


Manjinske zajednice u Srbiji
Kulturni identitet Albanaca u Srbiji

Intervju – Veran Matić
Do promena se dolazi malim potezima
"Nisam hteo da glumim Vilija Branta, već da moj gest bude asocijacija na njegov gest i da ljudi prepoznaju moju poruku bez velikih reči, jer su se reči izvinjenja već pomalo izlizale"

Putopis (2) – Istanbul
Poklon Mehmeda Osvajača
Šetnja po Feneru, četvrti koja čuva tragove Vizantije u Istanbulu

Premijere – Jugojugoslavija
Pokušaj hvatanja tona (o)sećanja
Jugojugoslavija nije čak ni predstava o našim osećanjima vezanim za Jugoslaviju, već o našim samozavaravanjima, pogrešnim procenama, iskrivljenim sećanjima, mržnji, snu o uspehu, blagostanju, poštovanju i samosažaljenju. Reč je, dakle, o našoj nesnađenosti sa samima sobom

Nuspojave
Fajront kao podsmeh
Način na koji Krizne Štablije uređuju naše "slobodno vreme", a u okviru njega naročito ono nešto preostalih "kulturnih aktivnosti", skandalozan je, ali i vrlo poučan primer bahatosti koja ne preza od ciničnog vređanja naše inteligencije

Fotografija
Dokumentarna umetnost
Festival Vizualizator, pokušaj da se skrene pažnja na najproduktivniju vrstu umetnosti
Osvrt
Uspomene o jeziku
Knjiga koju je napisao sam lingvistički život, o 60 godina izuzetne karijere profesora Ranka Bugarskog

Novi Sad – Evropska prestonica kulture
Više od plate
Oktobarska nagrada Novog Sada Volonterskom servisu tog grada znači uzdarje za njihovu požrtvovanost, solidarnost, nesebičnost koje svakodnevno pružaju sugrađanima

Film – Slobodna zona 2020.
Potpora klonulom repertoaru
Brzo premotavanje i osvrt na nekoliko filmova sa ovogodišnjeg izdanja najnekonvencionalnijeg domaćeg festivala

TV manijak
Mama i tata se igraju rata
Ovakve serije prikazuju neuporedivo više duha vremena od "projekata" koji žele da nas fasciniraju životom na ivici zakona uz folklor balkanske mafije, ili da nam otkriju mračne tajne policije ili državne bezbednosti


Bioskop – Vikend sa ćaletom i Rat sa dekom
Svoje se meso ne jede
U aktuelnoj filmskoj ponudi pojavila su se dva filma s naslovnim muškim precima, a onaj bolji među njima je domaće proizvodnje

»Njuz korp« Ruperta Mardoka
Izvor moći Donalda Trampa
Da li će ishod američkih predsedničkih izbora promeniti medijsku politiku izrazito konzervativnog "Foks njuza"? Na koji način Rupert Mardok i njegova "Njuz korporacija" utiču na društvene prilike i menjaju politički pejzaž u zemljama u kojima posluju i zbog čega je bivši australijski premijer Kevin Rad ovu medijsku imperiju nazvao "mafijaškom organizacijom"

Ploče
Vinyl strikes again
Nikada se u istoriji umetnosti neki medij nije vratio pošto je zamenjen novim, osim gramofonske ploče: ove godine postala je najprodavaniji nosač zvuka na tržištu

Intervju – Vitene Mušik
Kada otpor znači – preživeti
"Knjiga Litvanci kraj Laptevskog mora može da se čita i kao egzistencijalna književnost, šta sve znači biti čovek. Miloš Kundera, kada piše o totalitarnim sistemima, kaže kako su svaki nehuman sistem stvorili ljudi i koliko su oni neljud(s)ki toliko je i sistem neljudski. Otud, može se čitati i kao svedočanstvo o tome šta sve ljudi mogu da učine jedni drugima. Ujedno, ona je i književno ispisivanje traume, iz ugla deteta koje gubi svoje detinjstvo i odrasta, ali i zastrašujuće istorijsko svedočanstvo o Staljinovom sistemu"

Film – Rebeka i Suđenje čikaškoj sedmorici
Damari praktične neposlušnosti
Ovi se filmovi obraćaju zreloj publici koja preferira serioznije sadržaje, a čini se da poslednjih nekoliko godina nisu plodno tle za ovu vrstu filmova koja je stalna tačka čežnje dela gledateljstva izmrcvarenog superherojskom halabukom

In memoriam – Ser Šon Koneri (1930–2020)
Plemić radničkog porekla
Tvorac Džemsa Bonda Jan Fleming govorio je da je Koneri "ocvali kaskader". Ipak, decenijama kasnije, svaki glumac koji je igrao agenta 007 ostao je u njegovoj senci. Poslednji put pojavio se u ulozi Bonda nakon što je dobio garancije producenata da ga više nikada neće zvati da igra u tom serijalu
Navigator
Građansko novinarstvo u ratu

O odlasku i povratku
Grad vs nešto manje
Ukoliko čovek ne teži da bude bog ili zver, ako je spreman da uči ili se priseća zaboravljenog, provincija će mu pružiti raskošan praznik potvrde identiteta

Vreme i generacije
Od optimizma do straha od sutra
Bebi bumeri, generacija X, milenijalci… Danas su svi oni odrasli i formirani ljudi. Međutim, u protekle tri decenije svet se toliko promenio da ga neko ko je pao u komu 1990. i sada se probudio, verovatno ne bi prepoznao. Svet se promenio, a sa njim i ljudi. I ne, nije samo zbog interneta

Navigator
Plati, pa ćeš znati
Pametni ljudi prave prognoze za vreme kada sigurno neće biti živi, kako bi izbegli podsmevanje okoline zbog promašaja. Ali, na tridesetogodišnjicu "Vremena" nekako je red da se predvidi kako će mediji izgledati za još toliko vremena, a zgodno se namestilo da to bude 2050. godine. Autor se nada da će biti u mogućnosti da za tadašnje "Vreme" napiše tekst o svojim mladalačkim zabludama i promišljanjima o budućnosti medija

Neka vrsta redakcijske hronike
Pet adresa »Vremena«
Dug put je za nama, ali to nam i nije glavna tema. Računamo, dokle god je opipljive i žive energije u onome "šta ima za sledeći broj", dok je nama onih stolica iz doba esencije "Vremena", dok je starih i novih esencijalnih saradnika i esencijalnih čitalaca – dobri smo, a ima nade i za bolje

Prognoza »Vremena« za narednih hiljadu brojeva
Očekuje se pretežno sunčano "Vreme", ali će u prvoj polovini perioda biti više oblačnosti s povremenim udarima i zapadnog i istočnog vetra. Sinoptičke karte pokazuju da će najteže biti u prvoj desetini perioda za koji se izriče prognoza

Ova situacija
Trideset ludih godina
Zašto igramo pionirsku ulogu već trideset godina kao prvi privatni medij u Srbiji? Zbog čega za razliku od svih ostalih pokrenutih 1990. ili 1991. jedini postojimo i danas? Za kakve se vrednosti zalažemo i protiv čega se borimo? I kako ćemo odgovoriti deci kada nas budu pitala šta smo radili tokom tri poslednje decenije iskušenja svih vrsta

Povratak »Borata«
Borat u Beloj kući
Šta uopšte da radi siroti seksista i rasista iz Trećeg sveta ako je kormilo Prvog sveta u ručicama njegovog mentalnog sabrata s nešto manje pigmenta?