Miloš Vasić

Markova posla i prijatelji

Biti prijatelj Marka Miloševića nije bilo lako ni dok mu je tata bio na vlasti, a kamoli kasnije. Isto je i sa poslovnim partnerima: Marko je mogao da bira čime će se baviti, pa je sa gajbi prešao na cigarete, a tu je bila gužva. Neki su u gužvi stradali ovako, a neki onako; neki tada, a neki, bogami i sada

Kraljica Margo, Balet Narodnog pozorišta, Beograd

14.decembar 2005. Ivana Milanović Hrašovec

Bregovićev balet

Nakon uspešnih muzičko-plesnih ostvarenja Dr Džekil i mister Hajd uz muziku bubnjara Dragoljuba Đuričića i Ko to tamo peva prema muzici Vokija Kostića, narudžbina Bregovićeve muzike za balet Kraljica Margo predstavlja nastavak "slobodoumnog" kursa naše baletske umetnosti

Izložba galerije nauke i tehnike: "Svetska godina fizike 2005"

16.novembar 2005. Slobodan Bubnjević

Relativnost velikog otpadnika

Izložba "Svetska godina fizike 2005" otvorena je prošle nedelje u Galeriji nauke i tehnike Srpske akademije nauka i umetnosti, kao jedna od poslednjih manifestacija kojima će se u našoj zemlji obeležiti Svetska godina fizike. Izložba u GNU-u prikazuje prostor i vreme Alberta Ajnštajna i njegove prve supruge Mileve Marić, prateći njihov razvojni put, obrazovanje, putovanja i dileme sa kojima su se suočavali. Predstavljajući i manje poznate detalje iz zajedničkog života, izložba posebno pokušava da prikaže pravo mesto i ulogu Ajnštajnove supruge u stvaranju njegovih teorija

Bojić se vratio, gde su ostali

17.avgust 2005. Vera Didanović

Jul u avgustu

Dan nakon što se nekadašnji ministar zdravlja, na otvaranju klinike za bolesti srca "Ostrog", ponovo ukazao u javnosti, njegova (nekadašnja?) partija – Jugoslovenska levica – najavila je povratak na političku scenu. Da li to znači i povratak Leposave Milićević, Tomislava Jankovića, Nikole Mitrovića, Dragoljuba Đokića i ostalih kadrova JUL-a koji su već ostavili nezaboravan trag u zdravstvu

Istraživanje - Snaga i moć zavičajnih klubova

Nema raja bez rodnoga kraja

Zašto su Crnogorci najviši narod na svetu? Oni još kao bebe puze uz kolevku i pitaju: „A, no, đe je taj Beograd ?!" Ako možda niste čuli ovaj vic, onda ste verovatno načuli kako Krajišnici „drže" Beograd, kako Državnu bezbednost vode Crnogorci, da se Kosovari „vuku ko creva" i međusobno zapošljavaju i da su izbeglice totalno zaposele sve osnovne strukture društva. Kakva se stvarnost krije iza ovih viceva i teorija zavera unutar nacionalnog korpusa? Kako uistinu žive ljudi koji su nasilno istrgnuti iz svog zavičaja ili su ga u jednom trenutku napustili. Kako doživljavaju svoju novu sredinu, kako se odnose prema njoj i kako ona prema njima

Život i misao Ksenije Atanasijević

05.maj 2005. Slobodanka Ast

Čestitam vam gospođice, ušli ste u pakao!

Zašto je dr Ksenija Atanasijević, značajni filozof i prevodilac filozofske literature, prva univerzitetska nastavnica u Kraljevini Jugoslaviji koja je ostavila impozantan opus od oko 400 bibliografskih jedinica, ekskomunicirana sa Beogradskog univerziteta 1936? Zašto je raznim smicalicama akademskih koterija, intrigama kolega intelektualno inferiornijih od nje, koji su pribegavali i nezakonitim radnjama, prekinuta profesorska karijera ove briljantne naučnice, koja je uz Isidoru Sekulić i Anicu Savić-Rebac smatrana "najučenijom srpskom ženom"? Odgovore na ova pitanja pruža monografija Ljiljane Vuletić Život i misao Ksenije Atansijević koja se upravo pojavila iz štampe

Mionica - dva Zorana, jedan mandat

06.april 2005. Dragan Todorović

Antička demokratija

Opozicija otkrila da je radikalskog odbornika u Skupštini opštine zamenio čovek iz istog sela, sa istim imenom i prezimenom. Predsednik opštine nije ‘teo da se meša, ali veli da je u pitanju začkoljica, radikali došli do saznanja da je, greškom, dokumentacija izdata na ime na drugog čoveka, a načelnica Opštinske uprave ne zna o čemu se radi, jer je tek postavljena

Atentat na Kvantaškoj pijaci

28.oktobar 2004. Jovan Dulović

Tajna Andrije Draškovića

Ko je i zašto poslao plaćene ubice na Andriju Draškovića, nije izvesno. Izvesno je samo to da je u njegovom obezbeđenju bio aktivni policajac i da je ta činjenica iznenadila samo generalnog inspektora MUP-a Vladimira Božovića, a da ministar unutrašnjih poslova nema šta da kaže

Akcionarska groznica

16.septembar 2004. Miša Brkić

Kol’ko vredi „Knjaz“

Akcionari aranđelovačke fabrike mineralne vode najzad znaju koliko novca mogu dobiti za svoje akcije. To je prednost finansijskog tržišta. U međuvremenu, država se umešala i pozvala ih da sa njom udruže akcije i traže više novca i više socijale. To je mana propalog socijalizma i populizma. Na jednoj strani su čiste pare, na drugoj čiste iluzije, pa ko voli nek' izvoli

Suđenje za ubistvo Zorana Đinđića

28.april 2004. Miloš Vasić

Legionari među nama

U tok glavnog pretresa u predmetu ubistva Zorana Đinđića neko stalno pušta šum i skreće pažnju sa osnovnih pitanja. Odjednom je strašno važno šta je pokojni premijer mislio o ovom i o onom svom saradniku, a manje je važno to ko ga je i zašto ubio. Pa je važnije podržati sopstvenu hipotezu o "drugom strelcu" natežući najnovije iskaze svedoka, iako ti iskazi govore suprotno. Opet ispada da je potpuna i pažljiva rekonstrukcija zločina neophodna

Ekskluzivno - optužnica za ubistvo premijera Đinđića

23.oktobar 2003. Redakcija "Vremena"

Kako je ubijen premijer

Specijalno tužilaštvo na osnovu Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala optužilo je grupu od 44 osobe za razna krivična dela zavisno od njihove uloge i onoga što su učinili a što im se stavlja na teret. Počev od ugrožavanja ustavnog uređenja, udruživanja radi neprijateljske delatnosti, više ubistava među kojima i ubistvo premijera Zorana Đinđića, za terorizam, pružanje pomoći učiniocu krivičnog dela, zločinačko udruživanje, više otmica, korupciju u organima uprave, neprijavljivanje krivičnog dela... Optužnica je podignuta protiv: 1. Ulemek Luković Milorada (35), 2. Jovanović Zvezdana (38) 3. Simović Miloša (24) 4. Konstantinović Ninoslava (25)
5. Simović Aleksandra (27) 6. Milisavljević Vladimira (27) 7. Milenković Dejana (33) 8. Kalinić Sretka (29)
9. Jurišić Milana (29) 10. Krsmanović Dušana (26) 11. Pejaković Saše (32) 12. Bezarević Branislava (29)
13. Suvajdžić Miladina (39) 14. Vukojević Zorana (29) 15. Tojaga Željka (33) 16. Gavrić Tonija (35)
17. Maletić Predraga (36) 18. Pović Zorana (39) 19. Buhe Ljubiše (39) 20. Bajić Nikole (34)
21. Petrović Saše (31) 22. Glišović Milana (30) 23. Slavković Đorđa (26) 24. Jurišić Milana (22)
25. Milićević Darka (26) 26. Ranđelović Dejana (27) 27. Miladinović Dragana (32) 28. Kovčić Slobodana (25)
29. Dolić Bojana (25)30. Milić Darka (27)31. Zdravković Aleksandra (25)32. Drča Milana (22)
33. Trajković Srećka (23)34. Jovanović Milana (22)35. Hamidović Selmana (34)36. Kaličanin Milomira (38)
37. Mikelić Borislava (64)38. Tomić Aca (55)39. Vujičić Dragana (48) 40. Gligorijević Miodraga (55)
41. Đugumović Nikole (51)42. Milivojević Slobodana (55)43. Katić Gradiše (40)44. Pažin Slobodana (42) Optuženi pod brojem 1, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 18, 22, 25, 26, 31, 34 i 35 su u bekstvu i suduće im se u odsustvu. Nakon stupanja na snagu optužnice sudija specijalnog suda trebalo bi da do 17. decembra zakaže suđenje, a ukoliko to ne učini, obavezan je da predsedniku suda obrazloži razlog. Prema rečima ministra Vladana Batića, proces će se održati u jednoj, najvećoj sudnici u zgradi bivšeg Vojnog suda. Međutim, branioci optužnice pitaju: kako, kad u njoj ima mesta za samo devet branilaca kojih će inače biti blizu stotinak, budući da su 44 lica optužena od kojih neki imaju i po trojicu advokata. A svako od optuženih mora da ima bar jednog advokata. "Treba li da ponesemo stoličice", pitaju se advokati. Nova velika zgrada u kojoj će biti sudnica predviđena za pomenuti proces optuženima, a koja se inače gradi pored bivšeg Vojnog suda, biće završena, prema najoptimističkijim procenama, za pet-šest meseci.

44. Oktobarski salon

15.oktobar 2003. Olivera Vukotić

Pozitiv-negativ

Realna slika trenutnih umetničkih kretanja u zemlji svakako nije reflektovana kroz odabrane radove na ovogodišnjem Salonu. Iako nova umetnička praksa

Imenovanja zamenika javnih tužilaca

18.septembar 2003. Dragan Todorović

Ministrov mač pravde

Po novom Zakonu o javnom tužilaštvu, donetom u vreme vanrednog stanja, ministar pravde drži sve u šaci, i imenuje i razrešava. Tako je prošle nedelje izabrano 513 zamenika javnih tužilaca, ali priličan broj, bez obrazloženja, nije. Neizbor snašao i tri valjevska tužioca, ne zna se zašto, ali se sumnja da su u pitanju Maki, članstvo kod socijalista i jedan mnogo opasan predmet

Dokumenti

13.avgust 2003. Izbor: Dragoslav Grujić

Praćenje Vuka Draškovića (2)

Dokumenta koja objavljujemo preuzeta su iz knjige Ibarska magistralaZločin bez kazne, koju je ovih dana objavila "Srpska reč". U toku istrage DB je saslušao petnaest svojih visokih funkcionera i operativaca. Njihove izjave upućene su istražnom sudiji Nebojši Živkoviću i zastupniku optužnice Milunu Dragutinoviću, uz propratno rešenje šefa Resora DB Srbije, generala Gorana Petrovića, kojim je sve njih, radi izjave pred sudom, oslobodio čuvanja „državne tajne". Te izjave, koje nisu ušle u sudski zapisnik, ušle su u ovu knjigu. Čitaocima predstavljamo zapisnike koje je uradio Resor DB Srbije u uverenju da su ta svedočenja uverljiva optužnica protiv poretka državnog terorizma bivšeg režima, u kome su tajna policija i njeni eskadroni smrti, bili gospodari života i smrti i ubijali svoje političke protivnike. I opomena svima koji su spremni da državni aparat koriste kao instrument u političkoj borbi

Izmeštanje spomenika

30.jul 2003. Slobodan Kostić

Seobe Dimitrija Tucovića

Gradski čelnici odlučili su da obeleže dve stotine godina srpske državnosti izgradnjom spomenika na Slaviji, na mestu gde se trenutno nalazi spomenik Dimitriju Tucoviću, rad Stevana Bodnarova. Pravim i lažnim nastavljačima Tucovićevog dela preostalo je jedino da pišu saopštenja i ponavljaju kako neće podržati odluku o izmeštanju spomenika