
Intervju – Božidar Nikolić, snimatelj i reditelj
Nema šta na filmu ne može
"Ja sam rekao sebi: ko god zna nešto o filmu, i misli da zna, otišao je u Holivud. E, Božidare, ako znaš, idi u Holivud"
"Ja sam rekao sebi: ko god zna nešto o filmu, i misli da zna, otišao je u Holivud. E, Božidare, ako znaš, idi u Holivud"
U beogradskom Sava centru u novembru 2012. godine održana je premijera dokumentarnog filma Valter, reditelja Andreja Aćina, priča o heroju Drugog svetskog rata Vladimiru Periću, ali i priča o najpopularnijem jugoslovenskom glumcu Velimiru – Bati Živojinoviću, koji je glumio lik inspirisan Perićem u filmu Valter brani Sarajevo Hajrudina Šibe Krvavca. U "Vremenu" je tada izašao tekst posvećen Bati pod nazivom "Veći od filma", koji neznatno promenjen danas ponavljamo. Uvod tog teksta završavao se rečenicom: "Mit je dobio još jedno poglavlje." Tri i po godine kasnije, 22. maja 2016, Velimir – Bata Živojinović je iz života nepovratno prešao u legendu, u snu, u bolnici "Sveti Sava" u Beogradu
Otadžbina je jedan od onih filmova kojima odgovara ona Kafkina fraza o umetničkom delu koje je poput sekire za zamrznuto more u nama
"Kada je planeta u svojoj najgoroj fazi, prepuna ratova, sukoba, terorizma i izbeglica, onda je to dobar trenutak da dokumentaristi odu korak dalje od naslova iz vesti i zapitaju: Zašto?", kaže selektor festivala Tue Stin Miler
Prvu polovinu ovogodišnjeg Berlinala obeležili su filmovi koji se na različite načine bave psihološkim, seksualnim i društvenim životom žena
"Autorski film je pre svega lični poetski stav. Ima reditelja koji pokušavaju da udovolje ukusu festivalskih selektora, služeći se klišeima, uticajem trendova ili potrebom da budu politički korektni. Toga ima u svim umetnostima. I većina tih pokušaja je neuspela. Umetnost traži posebnost, autentičnost, iskrenost i stav. Takvi pokušaji reprodukcija to nemaju. Ali nemojte da brinete, takvih filmova nema na Festivalu autorskog filma"
Bivši predsednik Srbije se nikada nije pomirio sa statusom gubitnika, nikad nije utišao sopstvenu sujetu i nikad priznao greške koje su ga koštale ozbiljne državničke karijere. Uprkos tome, ili možda baš zbog toga, Boris Tadić nikada zapravo nije otišao. Iako već dve godine praktično nema nikakvu moć, on je uvek nekako tu, prisutan – s razlogom ili, mnogo češće, bez njega
Dok se u samom centru Prizrena mešaju mirisi roštilja, pečenog kukuruza i čaja, zvuci ezana, kosovskog turbo-folka i DJ-a sa jednog od punktova Dokufesta, zapadne novinarke primećuju da je na ulici nemoguće videti lokalnu devojku bez muške pratnje
Kusturica graditelj: Ovo je lekcija iz renesanse, toga kako se čuva identitet, i toga kako se čitav grad pretvara u kulturno dobro
Kan je sjajno mesto da se lansira film, ali i da se ukopa, i zato je nezgodno kad vam u Kanu na film viču "bu" i "ua", što se desilo i ove godine Mišelu Azanavisijusu, čiji je film Glumac 2012. godine osvojio pet oskara. Zvižduke kritičara i novinara izazvao je svojim novim filmom, antiruskim ostvarenjem o krvavom ratu u Čečeniji
Teško da Borisu Tadiću iko može poverovati da niko nije znao za njegovu odluku o izlasku iz stranke i pravljenju sopstvenog koalicionog bloka. Tako nešto se možda nije očekivalo u DS-u, ali kako se danas po čaršiji priča, jeste u SNS-u
Čiji će uskoro biti Skupljači perja, Marš na Drinu, Mi nismo anđeli i sva druga slavna ostvarenja "Avala filma"
Mihael Kunce i Silvester Levai: Rebeka
Reditelj: Nebojša Bradić
Madlenianum
U beogradskom Sava centru 4. novembra je održana premijera dokumentarnog filma Valter reditelja Andreja Aćina. To je priča o heroju Drugog svetskog rata Vladimiru Periću, ali i priča o najpopularnijem jugoslovenskom glumcu Velimiru Bati Živojinoviću, koji je glumio lik inspirisan Perićem u filmu Valter brani Sarajevo Hajrudina Šibe Krvavca. Mit je dobio još jedno poglavlje
Na talasu vesti o presudama članicama pank sastava Pussy Riot i moskovskoj zabrani Parade ponosa na 100 godina, mnogi, i u Srbiji, odluku o zabrani filma Klip Maje Miloš za bioskopsko prikazivanje u Rusiji tumače kao neostaljinističku. Bez namere da dokazujemo da greše u pogledu karaktera ruske vlasti, istine radi, valja napomenuti da ni u zapadnom svetu ne manjka zabrana. Tako je nedavno, sa nešto manje pompe i osuda, na meti cenzure u Velikoj Britaniji, Americi i Australiji bio i Srpski film Srđana Spasojevića, i to sa manje-više sličnim obrazloženjem
Izložbu fotografija Aleksandra Anđića, urednika fotografije "Vremena", nastalih tokom procesa snimanja sedam domaćih filmova, posetioci beogradske Galerije Artget moći će da vide do 8. avgusta
"Bio je to politički film, zasnovan na predosećaju kataklizme koja galopom stiže. Sama epidemija je bila upozorenje na koje niko nije obratio dovoljno pažnje"
Prikazivanje Srba kao trgovaca ljudskim organima u ovom filmu ravno je snimanju igranog filma o holokaustu u kojem bi se nacisti našli u koncentracionim logorima, a Jevreji ih streljaju i ubijaju u gasnim komorama
U Srbiji, zemlji bogate filmske tradicije i potencijala, pre svega u kreativnim resursima, saradnja sa evropskim institucijama pokazala se kao neophodna. Uplivom raznih fondova, regionalnih ili evropskih, domaća kinematografija dobila je oslonac za razvoj. S obzirom na to koliko je danas film skupa umetnost, i koliko je neophodno "umrežavanje" filmskih industrija kako bi se početna ideja uspešno realizovala do kraja, više se ne može ni govoriti o nacionalnim produkcijama. Saradnja među producentima i zajednički rad na stvaranju filma, sa svim "ograničenjima" koja takav film ipak mora da pretrpi, pokazuje se sve više kao nužnost na nivou cele Evrope
U organizaciji nedeljnika "Vreme" i Balkan medija fonda održan je 7. aprila okrugli sto posvećen umetničkom odgovoru na različite izazove vezane za rasvetljavanje ratnih zločina počinjenih u bivšoj Jugoslaviji tokom devedesetih godina prošlog veka. Koliko igrani film Ustanička ulica, čije snimanje upravo počinje i koji se, između ostalog, bavi radom Tužilaštva za ratne zločine, može doprineti boljem i objektivnijem sagledavanju ovog problema? Šta spaja, a šta deli filmske stvaraoce i stvarne tužioce, istražitelje i sudije? Koliko je filmska vizija utemeljena na stvarnosti i koliko se i kako izuzetno traumatični događaji poput ratnih zločina mogu umetnički obraditi? O ovim i drugim pitanjima govore Gordan Kičić, producent i glavni glumac u filmu Ustanička ulica, Miroslav Terzić, režiser, Vladimir Vukčević, tužilac za ratne zločine, Siniša Važić, predsednik Veća za ratne zločine Suda u Beogradu, i Bruno Vekarić, portparol Tužilaštva za ratne zločine. Moderator okruglog stola bio je Filip Švarm
Priča o napuštenoj i propaloj "Avali" ostala je kao tipična priča naše tranzicije, u kojoj nestaju nekadašnji socijalistički mastodonti. Tek sad, kad se došlo do stečaja, problem se aktuelizovao. To da će nekad slavni filmski studio biti rasparčan u zemljišne kvadrate i razgrabljen – još uvek zvuči neverovatno
Kao i svake godine, "Vreme" i ovoga puta donosi izbor od deset filmova koje vredi pogledati na predstojećem Festu