Egipat

31.август 2005. Marko Savić

Mubarakov izborni test

Egipatski predsednik samo je delimično odgovorio zahtevima za reforme, trudeći se da ne ugrozi mnogo svoj položaj

Bliski istok

24.август 2005. Marko Savić

Povlačenje – pre roka

U poplavi izjava da će "izraelsko povlačenje doprineti mirovnom procesu", jedna strana je ostala gotovo nema: lideri arapskih država, gotovo da uopšte nisu komentarisali njegovo povlačenje

Povlačenje iz Gaze

17.август 2005. Marko Savić

Pola maslinove grančice

U operaciji povlačenja obe strane sarađuju tako što Izrael nadgleda i štiti iseljavanje svojih građana, dok je na palestinskim snagama bezbednosti odgovornost za sprečavanje terorističkih napada

Bliski istok

11.август 2005. Marko Savić

Velika seoba

Između izraelskog premijera i palestinskog predsednika Mahmuda Abasa, koji su uložili sav svoj politički kapital u ovaj korak, stoje ekstremisti sa obe strane

Bombe u Gradu mira

28.јул 2005. Marko Savić

Teroristički napadi i posledice

Pored mnogo pitanja koja traže odgovor nakon eksplozija u Egiptu, dva se čine najvažnijim. Ko je odgovoran i zašto baš Egipat? U izveštajima i analizama najviše pažnje poklanja se organizaciji Brigade Abdulaha Azama, dok su gotovo svi saglasni da iza napada stoji neka od organizacija povezanih sa Al kaidom. Bilo je i analiza koje napade pripisuju palestinskim organizacijama, ali je Hamas među prvima osudio napade

Novi palestinski predsednik

19.јануар 2005. Marko Savić

Realnost i očekivanja

Palestinci su ukazali poverenje lideru koji je najavio da želi da počne rešavati probleme mirnim putem i tako su napravili svoj izbor

Bliski istok posle Arafata

18.новембар 2004. Marko Savić

Podela vlasti u podeljenoj zemlji

Arafatova smrt uklonila je razlike koje su postojale između SAD i Izraela s jedne i EU-a s druge strane, jer se EU nikada nije odrekla Arafata, iako su ga Izrael i Amerikanci izbacili iz mirovnog procesa, zbog optužbi da finansira teroriste. Na EU Izrael gleda kao na zaštitnika Palestinaca, jer im je najveća pomoć stizala iz Evrope, ali je uloga EU-a u mirovnom procesu bila mala, u odnosu na novac koji je izdvajala za njega

Bliski istok

21.октобар 2004. Marko Savić

Šaronov najveći izazov

U Izraelu smatraju da su sada bezbedni od novih raketnih napada, napuštanje pojasa Gaze može da počne, a iseljavanje jevrejskih naselja neće se odvijati pod palestinskom vatrom. Sve to može da počne ukoliko sadašnja vlada preživi početak sledeće nedelje

Evropa i Al Kaida

21.април 2004. Vladimir Stanković

Terorizam, politika i video-trake

Tromesečno primirije koje je Osama bin Laden ponudio Starom kontinentu u zamenu za povlačenje iz Iraka i Avganistana energično su odbacili evropski lideri; novi španski premijer Hose Luis Sapatero najavio je momentalno povlačenje španskih vojnika iz Iraka, kao deo ispunjenja predizbornih obećanja

Bliski istok

01.април 2004. Marko Savić

Izazovom na izazov

I dok iz sveta stižu osude i izjave zabrinutosti i pozivi obema stranama na uzdržanost, na Bliskom istoku se ponovo zvecka oružjem

Bliski istok

28.август 2003. Marko Savić

Miniranje mira

Ipak, još nije sve izgubljeno. Iako je ozbiljno ugroženo, primirje se još može spasti. Sedam nedelja, koliko je primirje trajalo, bile su najmirnije u poslednje tri godine i taj krtkotrajan predah doneo je normalizaciju života za veliki deo stanovništva

Kosovo, zločin na seoskoj plaži

21.август 2003. Nenad Lj. Stefanović

Ima li Srbija strategiju?

Šef Koordinacionog centra Nebojša Čović, koji je u Vladi već dugo zadužen za Kosovo i jug Srbije, možda bi najbolje mogao da posvedoči kako izgleda baviti se kosovskim pitanjem u nefunkcionalnoj i nedorađenoj državi u kojoj spremnost da se o tome ozbiljno razgovara postoji samo ad hoc (samo kada nekoga ponovo ubiju) i u kojoj ne postoji zvanična državna strategija o minimalnim i maksimalnim ciljevima, između kojih je kasnije moguće tražiti neko rešenje

Bliski istok - Nova mirovna inicijativa

06.јун 2003. Slobodanka Ast

Kvartet velikih na delu

Suština mirovne mape je da se Izreal povuče sa teritorija osvojenih posle rata 1967, da se Palestinci radikalno obračunaju sa svojim terorističkim grupama i da na kraju – do 2005 – kao rezultat ovih istorijskih poteza, bude uspostavljena nezavisna država Palestina. Ovaj dugoočekivani dokument, koji je komponovao "veliki kvartet" – Ujedinjene nacije, Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Rusija – nailazi na vrlo različite reakcije

Svet – 2002. godine

U Buš-Sadamovoj senci

Reč koja je na međunarodnoj sceni obeležila odlazeću godinu svakako je terorizam, s prefiksom "anti" ili jednostavno bez njega. Poput produženog efekta terorističkog napada 11. septembra na Njujork i Vašington i prošlogodišnjeg rata u Avganistanu, najznačajniji protagonisti – a "Vreme" je odlučilo da kroz njihove portrete krokije podseti čitaoce na događaje koji su u svetu obeležili 2002. godinu – stajali su na jednoj ili drugoj strani ove zamišljene barikade. Naravno, bilo je i izbora, silazaka sa scene ili uspona na nju, jubileja... Ali, sve to uvek u velikoj senci dveju ključnih figura koje su gotovo cele 2002. dominirale naslovnim stranicama i udarnim vestima svetskih medija – Sadama Huseina i Džordža Buša, pa im i u ovoj svojevrsnoj hronologiji zbivanja, po izboru naše redakcije pripada uvodno mesto

Bliski istok - Kriza koja traje

07.август 2002. Ejub Štitkovac

Utuk na utuk

Predstavnici Hamasa se s lakoćom oglašavaju da stoje iza serije samoubilačkih akcija. To je znak da ta vrsta "junaštva" dobro prolazi kod jednog broja Palestinaca, dok drugi upozoravaju da se proširivanjem kruga nasilja ne može raditi na formiranju nezavisne države

Novi izazov na Bliskom istoku

26.јун 2002. Dr Saša Marković

Elektronsko-ekonomski „Aušvic“

Ako se držimo istorijskih činjenica, ispada da je svaki zid osuđen na propast. Biblija kaže, a ona nikad ne laže, da su neosvojive zidine Jerihona Izrailjci razrušili gromoglasnim duvanjem u trube. Varvari su na kraju opljačkali i zapalili Rim ne hajući previše za Hadrijanove i Trajanove fortifikacije. Čak je i Berlinski zid, mereno istorijskom skalom, potrajao tek jedan tren. Teško je zato verovati da će Izrael uspeti da viskom, špaktlom i mistrijom jednom za svagda reši svoje nesuglasice s Palestincima

Bliski istok

25.април 2002. "Time"

Fabrike samoubica

Za Palestince je možda najubedljiviji argument u korist samoubilačkih napada taj da su oni delotvorni. Ako je cilj bio da se osnaže obespravljeni i da se uzdrma izraelsko društvo, onda su napadi u tome uspeli. Možda Palestinci ne bi imali ništa protiv da se protiv Izraelaca bore konvencionalnim metodama, ali oni nemaju pravu vojsku

Blisko-istočna kriza

11.април 2002. Berta Zekić-Belson

Krhka nada za mir

Ni palestinski lider Jaser Arafat ni izraelski premijer Šaron u ovom trenutku ne žele smirivanje; obojica kao da su "dobri" za očuvanje ovakve situacije kontrolisanog nasilja koja neće prerasti u opšti regionalni rat

Eskalacija bliskoistočne krize

04.април 2002. R. V

Arafat u opsadi

Najnovija izraelska vojna operacija, koja je počela prošlog vikenda, vratila je tenkove u Ramalu i u ostale palestinske gradove. Cilj joj je, kako se takođe tvrdi, "potpuna izolacija palestinskog predsednika Jasera Arafata i zaustavljanje terorizma protiv građana Izraela". Usledila je kao odgovor na zastrašujuće poduhvate palestinskih ekstremista samoubica koji su samo u protekloj sedmici izveli šest takvih napada

Bliskoistočna kriza

20.март 2002. Miodrag Radović

Poslednji talas nasilja

Obnovljeni sukobi Izraelaca i Palestinaca zamračili su ionako tamne izglede za prekid vatre na kome, treći put, radi američki izaslanik Entoni Zini

Bliski istok

06.фебруар 2002. Marisa Crevatin-Majstorović

Začarani krug osvete

Na Bliskom istoku danas osim nasilja kao da nema nade ni za šta drugo. Svi međunarodni mirovni pokašaji su propali, a udaljenost strana u sukobu – čini se – mogla bi se meriti svetlosnim godinama. Ono što ne prestaje je spirala nasilja, odmazda za odmazdu