Miloš Krstić- razvoj Srbije i Srba u džezu

Istočnozapadni bi-bap

Iz knjige beogradskog džez klaviriste Miloša Krstića Vek džeza: Od Sent Luisa do Beograda, koja će se uskoro pojaviti u izdanju Teosa, "Vreme" ekskluzivno objavljuje delove koji se odnose na pojavu i razvoj džeza u Srbiji

Češka bez predsednika

29.januar 2003. Veljko Samolov

Loše odigrana partija

U propalim izborima za predsednika republike najviše su profitirali komunisti, koji su nezanemarljivom brojnošću i čvrstom disciplinom u dizanju ruku pokazali da se s njima mora ozbilno računati

Dečja pozorišta

29.januar 2003. Sonja Ćirić

Teatar za početnike

Držati dečju pažnju nije lako. Kad im je dosadno, oni počnu da pričaju, izađu usred predstave... Zato za decu treba igrati isto kao za odrasle, samo znatno bolje, kažu ljudi iz dečjih pozorišta

Nuspojave

29.januar 2003. Teofil Pančić

Kritika štreberskog uma

Sve je raskošniji buket "orvelijanskih" neoautoritarnih nebuloza koje vlast smišlja kao odušak frustraciji zbog Velikog Haosa zatečenog u Srbiji

Ljubomir Mihajlović, predsednik Komercijalne banke

29.januar 2003. R. V

Bankar starog kova

Domaća banka je domaća banka. Jevtinije su od stranih banaka. Brže reaguju, naši krediti i provizije su jevtiniji. Naša privreda i građani, pod jednakim uslovima, prednost treba da daju domaćim bankama

Nezaposlenost

29.januar 2003. Miša Brkić

„Crnci“ postaju radnici

Sve do pre neki dan svako od nas bar jednom bio je u prilici da čuje kako neko "traži posao, a moli boga da ga ne nađe". Ubuduće to više neće biti moguće, kao ni to da se na posao čeka. Ukoliko se usvoji novi zakon o zapošljavanju, svako kome je potreban posao moraće da ga traži i neće moći mnogo da bira

Slovenija i NATO

22.januar 2003. Svetlana Vasović-Mekina

Dva evropska odgovora

Država je ponovo upala u referendumsku groznicu. Uz manje "savetodavne", dakle neobavezujuće referendume (o privatizaciji državne železnice i odšteti za građane koji su finansirali javni telekomunikacijski sistem) na pomolu je izjašnjavanje i o učlanjenju Slovenije u EU i NATO

Valjevo - policija u novoj zgradi

22.januar 2003. Dragan Todorović

Svečani marš plave čete

Kad je glumac, govoreći reči prvog srpskog popečitelja policije Jakova Nenadovića rekao, "Od prvog dana moradoh se posvetiti izmeni pandurske službe, jer su izmene cele države to od mene iskale", Karić nije bio u dilemi da, dok Jakova sluša, u Dušana treba da gleda

Trovanje Ibra

22.januar 2003. Slobodan Georgijev

Teška voda

Rekom Ibar ponovo plovi otrov teške kategorije, otvarajući politička, komunalna i ekološka pitanja u državi Srbiji. Vampirski problem zatrovanosti ove reke fenolom sada dobija i internacionalne razmere jer zloćudna supstanca dolazi sa teritorije koju kontroliše međunarodna zajednica

Internet ponašanje

15.januar 2003. Davor Konjikušić

Pristojni ali frustrirani

Istraživanje CEPIT-a dokazalo je očekivanu tezu da se internet korisnik lokalno ponaša kao i ostali korisnici u svetu, što je samo još jedan od dokaza globalnog fenomena interneta. Srpski korisnik interneta ima iste sfere interesovanja i nije agresivniji i nepristojniji od bilo kog zapadnog korisnika

Amerika

15.januar 2003. Slobodanka Ast

„Ko vozi sam…“

"Nije kukavički ako ostaješ u avionu koji udara u oblakodere... Kukavice su SAD koje šalju krstareće rakete sa daljine od 2000 milja..." Zbog ove opaske sa američke televizije skinut je poznati satiričar Bil Maher. Sad je napisao knjigu koja je ponovo izazvala buru

Nuspojave

15.januar 2003. Teofil Pančić

Otekline revolucije

Komrakovljeva naricaljka nad vlastitom hudom sudbom slika je i prilika sudbine "tekovina revolucije", one koja se možda nije ni dogodila

Intervju - Rajko Đurđević, vlasnik i generalni direktor Autokomerca, jugoslovenskog partnera koncerna Folksvagen

15.januar 2003. Miša Brkić

Kasno je za domaći auto

Mi još nismo doveli strateškog partnera. Ne verujem da niko nije hteo da dođe. Bilo je zainteresovanih, ali bojim se da postoji negativno nasleđe koje se zove Zastava i koja se gura u miraz svakom potencijalnom stranom partneru. A partner neće nasleđe, pogotovo negativno. On hoće čist račun i čistu početnu poziciju. Neće doći ni Opel, ni Mercedes, ni Suzuki, ni Daevu, ni Tojota, niko. Jer Folksvagen ima fabriku tu blizu, u Sarajevu, i Balkan je "pokriven" automobilima čija je cena prilagođena kupcu u ovom regionu

Dokumenti - prepiska Dobrice Ćosića i Haškog tribunala prema Radiju "Slobodna Evropa"

15.januar 2003. Redakcija Vremena

Prijateljsko ubeđivanje

Karla del Ponte, tužiteljka Haškog tribunala: "Uveravam vas da nećete biti uhapšeni za delo koji potpada pod jurisdikciju Tribunala pre, tokom i nakon razgovora." Dobrica Ćosić, bivši predsednik SRJ: "Sve što imam da kažem o razbijanju Jugoslavije, građanskom i međunacionalnom ratu na njenom tlu, o protagonistima tih zbivanja rekao sam u svojim knjigama, javnim nastupima i zvaničnim dokumentima, koji su objavljeni i dostupni svačijem interesovanju i iza kojih i danas stojim tako da se mogu smatrati relevantnim činjenicama." Dormut Grum, viši zastupnik optužbe: "Zamolio bih vas da mi, uzimajući u obzir daljinu koju sam prevalio, dozvolite da vas posetim u vašem domu i predstavim se i da s vama kratko porazgovaram o mogućnosti da razgovaramo o ovim pitanjima u neko vreme u budućnosti kada se budete osećali sposobnim da razgovarate s nama." Dobrica Ćosić, bivši predsednik SRJ: "Činjenice koje se nalaze u mišljenju lekarskog konzilijuma obavezuju i vas, nadam se, na razumevanje moje nemogućnosti izlaganja naporu u zahtevu koji ste mi izložili."

Kalendar Povelje

15.januar 2003. Milan Milošević

Raštimovani orkestar

Mnogo manevara, pogađanja i eksperimentisanja, političkih kalkulacija i ciničnog podbadanja sa strane, a nedostaje ono što karakteriše dobre ustave – vizionarski zamah

Ličnost godine 2002 - Mlađan Dinkić

15.januar 2003. Dimitrije Boarov

Čak i ja štedim u našim bankama

Redakcija "Vremena" je guvernera Mlađana Dinkića proglasila za ličnost godine 2002. pre svega zato što je u protekloj godini uspeo da od Narodne banke Jugoslavije stvori stabilnu i efikasnu instituciju, koja je uspela da stabilizuje dinar kao nacionalnu valutu i da mu obezbedi priznanje konvertibilnosti; koja je postigla dragocene aranžmane s Međunarodnim monetarnim fondom i Svetskom bankom, što joj je omogućilo da rapidno uveća državne devizne rezerve; koja je vratila poverenje u bankarski sistem Srbije – čisteći nemilosrdno sve propale i prevarantske banke sa svog novčanog tržišta; koja je u pet meseci bez ikakvih krupnijih incidenata glatko izvršila konevrziju oko 8 milijardi maraka i drugih evropskih valuta u euro ili druge svetske valute; koja je jesenas izvršila valjane pripreme za prenos platnog prometa iz državne službe u poslovne banke početkom ove godine. Ne potcenjujući napore reformista u drugim državnim institucijama i ne umanjujući značaj promena koje se odvijaju u privatizaciji i restrukturiranju naše privrede, ocenili smo da su rezultati guvernera Mlađana Dinkića u sređivanju toliko značajne, naše centralne monetarne ustanove u protekloj godini daleko isprednjačili ispred svih drugih pokušaja u drugim institucijama (da ne spominjemo one u kojima stvari uopšte ne kreću s mrtve tačke ili idu nagore) – da zaslužuju i naše skromno priznanje. Mlađan Dinkić je, to je utisak koji malo ko može da ospori, ličnost koja raspolaže i ogromnom "pozitivnom energijom" u popravljanju prilika i modernizaciji Srbije i jednostavnom "stručnom efikasnošću" koja njegove akcije čini delotvornim. (Mnogi imaju energiju bez rezultata ili stručnost bez efikasnosti ili efikasnost bez moralnih i strategijskih orijentira.) Po običaju proglašenja ličnosti godine, koji smo uveli pre godinu dana, kada smo Božidaru Đeliću omogućili da na našim stranicama ispriča svoju životnu priču, i Mlađanu Dinkiću dajemo istu priliku (uz najnužnija skraćenja snimka njegove ispovesti).

Rekonstrukcija EU-a

09.januar 2003. Duška Anastasijević

Novi temelj za Evropu

Po prvobitnim obrisima koji će postati vidljiviji sredinom ove godine, EU će po svom ustrojstvu imati čvršći karakter od zajednice koju budu činile Srbija i Crna Gora

Mišel Uelbek, pisac koji provocira

09.januar 2003. Slobodan Kostić

Nemirna savest Zapada

Junaci Uelbekovih romana lutaju pustim predelima sveta u kojima se umesto ljudi mogu videti jedino utvare i senke. Za njih svet već odavno nije sigurno i toplo utočište; pisac je imao dara da primeti, talenta da takvo saznanje književno uobliči i hrabrosti da to javno kaže