Kriza talaca u Moskvi
Uzrok smrti ne pominjati
Sada mnogi analitičari širom sveta postavljaju cinično pitanje da li je deset odsto žrtava – a taj procenat sad već iznosi 17 odsto, što znači da je stradao svaki šesti talac, dozvoljiv broj "podnošljivih žrtava"? Koliko će ova "savršeno uspela vojna operacija" koštati Vladimira Putina
Bušova vojna doktrina
Skrivene i javne poruke
Jedini, dakle, koji treba da strahuje od američke vojne sile u ovom trenutku jeste Sadam Husein
Afere
Život i smrt Sredoja Šljukića
Sve je opasnije biti "ugledni beogradski biznismen". Doduše, uvek je bilo opasno, kao što je to pokojni Sredoje Šljukić Šljuka isuviše dobro znao. U tom se smislu – nažalost i uprkos očekivanjima – ništa naročito nije promenilo od 5. oktobra: ubistva počinjena istom rukom nižu se i dalje
SAD – Irak
Korak po korak – u rat
Sadam Husein je svojim pristankom da omogući rad inspektorima UNMOVIC-a zapravo potrošio poslednji adut. Tim potezom on jeste obezbedio sebi određeni predah, ali više nema dileme da se rat sprema
Međunarodna izložba arhitekture
Zaviriti u budućnost
Posle 11 godina otvoren je jugoslovenski paviljon na izložbi arhitekture. Ako se našim selektorima može zameriti to što su uzeli u obzir i realizacije koje su – iako kod nas možda nešto znače – u međunarodnim relacijama neinteresantne, kao i to što nam je selekcija toliko brojna – manji broj projekata je mogao biti bolje dokumentovan, dizajnerima se mora odati priznanje da su osrednji proizvod dobro upakovali
Miloš Bobić
Zatvor Srbija
Amerika i Irak
„Rat“ i ratu
U pozadini protivljenja američkoj intervenciji svakako leži svest da je Irak posle Saudijske Arabije država s najvećim zalihama nafte u svetu i užas pri pomisli kako bi se rat odrazio na već uzdrmano svetsko tržište crnog zlata
Amerika–Irak, drugi put
Jastrebovi, golubovi i – nafta
O velikim neslaganjima Amerike i potencijalnih saveznika u napadu na Irak možda najbolje govori naslov iz onog britanskog lista koji poručuje: "Amerikanci su sa Marsa, a Evropljani sa Venere"! Saudijci kategorično ostaju pri tvrdnji da neće pomagati kampanju koju je jordanski kralj Abdulah nazvao "donekle apsurdnom", a koja će, što je mnogo važnije, Zapad konfrontirati s muslimanima širom sveta. Istina, iza zatvorenih vrata sve arapske vlade poručuju američkoj administraciji da se neće protiviti napadu čiji je cilj uklanjanje iračkog predsednika Sadama Huseina
Bliski istok - Kriza koja traje
Utuk na utuk
Predstavnici Hamasa se s lakoćom oglašavaju da stoje iza serije samoubilačkih akcija. To je znak da ta vrsta "junaštva" dobro prolazi kod jednog broja Palestinaca, dok drugi upozoravaju da se proširivanjem kruga nasilja ne može raditi na formiranju nezavisne države
Predsednička trka
Istraga građana
Izborna utakmica dva lično veoma pristojna kandidata Labusa i Koštunice po mnogim pretpostavkama bi i bez njihove volje mogla da bude prljava
Slovenija vs. SRJ
Novinari raskrinkali agente
Pitanja gde je granica pritiska vlasti na novinare i kako da tzv. sedma sila zaštiti svoje informatore ponovo su aktuelizovana zbog istražnog postupka protiv slovenačkog novinara koji je otkrio da su slovenačka obaveštajna služba (OVS) i američka vojna obaveštajna služba (DIA) sarađivale u operaciji "Sava" uperenoj protiv SRJ
Dodatak:
Kuda idu Srbija i Crna Gora
U organizaciji "Fridrih Ebert fondacije" i nedeljnika "Vreme" 26. juna održana je tribina pod naslovom "Kuda idu Srbija i Crna Gora". Tribina s istim naslovom održana je u oktobru 2001. godine i želja organizatora bila je da okupimo iste učesnike. Nažalost, to nije bilo mogućno jer su neki od njih na dan održavanja tribine bili angažovani kao članovi Komisije za ustavna pitanja. Gosti tribine su bili gospoda Slobodan Samardžić, savetnik predsednika Jugoslavije Vojislava Koštunice za politička pitanja, Zoran Knežević, član Izvršnog odbora Socijalističke narodne partije Crne Gore, Vuk Minić, poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore, Milan St. Protić, predsednik Političkog saveta Demohrišćanske stranke Srbije, Zoran Lutovac, saradnik Instituta društvenih nauka i Nebojša Medojević iz podgoričkog Centra za tranziciju. Tribinu je vodio Dragoljub Žarković, glavni urednik nedeljnika "Vreme". Razgovor koji objavljujemo u ovom dodatku tek je neznatno skraćen u odnosu na ono što je izrečeno u Studentskom kulturnom centru u Beogradu. Učesnici nisu naknadno autorizovali svoja izlaganja. Oprema teksta je redakcijska
Zašto arapski svet zaostaje
Tri deficita
Najnoviji izveštaj arapskih stručnjaka i istraživača otkriva zašto njihov region toliko zaostaje za Zapadom
Hana Arent u Beogradu
Rad zla na Balkanu
Možda je najveći doprinos međunarodne konferencije o Hani Arent bila otvorena reartikulacija višeznačnog pojma odogovornosti. Kritičkom preispitivanju su bile podvrgnute sve figure odgovornosti: od lične i kolektivne preko pravne, političke, moralne, i intelektualne do institucionalne, komandne, strukturalne, i međunarodne odgovornosti
Nevladine organizacije
Sve po starom
Štiteći sopstvene vojnike od potencijalnog supranacionalnog preispitivanja (i sankcionisanja) delovanja u nekoj od brojnih zemalja u kojima su snage SAD raspoređene, američki predsednik je, međutim, paradoksalno i neplanirano izazvao kolateralni efekat u vidu dobacivanja medijski efektnog argumenta zagovornicima teze o "štetnosti" i "izdajničkom karakteru" domaćeg nevladinog sektora
Novi izazov na Bliskom istoku
Elektronsko-ekonomski „Aušvic“
Ako se držimo istorijskih činjenica, ispada da je svaki zid osuđen na propast. Biblija kaže, a ona nikad ne laže, da su neosvojive zidine Jerihona Izrailjci razrušili gromoglasnim duvanjem u trube. Varvari su na kraju opljačkali i zapalili Rim ne hajući previše za Hadrijanove i Trajanove fortifikacije. Čak je i Berlinski zid, mereno istorijskom skalom, potrajao tek jedan tren. Teško je zato verovati da će Izrael uspeti da viskom, špaktlom i mistrijom jednom za svagda reši svoje nesuglasice s Palestincima
Indijsko-pakistanska kriza
Na nuklearnom nišanu
Čak i najblaža procena mogućeg razvoja krize pokazuje da svi elementi potrebni za kreiranje rata već postoje i da je preostalo samo to da jedna od strana baci grudvu koja će pokrenuti lavinu obračuna miliona vojnika
TV manijak
Čista istorija
Američki predsednik na evropskoj turneji
Ruski iskorak na Zapad
Po svemu sudeći, Buš se mnogo prijatnije osećao u Rusiji ćaskajući s predsednikom o kome donedavno ni sam nije imao najlepše mišljenje, nego u prestonicama tradicionalnih saveznika. U poseti Rusiji zadržao se tri dana, dok je manje od celog dana proveo sa svojim nemačkim i francuskim domaćinima. Na prvi pogled stiče se utisak da su razgovori u Berlinu i Parizu bili mnogo napetiji od onih koje je vodio s bivšim oficirom KGB-a u Moskvi i Sankt Peterburgu