Fudbal

18.април 2001. Vladimir Stanković

Ruski rulet

U dve utakmica protiv Rusa, 25. aprila u Beogradu i 2. juna u Moskvi, rešava se sudbina našeg učešća na Svetskom prvenstvu u Japanu i Južnoj Koreji. U dosadašnjem delu posla selektor Milovan Đorić malo je koga uverio da je na dobrom putu, ali od hajke na njega i traženja novog rešenja usred kvalifikacija teško da bi bilo koristi

Istraživanje - odnosi Srbije i Crne Gore

18.април 2001. Milan Milošević

Ključ u kutiji

Crnogorska izborna prognoza, analiza referendumske groznice, rejting ličnosti i stranaka u Srbiji i Crnoj Gori, ugled institucija, linije rascepa i tačke mogućih konflikata

Srećko Mihailović, sociolog

18.април 2001. Slobodanka Ast

Hleba i pravde

"Ta metafora najbolje definiše ono što građani hoće. Da se živi bolje i da odgovaraju oni koji su krivi – lopovi, pljačkaši, samovoljnici koji su se nelegalno obogatili zahvaljujući svojoj poziciji u prethodnoj vlasti. Strpljenje nestaje, poverenje u novu vlast opada, nade je sve manje. Vara se onaj ko misli da narod služi za jednokratnu upotrebu"

Komisija za istinu

18.април 2001. Slobodanka Ast

Ostavke

Latinka Perović i Vojin Dimitrijević, koji su za vreme strašnih Miloševićevih "godina raspleta", godina ratova i sveopšteg razaranja najartikulisanije zalagali za istinu i mir, sebe ne vide u Komisiji koju je obrazovao dr Vojislav Koštunica

Bliskoistočna kriza – priča bez kraja

12.април 2001. Miodrag Radović

Nemoć ratnih obećanja

Do sad su Izrealci napadali samo kada bi neko od njihovih bio ubijen ili ranjen. Niko nije bio povređen u minobacačkoj vatri na dva jevrejska naselja i jednu izraelsku farmu na granici pojasa Gaze.

Komisija za istinu i pomirenje

12.април 2001. Slobodanka Ast

Teško suočavanje

Javnost u Srbiji treba uskoro da se suoči sa svedočenjima o zločinima koji su počinjeni u ime "srpskih nacionalnih interesa" i "velike ideje", ali i nad građanima ove zemlje

Dosije: Kako je nastala i propala Dafiment banka

12.април 2001. Miša Brkić

Pipci i konci svemoćnog gazde

Nedavno, u podrumima Narodne banke Srbije otkriveni zapisnici snagom izvornog dokumenta svedoče kako je tadašnji predsednik Srbije Slobodan Milošević vukao konce velike prevare sa astronomskim kamatama na štednju da bi iz porodičnih sefova namakao pare potrebne za finansiranje njegove vladavine. Nijedan zapisnik nije mogao postati zvaničan dok ga nije odobrio Predsednik, a on je naređivao ko će upravljati Dafiment bankom, koliko će ta banka dobiti para od NBJ-a i NBS-a, kada će se formalna predsednica Banke pojaviti pred TV kamerama i koliko ceo "biznis" mora ostati u strogoj tajnosti. Tako je i moglo da se dogodi da sva upozorenja čestitih ljudi koji su kontrolisali poslovanje Dafiment banke budu ignorisana, a ti ljudi oterani s posla. Ovo je nastavak priče koju je "Vreme" prvo započelo prošle nedelje

Obezbeđenja Slobodana Miloševića

General i vojvoda

U trenutku kada su iz rezidencije u Užičkoj 11 odjeknuli pucnji, Miloševićev dugogodišnji pratilac Senta Milenković više nije bio u njegovoj službi. Bivši šef SR Jugoslavije spao je na to da mu obezbeđenjem komanduje opskurni vojvoda Siniša Vučinić

Hapšenje – policijska priča

03.април 2001. Miloš Vasić

Komad sa pevanjem i pucanjem

Obaveštajna priprema te akcije MUP-a bila više nego nedovoljna: policija je morala znati koliko i čime naoružanih protivnika treba da očekuje na licu mesta pre nego što pošalje unutra SAJ da se bruka; poslednja stvar koju jedna policija može sebi da dozvoli jeste da bude iznenađena

Hapšenje – Uloga Vojske Jugoslavije

03.април 2001. Roksanda Ninčić

Politika nemešanja

Vlada Srbije, njen premijer Zoran Đinđić i ministar policije Dušan Mihajlović optužili su Vojsku Jugoslavije da je sprečavala hapšenje bivšeg jugoslovenskog predsednika, "pružajući otvorenu podršku naoružanim civilima i ličnom obezbeđenju Slobodana Miloševića". Generalštab VJ-a i njegov načelnik general Nebojša Pavković lično odbacili su takve tvrdnje. Šta je od toga tačno

Iza zida

03.април 2001. Svetlana Vasović-Mekina

Halo, Užička

Posle prvih vesti BK-a i CNN-a o hapšenju Sobodana Miloševića pozvali smo Miru Marković, telefonom, na kuću u Užičkoj. Tokom naredna dva dana razgovarale smo desetak puta. To je bar delimičan odgovor na pitanje – šta se dešavalo, iznutra

Slobodan Milošević pred sudom

03.април 2001. Milan Milošević

Kraj mita

U nedelju 1. aprila oko 4.35 istražnom sudiji u Centralnom zatvoru u Bačvanskoj ulici u Beogradu predao se čovek koji je svojim odlukama, svojim postupcima i svojim mitom presudno uticao na tok tragičnih zbivanja u proteklih trinaest godina u Srbiji i na tlu bivše Jugoslavije. Poslednji čin te drame, dug 36 sati, obeležen je događajima u kojima je čak i senka smrti i nesreće, koja je harala centralnim Balkanom čitavu deceniju, bila zakucala i na vrata samog Slobodana Miloševića i njegove porodice dok se patologija jedne politike selila u sudske hronike

Tragedije italijanske aristokratije

29.март 2001. Zoran Jevtović

Pad grofice Aguste

Italijansko visoko društvo pogođeno je u poslednje vreme tragedijama koje su postale predmet interesovanja mnogih svetskih medija. "Špageti-džet-set", kao loša karikatura Beverli hilsa, prezasićen je vidovnjacima, crnom magijom i kokainom, a nisu mu strana ni naručena ubistva

Slovenački skandal

29.март 2001. Svetlana Vasović-Mekina

Nestanak svedoka

Bivšeg Komandanta elitne vojne jedinice Ladislava Trohu su neki smatrali klovnom, drugi poštenjakom, hrabrim i principijelnim čovekom. Široj javnosti postao je poznat kada je 1. jula 1998. godine, naočigled zbunjenih prolaznika, ispred slovenačkog parlamenta u punoj uniformi salutirao slovenačkoj zastavi

Problemi sa "Diznijevim" juncima

29.март 2001. Nebojša Grujičić

Srbija bez Paje Patka

Budući da niko ne zna kakav je dogovor postigao Dragan Hadži Antić sa "Diznijem", "Politikin zabavnik" je odlučio da uđe u pregovore sa ovom kompanijom. Dok se to ne okonča, "Zabavnik" je prestao da objavljuje "Diznijeve" stripove obustavivši izlaženje "Mikijevog zabavnika"

Najnovija srpska desnica

29.март 2001. Uroš Komlenović

Obrazluk i teodulija

Da li se iza pokreta Obraz kriju neoljotičevci koji ispisuju antisemitske parole po Beogradu, ili je to samo društvo hrišćanskih nacionalista "ali ne i šovinista"

Reforme i ujdurme

29.март 2001. Milan Milošević

Krik iz crne rupe

DOS-u, koji ima mandat da brzo sprovede jednu neoliberalnu reformu ili svi propadamo, preti socijalno nezadovoljstvo, ali više od toga zapadanje u konfuziju, gubitak liste prioriteta. Paketi reformskih zakona se najavljuju, i kažu da su brzo spakovani, međutim u javnosti kola jedan vic koji slika DOS kao grupaciju neodlučnu i neefikasnu. Neka gospođa posle četvrtog braka tvrdi da je nevina, objašnjenje za prva dva muža je lascivno. Treći muž je bio socijalista, oni samo obećavaju... A četvrti? E, on je "dosovac", on se samo čudi šta su ovi pre njega radili... Deset pokušaja reformi u poslednjih četrdeset godina (1963, 1965, 1974, 1989, 1995. itd.) tako je do sada napuštano, najavi se reforma, pa se otvori dvadeset bočnih pitanja, ideoloških, demagoških, doktrinarnih, skandaloznih, kontroverznih, apatičnih, eliptičnih i onda se u proizvedenoj konfuziji sve preseče jednim bogatim "lovom na veštice".

Hoće li biti rata na Balkanu

29.март 2001. Roksanda Ninčić

Strogo kontrolisani sukobi

Postoje dve dugoročne opcije međunarodne zajednice na Kosovu. Prva je da pokušaju da ostvare ciljeve postavljene u Rezoluciji Saveta bezbednosti UN-a 1244, uz rizik oružanog sukoba s albanskim ekstremistima i gubitaka u redovima KFOR-a. Zapad može i da se povinuje albanskim zahtevima, odnosno prizna nezavisnost Kosova i Metohije uz rizik daljeg širenja konflikta sve do stvaranja velike albanske nacionalne države na Balkanu

Na licu mesta: Makedonija posle rata za Tetovo

29.март 2001. Nenad Lj. Stefanović

Gajre i gajle

Ožiljak koji je ostao posle žestokog pucanja po Makedoniji jeste ružan, ali nije mali i nikako ne može biti brzo zaboravljen. Makedonska zastava zaista se vije iznad Tetova na tvrđavi Kale. Za mnoge to još nije sasvim pouzdan dokaz da je priča sa terorizmom u Makedoniji završena

"Vreme" na tragu iskaza Radeta Markovića

29.март 2001. Jovan Dulović

Jaht-klub tajne policije

Pritvoreni bivši šef Resora državne bezbednosti Rade Marković više puta je u istrazi optužio svog prethodnika Jovicu Stanišića za razne zloupotrebe. Između ostalog i za mutne radnje u marini Sekcije za moto-nautiku Brodograditelj, koju su preplavili brodovi i čamci bivšeg vrha državne bezbednosti: Stanišić tu drži brod "Dženi Brendon", kupljen u Velikoj Britaniji; Mihalj Kertes brod "Dunav" i gliser "Papilon"; Rade Marković ima gliser bez broja i registracije, za koji tvrdi da nije njegov iako ga je svojevremeno kupio od Brodotehne; Franko Simatović Frenki gliser "Formula"... U blizini je usidren i brod državne bezbednosti "Kole", izgrađen za Tita kako bi mogao da lovi patke, u čiju je registraciju utrošeno blizu milion maraka

Širenje posla – Lufthanza

23.март 2001. Tamara Skrozza

Isplativ rizik

Nemački avioprevoznik uveo je još pet letova iz Beograda. Manfred Fok, predstavnik Lufthanze za Jugoslaviju, kaže da je kompanija zadovoljna uslugama koje ovde dobija i da kao mušterija to redovno plaća

Na licu mesta – Tetovo

23.март 2001. Nenad Lj. Stefanović

Makedonija u plamenu

Nevolja je što se do spasa za Makedoniju ne može stići preko oružja, i što rešenje problema ne leži izgleda u odgovoru na ovih dana često postavljano pitanje – šta može makedonska vojska, koliko ima vojnika, tenkova ili helikoptera, ili kolika je procentualna zastupljenost Albanca u makedonskoj vojsci. Još nekoliko dana žestokih sukobljavanja i pucanja oko Tetova, uz prve civilne žrtve, i stvari bi definitivno mogle otići dovraga – makedonsko društvo bi se u tom slučaju verovatno beznadežno pocepalo po etničkoj osnovi bez mogućnosti da se više ikada sastave vlade u kojima bi zajedno sedeli predstavnici i jednog i drugog naroda. Albanci se ukopavaju u stavu da su žrtve državnog terora, i zajedničku državu sve više vide isključivo kao "federalnu", baš kao i neki strani mediji koji takvo rešenje nazivaju "prelaznim" – pre konačnog cepanja. Većina Makedonaca istovremeno čvrsto stoji na stavu da se s ustupcima jednom mora stati jer će u protivnom Makedonija ubrzo prestati da postoji