Pet low-cost destinacija

23.април 2014. Robert Čoban

Nešto sasvim drugačije

Tandžir, Riga, Pamplona, Kendi i Luang Prabang, umesto Londona, Pariza, Rima ili Njujorka. Zašto ići stalno u Grčku, Tursku ili Egipat, kada za iste pare ima toliko drugačijih, senzacionalnih destinacija

Tržište gasa i Srbija

22.април 2014. Zoran Majdin

Kuda vode gasovodi

Da je kojim slučajem do sada izgrađen Južni tok, tranzit ruskog gasa preko Ukrajine sveo bi sa na simbolične količine, čime bi Ukrajina izgubila na strateškom značaju, a Rusija "pokupila šnjur": sa strane sigurnosti snabdevanja Evropa bi bila namirena za sledećih tridesetak godina što bi, takođe, Rusiji na isti period obezbedilo sigurno tržište i – svi srećni. Svi osim "prekoatlantskog partnera" – Amerike, kojoj bi izgradnjom Južnog toka i marginalizacijom Ukrajine iz ruku bio izvučen značajan končić

Sagorevanje na poslu

16.април 2014. Jasmina Lazić

Za minimalac do poslednjeg daha

Najveći broj zaposlenih u Srbiji na radnom mestu provodi od 40 do 49 sati nedeljno, ali je veliki broj i onih koji su se izjasnili da nedeljno na poslu provode i više od – 60 sati. U Evropskoj uniji radna nedelja, u proseku, traje oko 39,7 sati. Međutim, produktivnost srpskih radnika iznosi samo 42 odsto evropskog proseka

Francuska – Rekonstrukcija vlade posle lokalnih izbora

09.април 2014. Ivan Šepić

Ja predsednik

Posle katastrofalnog poraza na lokalnim izborima Socijalističke partije, na pola predsedničkog mandata, Fransoa Oland bio je primoran da rekonstruiše vladu koja bi konačno trebalo da sprovede bolne reforme. Uspeh je krajnje neizvestan

SAD – Legalizacija mučenja

09.април 2014. Miloš Vasić

Kad cilj ne opravdava sredstvo

Mučenja, tajni zatvori, otmice – to je deo nasleđa vladavine Džordža Buša juniora. "Specijalne metode ispitivanja" su opravdavane ratom protiv terora i čuvanjem nevinih ljudskih života, u ime američkog shvatanja pravde činilo se, što je u pravnim državama inače odbačeno kao varvarski čin. Ali, kada se jednom dozvoli mučenje kao izuzetak, ono lako može da postane pravilo

Rusija, Zapad i ukrajinska kriza

26.март 2014. Milan Milošević

Hladni mir

Sledi li nastavak trijumfa separatizama započet padom Berlinskog zida, da li nastupa period krize američke svemoći i ko će to sve na kraju da plati. Imididž Rusije na Zapadu sve više podseća na onaj hladnoratovski

11. Beogradski festival igre

26.март 2014. Ivana Milanović Hrašovec

Zapis o moći tela

Savremeni koreografi iz celog sveta, velike plesne kompanije, nezavisne trupe, umetnici režije, svetla, zvuka, hip-hop igrači, okupljeni na domaćoj plesnoj sceni

Ukrajina – Nuklearni arsenal

12.март 2014. Slobodan Bubnjević

Radioaktivno dete

Zatečeni ukrajinski arsenal je 1990. godine bio treći po kapacitetu na svetu – odmah iza američkog i ruskog. Dve godine nakon Budimpeštanskog sporazuma iz 1994. treća nuklearna sila prema evidenciji Međunarodne atomske agencije (IAEA) u Beču postaje nenuklearna zemlja

Intervju – Dušan Bajatović, generalni direktor JP »Srbijagas«

12.март 2014. Dimitrije Boarov

Južni tok nije ugrožen

"Na mene i Srbijagas od formiranja ove vlade vršen je ogroman pritisak. Ako smetam ja, kao direktor, pa Vlada tu nema nikakav problem. Kako su me postavili, mogu i da me razreše. Godinu i po dana se kreira pritisak prema Srbijagasu, pre svega zato što se ja nisam složio sa modelom restrukturiranja Srbijagasa"

Portret savremenika

26.фебруар 2014. Aleksandar Ćirić

Karl Marks, opet

Kako Englezi, za razliku od nas, nisu nikada pretendovali na status "najgostoljubivijeg naroda na svetu", Marks i London su se udobno podnosili. Zabeleženo je samo jedno učešće dr Karla Marksa na nekom javnom skupu, demonstracijama kako se danas kaže, i to baš u Hajd parku, i to baš povodom propisa londonskih vlasti da se nedeljom zatvore trgovine i – točionice pića

Kina – Rast vojnog budžeta

12.фебруар 2014. Sanja Radović

Stremljenje ka nečem velikom

Kina postaje svetska vojna sila. Vojni budžet stalno raste, razvija se domaća vojna tehnologija, moderna infrastruktura ima i strateški vojni značaj, u savezništvu sa Rusijom postaje globalna konkurencija SAD i saveznicima. U Pacifičkoj regiji ni druge države ne sede skrštenih ruku

Intervju – Ljubomir Simović, akademik

12.фебруар 2014. Sonja Ćirić

Kako koji izbori, mogućnost izbora sve je manja

"Posle raspada Jugoslavije neki narodi su definisali, organizovali i stabilizovali svoje države. Mi spadamo među one koji to nisu uradili. Srbija se pretvorila u zemlju koja uvozi pasulj i beli luk, a izvozi odlikovanja. Kafana ‘Šargan’ je šezdesetih godina bila ostrvo odbačenih na periferiji Beograda, a danas je cela Srbija postala kafana ‘Šargan’. Kafana puna poniženih ljudi bez perspektive i nade. Jedino je onaj periferijski politički aktivista Mile, u međuvremenu, verovatno postao ministar, ako ne i nešto veće od toga"

Nuspojave

15.јануар 2014. Teofil Pančić

Priča o snalaženju

Zašto Nikoliću ne može politički da naškodi priča o bespravno sagrađenoj vikendici, ni ako je sto odsto tačna

Etar i kabl u Srbiji

15.јануар 2014. Tamara Skrozza

Gužva na ekranu

Medijska realnost trenutno podrazumeva više od sto televizija, kompleksan proces digitalizacije, medijski uglavnom nepismenu publiku, drastično sasečene prihode od oglašavanja, osiromašenu i urušenu novinarsku profesiju. Umesto sadržaja koji bi gledaoce informisali, edukovali i na inteligentan način zabavili, tri nove televizije za sada nude samo jasne političke interese, reciklirane serije, nostalgiju i popularne voditelje. Kad se u sve to uključe diskutabilni vlasnički interesi i postupci, čini se da nam TV Nova, TV N1 i Kanal 3 ne donose ništa što već nismo videli

Kultura sećanja

07.јануар 2014. Filip Švarm

Ko je heroj 1914.

Iako neretko nepismen, tek iznad granice siromaštva, do svetskog rata kretanja uglavnom ograničenog na okolinu svoga sela, srpski vojnik, seljak, sebe doživljava isključivo kao slobodnog čoveka. Ne ratuje za kolonije, evropsku i svetsku dominaciju, moreuze ili prodor na Istok; patnje i žrtve podnosi isključivo braneći svoju porodicu, selo, zemlju – svoje pravo na ravnopravnost sa svima ostalim. Zato i pobeđuje onako garav, u nagorelom šinjelu i raspadnutim cipelama

Etnička i kulturna šarolikost vojvođanskog prostora

24.децембар 2013. Saša Rakezić

Život na granici

Vojvodina danas ima nešto manje od dva miliona stanovnika, šest službenih jezika (srpski, mađarski, slovački, hrvatski, rumunski, rusinski) i 26 nacionalnih manjina. Ova vojvođanska kulturna i etnička šarolikost, koja se često uzima kao samopodrazumevajuća činjenica, nastala je kao posledica složenih istorijskih i prirodnih okolnosti, a danas za posledicu ima zanimljivu i raznoliku kulturnu produkciju ne samo u okviru folklornog čuvanja tradicije i etničkih posebnosti već i na originalnoj alternativnoj umetničkoj sceni

Reagovanje

13.новембар 2013. Ivan Milenković

Između Principa i principa

Stiče se utisak da u trenutnoj raspravi o mestu i ulozi Gavrila Principa u početku Velikog rata nedostaje filozofska perspektiva. Ovaj tekst je nudi

Priča o jednoj fotografiji

30.октобар 2013. Muharem Bazdulj

Srećan rođendan, gospodine Hitler

Tri dana po kapitulaciji Jugoslavije, 20. aprila 1941. godine Adolf Hitler je proslavio svoj 52. rođendan. Ceremonija je održana u specijalnom vozu u kome se nalazio "Firerov glavni štab Jugoistok" ("Führerhauptquartier Südost") iz koga je pratio napad na Jugoslaviju i Grčku, a koji je bio stacioniran na izlazu iz železničkog tunela kod mesta Menihkirhen u Štajerskoj, pedesetak kilometara od jugoslovenske granice. Među rođendanskim gostima, pored vojnog i partijskog vrha Nemačkog Rajha, bili su i grof Ćano, admiral Horti i bugarski kralj Boris "kao lešinari okupljeni oko trupla Jugoslavije", a proslava je počela koncertom održanim ispred voza. Tada je Hitleru uručen i prigodni rođendanski poklon, jedini ratni trofej iz raskomadane Jugoslavije – spomen-ploča Gavrilu Principu doneta iz okupiranog Sarajeva. Fotografiju uručenja ovog poklona načinio je njegov službeni fotograf, Hajnrih Hofman. Bez uzimanja u obzir ove fotografije, koju "Vreme" premijerno objavljuje, sve polemike i analize o početku Prvog svetskog rata, o istorijskoj težini Sarajevskog atentata, Mlade Bosne i Gavrila Principa, o karakteru jugoslovenske ideje, o Drugom svetskom ratu kao nastavku nezavršenog Prvog, više se ne mogu smatrati potpunim. Fotografija sama po sebi ima čudesnu i sugestivnu magiju, ali takva je i priča koja se oko nje ispreplela, a u kojoj se dotiču sudbine Ive Andrića i Kurta Valdhajma, Eve Braun i Rodoljuba Čolakovića, španskog kralja Alfonsa XIII i Murata Kusturice, Gavrila Principa i Adolfa Hitlera... Fotografija je po sebi rečita: Firer je bio srećan što mu je njegova vojska iz dela sveta koji nije vredan kostiju ni jednog jedinog pomeranijskog grenadira uspela da mu na dar donese jedinu stvar iz te ubijene zemlje koja mu nešto znači: ploču kojom su u Sarajevu odali počast Gavrilu Principu. Mrtvace treba pokopati, misli Hitler, a ova ploča koju su u Sarajevu podigli da slave svoju slobodu i nemačko poniženje sada je nadgrobna ploča njihovoj zemlji i njihovim snovima

Intervju – Semezdin Mehmedinović, pisac

23.октобар 2013. Muharem Bazdulj

Povratak gradova ljudima

"Imam nekoliko gradova koji su mi na sudbinski način važni, a jedan od njih je, razumljivo, Beograd, glavni grad države u kojoj sam rođen. Beograd je meni toliko zakomplikovao život da ja ništa drugo svih ovih opsadnih i emigrantskih godina ne radim, već pokušavam tu komplikovanost razmontirati i krenuti živjeti iz neke nulte tačke. Po intenzitetu, prisutan je u ovome životu, skoro kao i Sarajevo. Ili Zagreb. Ili Vašington. To su, rekao bih, moji gradovi... Objavljivanje moje knjige u Beogradu meni je važno kao znak harmoniziranja moga odnosa s gradom, ili s mojom idejom tog grada"

Energetska politika

Gasna groznica trese Srbiju

Da li će afera Srbijagas zajaziti Južni tok u Srbiji? Ima li taj projekat protivnika u srpskoj vladi? Hoće li ministarka energetike Zorana Mihajlović uspostaviti kontrolu nad projektom koji je osporavala? Da li će Rusi graditi gasovod kroz Srbiju i po koju cenu

Kina – Poskupljenje radne snage

02.октобар 2013. Sanja Radović

Jenki se vraća kući

Veliki broj američkih firmi svoju proizvodnju iz Kine seli kući. SAD imaju šansu da u narednim godinama smanje trgovinski deficit sa Kinom, koji je 2012. iznosio 315 milijardi dolara. Kina pak svoju proizvodnju sve više okreće domaćoj potrošnji, koja je porasla usled veće kupovne moći armije od stotina miliona radnika

Sport

25.септембар 2013. Aleksandar Aleksić

Legat profesora Ivkovića

Sedmim mestom na Evropskom prvenstvu u košarci Srbija se direktno plasirala na Svetsko prvenstvo u Španiji sledeće godine. Cilj selektora Dušana Ivkovića i Košarkaškog saveza time je ispunjen. Međutim, Srbija više nema igrače ekstra klase koji su u stanju da svojim solo akcijama ili šutevima podignu tim i preokrenu utakmicu

Intervju – Srđan Koljević, scenarista i režiser

25.септембар 2013. Sonja Ćirić

Branio sam Mladu Bosnu

"Revizionisti, kao i između dva rata, pokušavaju da relativizuju krivicu Nemačke i Austrije za izazivanje Prvog svetskog rata i da podjednako optuže druge za taj rat. Njihova meta su Rusija, Britanija, Francuska i Srbija. Te knjige su napisane da bi se poručilo da su svi krivi, a ne samo Nemci, a u toj priči mi smo samo crtica na čaši drugih mera. Razumljivo je zašto Nemačka hoće da smo svi podjednako krivi za taj rat, ali s pozicije istorije i žrtava, to nije prihvatljivo. Čak i ako je takav zahtev poslat u cilju pomirenja, što je naravno pozitivno, pomirenje ne znači menjanje istorijske istine..."

Prilog kulturi sećanja – 95 godina od proboja Solunskog fronta

Trijumf tvrdih na muci

Prošlo je 95 godina od onog 15. septembra 1918, kada je probijanjem Solunskog fronta nastupio čas u kome su kao domine za dva meseca pale Centralne sile, a Srbija oslobođena od austrougarskih, nemačkih i bugarskih zavojevača. U vreme kontroverznih priprema za revizionističko (?) obeležavanje stogodišnjice početka Prvog svetskog rata (Velikog rata) 1914, kao da u senku zaborava padaju istorijski značajniji završetak tog rata, kao i patnje onih koji su ga okončali