BEOGRAD: Konferencija za novinare povodom projekta
Reakcija prisutnih na tribini bila je neočekivana. Svi prisutni su slušali sa velikom pažnjom, u potpunoj tišini, i na kraju većina prisutnih učesnika, novinara i ljudi u publici, plakala je. Niz pitanja koja su nam postavljena većinom su odražavala nevjericu da su se takve strahote desile u Srebrenici.
Generalno, veoma smo zadovoljne ovom tribinom pošto smo imale priliku da se prvi put obratimo javnosti u Srbiji koja godinama nije znala činjenice o događanjima u Srebrenici. Ovo je veliki korak ka istini i pravdi i boljoj i svjetlijoj budućnosti na ovim prostorima.
Zahvaljujem vam se na organizaciji. Mislim da je sve odlično prošlo. I mislim da bi na svakoj tribini trebalo da budu i predstavnici žrtava. Ljudi su jako dobro reagovali na priče i iskustva gospođa Sabre Kolenović i Zumre Šehomerović. Predložila bih takođe da se mi, učesnici tribina, ograničimo u vremenu izlaganja da bi ostalo više vremena za pitanja.
(Aleksandra Milenov, predstavnik sekretarijata MKSJ-a u Beogradu, posle tribine u Leskovcu )
Uprkosmedijskommraku
Prvi put u Leskovcu i Jablaničkom okrugu održan je panel na temu Haškog tribunala i prvi put su građani Leskovca imali priliku da se sretnu s nekim ko je preživeo genocid u Srebrenici.
Za ovdašnje prilike i s obzirom na to ko je na vlasti uz Leskovcu, razgovoru je prisustvovao priličan broj građana. Razloge izostanka većeg broja ljudi treba tražiti u medijskom mraku Leskovca i nezainteresovanosti lokalnih vlasti da se građani upoznaju sa istinom o Haškom tribunalu i zločinima nad Muslimanima. Ovde se veliča samo srpstvo i ništa drugo.
(Dobrosav Nešić, koordinator Odbora za ljudska prava u Leskovcu )
Doprinospomirenju
Ovakve aktivnosti, upućene kako na lokalne zajednice tako i na celokupnu javnost Srbije, doprinose narastanju svesti javnosti o zločinima počinjenim u skorijoj prošlosti i individualnoj odgovornosti počinilaca, te pomažu u procesu pomirenja u regionu.
(Ivan Jovanović, OEBS, Pravni savetnik za pitanje ratnih zločina, posle gostovanja u emisiji „Razgovor s povodom“, emitovanoj na Regionalnoj televiziji Novi Pazar, 30. juna 2004.)
Hag – temakojaseizbegava
Među učenicima je bilo dosta interesovanja za temu suđenja i suočavanja s prošlošćću, kao i poznavanja nekih osnovnih pretpostavki takvog poduhvata, uključujući pitanja kazne, važnosti saznavanja istine, individualne odgovornosti i nedopustivosti nametanja ideje o kolektivnoj krivici. Ono što im je nedostajalo jesu detaljnije informacije o ratnim događajima i radu Suda, kao i poznavanje uslova u kojima bi trebalo da počnu domaća suđenja. Opšti utisak je da je tema Haškog tribunala posebno osetljiva jer postoje neslaganja o ovom pitanju između Bošnjaka i Srba. Tako se ova tema izbegava radi očuvanja odnosa između dve zajednice.
(Đorđe Đorđević, UNDP, saradnik pravosudnog centra za obuku i istraživanje, posle radionice sa učenicima Gimanzije u Novom Pazaru, održane 30. juna 2004)
Imateobavezepremasebi
Haški sud nije jedna osoba, jedan sudija ili grupa nacija udruženih protiv Srbije. On postoji da bi omogućio Srbiji da se suoči sa sopstvenom odgovornošću. Ono što se dogodilo ovde u prethodnoj deceniji jeste tragedija ljudskih bića. Ljudska bića su umirala u toku ovog procesa. Jedino kada se svi angažujemo na tome da se to ne ponovi, možemo krenuti napred. Vi nemate obaveze prema nekoj bezličnoj međunarodnoj birokratiji, već obaveze prema sebi i vašoj budućnosti koje nema bez sagledavanja prošlosti
(Majkl C. Polt, ambasador SAD u Srbiji i Crnoj Gori, na konferenciji za novinare Inicijative mladih za ljudska prava u beogradskom Medija centru, 13. jula 2004. )
Istina, dailine
Ako se budemo bavili time da li smo mi ti koji će da odlučuju koju bi istinu trebalo plasirati javnosti a koju ne, ova zemlja se nikada neće suočiti s odgovornošu niti sa ozbiljnošću koju treba da nose političke funkcije.
(Nenad Čanak, predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine, na tribini „Haški tribunal – put suočavanja s prošlošću“, održanoj u Novom Sadu, 27. oktobra 2004. )
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ivan Milikić, osnivač Smartsy, savetnik za digitalnu transformaciju pri Ambasadi Kazahstana u Beogradu i sekretar Udruženja za elektronske komunikacije i informaciono društvo Privredne komore Srbije
Zašto Srbiji, koja ume da napravi vrhunsku tehnologiju, i dalje teško uspeva da je proda? U autorskom tekstu za SEE UP Ivan Milikić, osnivač startapa Smartsy, piše o putu od izvoza IT usluga ka sopstvenim proizvodima i o Zapadu kao o školi standarda. Kao tržište za prvog velikog kupca predlaže Centralnu Aziju, pre svega Kazahstan i Uzbekistan. Njegova poruka je jasna: ne nedostaju nam događaji i nagrade, nedostaju nam pravi kupci
Branislav Vujović, preduzetnik i predsednik nadzornog odbora NF Innova
Branislav Vujović je osnivač jedne od najvećih IT kompanija u Srbiji sa međunarodnim poslovanjem, autor i profesor, kao i jedan od najprepoznatljivijih stručnjaka za fintech u regionu. Za SEE UP Times predstavlja četiri modela saradnje startapa i velikih kompanija u oblasti veštačke inteligencije – kao i pitanja na koja obe strane treba da odgovore pre nego što bilo šta potpišu
TBC banka već je bila najveća finansijska institucija u Gruziji kada su odlučili da počnu iznova. Eksluzivno za SEE UP, CEO Nika Kurdiani objašnjava logiku iza pokretanja nečeg novog upravo onda kada ste na vrhuncu
Teo Teoharis, izvršni predsednik i osnivač, Agoge Ventures
Zašto je održivost postala uslov za pristup kapitalu i zašto Jugoistočna Evropa mora da izgradi platforme koje njenim osnivačima, kompanijama i institucijama omogućavaju da oblikuju agendu – Biljana Braithwaite, izvršna direktorka i suosnivačica Sustineri Partners za SEE UP
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.
U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.