
Sudbine: Zoran Dujaković, stonoteniser “Bosne”
Nisam ja od dobra pobegao
Zvali ga da učestvuje na olimpijadi u Barseloni, kako, kad su mu žena i deca izbegli u Beograd, bar ima baklju koju je nosio na olimijadi u Sarajevu
Zvali ga da učestvuje na olimpijadi u Barseloni, kako, kad su mu žena i deca izbegli u Beograd, bar ima baklju koju je nosio na olimijadi u Sarajevu
Nije slučajno što smo se okupili u mediteranskom gradu Ulcinju (koji ne haje za nacionalnost i veroispovest) radi knjige o Ivanu Gudelju, najplemenitijem izdanku jugoslovenske fudbalske škole
U demokratiji je “doživotnost” vladavine kontraindikovana, ona je s njom nespojiva, i za to postoje predobri istorijski razlozi. Čak ni za Miloševića, koji je bio sve pre nego uzoran demokrata, niko nije tražio doživotni mandat
Fascinantno je kako ista predstava gledana od istih ljudi na dva različita festivala može imati različite recepcije! Ipak, tome se može čuditi samo onaj ko ne razume da je pozorište umetnost trenutka i da upravo trenutak boji svako izvođenje, te nijedno nije identično
Vajfertova pivara u Pančevu, koja je ove godine navršila 300 godina postojanja, devastirana je i urušava se, iako se nalazi u istorijskom jezgru grada i zaštićena je zakonom
“Ono iz čega ja izlazim je neosporno jugoslovenski novi val; najčešće kad zamišljam pjesmu, ona kreće iz tih nekih obrazaca koje su nama donijeli pokojni Divljan, Koja, Rundek, Brecelj, Bele…I šta smo onda mi svi? Neka djeca koju su roditelji ostavili i uskratili im pravo na prezime”
Prvenstvo u Francuskoj bilo je poslednje Svetsko prvenstvo za sve igrače osim Dejana Stankovića, a među njima i za sadašnjeg selektora Dragana Stojkovića. On je posle 24 godine ponovo na Mundijalu i to je za sada jedina podudarnost – za razliku od tadašnje reprezentacije koju je predvodio kao kapiten, današnja pod njegovim trenerskim vođstvom ne kalkuliše i igra na gol više. Možemo i da opet ispadnemo u osmini finala ili ranije, ali ovaj put časno i hrabro
Ovog leta je na luksuznom vinilu reizdata jedna od najboljih ploča jugoslovenskog roka, koja već dugo očekuje zasluženu revalorizaciju. Kad je godine 1984. grupa Haustor izdala “Treći svijet”, new wave je već odavno prošao, a publika nije više marila za strepnje i nade te generacije, želela je više razbibrige. Neshvaćeno u svoje doba, ovo umetničko delo koje mitologizuje borbu potlačenih za slobodu – bilo kad i bilo gde, a naročito u bivšoj Jugoslaviji – stalno se vraćalo u modu, ostajući aktuelno sve do današnjih dana, nadahnjujući mnoge potonje grupe
Prijem u Savez pionira Jugoslavije izgledao je tako što su nam pokupili pare za kape i marame, odveli nas u svečanu salu, okačili nam iste, hor je nešto otpevao, a onda su poslali svakoga tamo gde su mislili da mu je mesto: decu kući, a titovke, crvene marame i Jugoslaviju u zaborav, pisalo je “Vreme” u broju 882
Na svakoj stranici iskrenost Punog meseca jer B.D. zna tajnu žeravice igre. Ucrtava svoje srebrne, bile putanje u morsku plavet, u nebesku pustoš. Piše i lice mora dodiruje. Zna drhteći od čuđenja istinu da izmisli. Narcis drskosti, lepe oholosti lebdi svakom stranicom romana
Pre 59 godina Tito je bio počasni gost na sednici Generalne skupštine UN. Na američko tlo je, međutim, stupio kao predsednik SFRJ u zvaničnoj poseti SAD na poziv Džona F. Kenedija koji je po njega poslao predsednički helikopter da ga doveze na travnjak ispred Bele kuće gde ga je sačekao uz sve državne počasti. Tito je posle toga iz Vašingtona otišao u Njujork. Nije to bilo nimalo slučajno
"Kao i svaki san o nečemu prošlom, Ona Jugoslavija može izazvati suze snevača. On je srećan ("kao u snu"). No, nema samo srećnih snova: Jugoslavija je i noćna mora koja zagorčava život onima koji su svoje istorijske/povjesne misije obavili rasturivši je najbolje što su mogli, tj. do temelja" pisao je Aleksandar Ćirić u "Vremenu" 1998. godine
Dosta davno mi je jednom prilikom Jovan Ćirilov rekao da je on protiv gej-parada, jer seksualna orijentacija treba da bude privatna stvar, ali sam uveren da bi u ovakvoj situaciji u subotu pošao u šetnju i bio u prvim redovima, jer se uvek borio za slobodu
Na svakoj stranici iskrenost Punog meseca jer B.D. zna tajnu žeravice igre. Ucrtava svoje srebrne, bile putanje u morsku plavet, u nebesku pustoš. Piše i lice mora dodiruje. Zna drhteći od čuđenja istinu da izmisli. Narcis drskosti, lepe oholosti lebdi svakom stranicom romana
Na današnji dan pre dvadeset godina košarkaška reprezentacija Savezne Republike Jugoslavije je na svetskom prvenstvu u Indijanapolisu postala svetski šampion. "Vreme" je u broju 610 pisalo kako se "Hej Sloveni" pevalo usred Amerike
Kiš je mislio kako je afera proizvedena da se “likvidiraju pisac i knjiga” i bio je potpuno u pravu. To je bio pravi atentat i naručeno književno ubojstvo
Arhitekta Bogdan Bogdanović rođen je 20. avgusta 1922. godine u Beogradu. „Moje poslednje sećanje na njega je sećanje na graditelja gradova užasnutog nad delima gradorušitelja“, napisao je Milan Milošević povodom njegove smrti. Povodom stogodišnjice njegovog rođenja objavljujemo delove intervjua iz „Vremena“ broj 96 iz 1992. godine
Svetozar Gligorić bio je najbolji srpski šahista svih vremena. Proslavio je misaone sportove u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji i 12 puta bio najbolji jugoslovenski šahista. SFRJ je predstavljao na 15 šahovskih olimpijada, a 1950. je osvojio zlatnu medalju. Preminuo je 14. avgusta 2012. u 89. godini
Malo je poznato da je Vojvodina, ta "žitnica" Srbije i nekada Jugoslavije, gotovo iz ničega stvorena ljudskom pameću i političkim i ekonomskim planom na močvarnom i bolesnom terenu, praktično bez stanovništva, pre samo dve stotine godina. Projektanti velikog Francovog kanala, kanala Dunav-Tisa dugačkog 100,5 kilometara, bila su dva brata – Jožef i Gabor Kiš. Ovaj kanal je stvorio Vojvodinu
O važnosti popisa (pre)malo se govori. Ipak, to je statistički alat čiji će rezultati biti korišćeni, između ostalog, za određivanje ekonomske i populacione politike, zatim i za razna naučna istraživanja. Sigurno će uticati i na neke važne političke odluke. Zbog toga ćemo dati odgovore na čitav niz pitanja koja se tiču starosti, pola, bračnog statusa, etničke i religijske pripadnosti stanovništva itd.
Vesna Milakara rođena je 1966. godine u Donjem Klasniću, u opštini Glina na Baniji. Sa osamnaest godina se udala za Peru Rudića, mog oca, i 1987. rodila mene, a Maju, moju sestru, sledeće godine. Živeli smo u Rudićima, u Gornjem Klasniću, sve do 4. avgusta 1995. godine. Ja sam Mirko Rudić, novinar "Vremena". Ovako počinje svedočenje o stradanju Srba iz Krajine koje ponovo objavljujemo povodom godišnjice početka hrvatske vojno-policijske akcije "Oluja"
Zbog agresije Rusije na Ukrajinu došlo je do nezabeleženih obećanja povećanja i konkretnih povećanja vojnih budžeta. Vojna, odnosno borbena avijacija, bitna je čovečanstvu kako zbog činjenice da se radi o najbitnijem vidu oružanih snaga u modernom ratovanju, tako zbog još važnije činjenice – da najviše tehnologija razvijenih za vojnu upotrebu kad-tad dođe i do civilstva
Slučaj nemačke Reformatske crkve u Magliću, nekadašnjem Bulkesu, govori da je moguć zajednički jezik žitelja nekadašnjih nemačkih sela u Vojvodini i onih koji u njihovim kućama od 1945. stanuju
Zašto se zabrana Vučiću da poseti Jasenovac pretvorila u otužni cirkus? Zbog čega su krvave godine dvadesetog stoleća postale sredstvo za homogenizaciju biračkog tela? I dokle se otišlo u opskurnoj banalnosti nacionalizma
Ustaški koncentracioni logor Jasenovac ponovo je u centru dnevnopolitičkih srpsko-hrvatskih zbivanja, a istorija izložena manipulacijama. Tako se broj žrtava u Jasenovcu neretko izjednačava sa ukupnim stradanjem u NDH, a ukupni gubici u logoru se poistovećuju sa srpskim žrtvama. Tu se dolazi do pitanja da li je taj proces bio spontan ili je perfidno nametnut i kakva je bila uloga države, odnosno nekih republika i njihovih elita
Željko Malnar, putnik, avanturista, tragač, putopisac, novinar, jedna od najpopularnijih ličnosti poznog socijalizma u Jugoslaviji, umro je 9. jula 2013. godine
U utorak 5. jula 2022. godine, u danu nastanka ovog teksta, Demokratska Narodna Republika Alžir obeležila je 60. godišnjicu nezavisnosti. Ovaj veliki jubilej prilika je da se osvrnemo na istoriju, ali i na nešto recentniju prošlost u nastojanju da sagledamo ne samo razvojni put već i današnje perspektive modernog Alžira