Čitanke u BiH

19.maj 2011. Nenad Veličković

Etničko ispred estetičkog

Naše obrazovanje je nacionalističko, a književnost je glavno oruđe takvog obrazovanja. Ona ima tu "prednost" da je kao umetnost slobodna od naučnog ispitivanja, i da se o njoj, kao, ništa konačno i jasno ne može tvrditi ni zaključiti. Istovremeno, njene teme (jezik, simboli, motivi, fabule) najčešće su vezane za istoriju nacije kojoj pripada

Vreme Evrope (8) – IT, država i ljudi

18.maj 2011. Marija Vidić

Nizak rast visoke tehnologije

Srbiji su neophodna velika ulaganja i fokus na IT kako bi se izdigla iznad evropskog dna na kom se nalazi zajedno sa Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom, Makedonijom, Albanijom i dve članice EU – Rumunijom i Bugarskom. Cilj ne bi trebalo da bude samo puko poboljšavanje poslovanja IT kompanija – ovde se pre svega misli na izgradnju IT infrastrukture koja je nužna za razvoj privrede i podizanje konkurentnosti, kao i priliv investicija. Ipak, dugoročno je možda još važnije i potrebnije povećanje IT pismenosti građana

Delo i smrt Borisa Rižija

18.maj 2011. Boško Štulić

Opravdati život

Na desetogodišnjicu smrti ruskog pesnika Borisa Rižija, u ponedeljak je u Beogradu predstavljena njegova zbirka pesama i prikazan film o njegovom burnom i kratkom životu

Kultura sećanja – Bijela knjiga

18.maj 2011. Teofil Pančić

Poslednji krik iz Komiteta

Ono što te prvo zapahne sa ovih stranica jeste sam taj jezik: bože, da li je moguće da je iko ikada mogao misliti da se na tom i takvom jeziku može izreći išta što bi imalo smisla

Intervju – Miloš Radović, reditelj i scenarista

18.maj 2011. Sonja Ćirić

Šta je sreća

"U ružnoj, nesrećnoj uspomeni – sve je tačno. U lepoj – skoro ništa. Zato ružne guramo i gasimo, a lepe puštamo da se nekontrolisano šire i baškare u svojoj laži i lakirovci. Naša nesreća je što lepih uspomena imamo malo. A i to malo je falsifikat. Kako starimo, podgrevamo se tim romantizovanim istinama i patimo. Plačemo za prošlim vremenima i pokojnim događajima kao da su zaista postojali, kao da su se zaista odigrali"

Uoči premijere – Fenomen Pirata sa Kariba

18.maj 2011. Ivan Jević

Jalovi snovi o debelom moru

Kod dobrih glumaca publika sa lakoćom zaboravlja da gleda glumca i zahvaljujući njegovoj veštini stupa u kontakt sa likom. Kod najvećih glumaca, pak, to se preokreće još jednom i uživamo u liku zato što ga tumači baš taj glumac. Sam glumac postaje nosilac značenja u našoj kulturi gledanja filmova. Primer za ovaj fenomen je Hemfri Bogart ili Džek Nikolson. Džoni Dep je najsvežiji primer takvog glumca, a njegov Džek Sperou je jedan od ultimativnih junaka našeg doba

Kultura sećanja

11.maj 2011. Ivan Ivanji

Kako sam preživeo »novosadsku raciju«

Za vreme "novosadske racije" policajci su dolazili i u stan mog strica, gde sam tog janura 1942. godine boravio. Policajci su uglavnom bili učtivi, a žandari ubice. Pitali su ko tu sve živi, pogledali legitimacije, za decu – stričeve sinove i mene – bila je dovoljna đačka knjižica. Kad su drugi put došli, zavirili su i u poneki orman, zahtevali da se skinu koferi i pogledali čega u njima ima, pitali da li u kući ima oružja. To je bilo sve. Na snazi je bila potpuna zabrana kretanja, moja braća i ja pojma nismo imali šta se događa na ulicama Novog Sada. Uveče smo prigušeno slušali Radio London, ali ne zbog vesti, nego zbog džeza

Iran i previranja u muslimanskom svetu

11.maj 2011. Momir Turudić

Sezona državne sile

Teško je proceniti ko je licemerniji u svojim ocenama burnih događaja koji se već mesecima valjaju arapskim svetom: predstavnici zapadnih sila i njihovih arapskih saveznika ili Iran predvođen predsednikom Mahmudom Ahmadinežadom. To licemerje se najviše ogleda u ocenama ko i gde ima pravo da koristi silu širom zatalasanog muslimanskog sveta

Ravna gora, 8. maja, na Markovdan

11.maj 2011. Dragan Todorović

Kutak za četnike iz zemlje i sveta

Oni su zdrava i registrovana desnica, koja je nosilac intelektualne svojine đenerala Draže, i koja ima blagoslov Krune i Sinoda. Stanje bezbednosti je podignuto na viši nivo, što je najbolje osetio jedan što dobaciv’o, mladi četnici su ga odveli u stranu budućeg kulturno-umetničkog parka, da mu nešto šapnu, ko vrana piletu

Intervju – Lazar Ristovski, glumac, scenarista, reditelj, producent

04.maj 2011. Sonja Ćirić

San o revoluciji

"Neka svako jednog jutra pre nego ustane, na bilo koju nogu, upita sebe: ‘Šta ja od života stvarno želim?’ Ako bude znao odgovor na to pitanje, to je odličan početak da tu svoju želju i ostvari. Pasternak kaže ‘Nije život što i polje preći’, i to zvuči vrlo obavezujuće, ali isto tako, čovek može sebi da kaže da je život tren koji prođe dok pregaziš jednu poljanu, pa bila ona i Jasna Poljana. Ja gazim svojim putem i vežbam se da me prolaznost što manje boli"

Lisica i ždral

04.maj 2011. Ljubomir Živkov

Irinejsko poluostrvo

Ah, zašto patrijarh Irinej nije rođen u Nišu, kao car Konstantin! Već sam bio smislio kako ih rodno mesto povezuje, kako patrijarh čim se vrati u Niš poželi da i on hrišćane što prijatnije iznenadi

Nova strip izdanja

04.maj 2011. Saša Rakezić

Stvarnost i bajka

U izdanju novosadskog "Komika" nedavno su se pojavila dva značajna klasična strip ostvarenja – Ruslan i Ljudmila Vladimira Žedrinskog i kolekcija stripova Roberta Kramba o avanturama slavnog Mačka Frica

Srpsko-evropska posla

27.april 2011. Jelena Jorgačević

Život sa roditeljima i priče o ženama

Dvojica nemačkih studenata oduševljeno mi prepričavaju događaj iz Beograda. "Vozili smo se autobusom i bila je gužva. Hteli smo da probušimo karte za prevoz, ali nikako nismo mogli da dođemo do automata. A onda je čovek do nas dao naše karte drugom čoveku, ovaj trećem koji ih je potom ‘otkucao’. To je bilo neverovatno ljubazno." Dok slušam, ne mogu da se otmem utisku da u tome nema ama baš ničeg neverovatnog, već se radi o uobičajenom gestu. Ili je i to ipak stvar mentaliteta

Studiranje u Indoneziji

27.april 2011. Jelena Majstorović

Mnogo više sličnosti

Godine 2002. Vlada Republike Indonezije počela je sa programom stipendija Darmasisva, koji je omogućio studentima iz Srbije da godinu dana borave u Indoneziji i studiraju jezik, muziku ili umetnost. U 2010. godini te mogućnosti su dobile još jednu perspektivu. Naime, 2010. Vlada Republike Indonezije dodelila je pune stipendije za master studije različitih studijskih profila

Velika Britanija – Kraljevsko venčanje

27.april 2011. Jelena Jorgačević

Draga Katarina i vitez Reda podvezice

Kao neka Diznijeva bajka, magija venčanja prelepe devojke Ketrin Elizabet Midlton iz časne i radne građanske porodice i njene ljubavi iz studentskih dana princa Vilijama opčinjava čitav svet, i decu i odrasle. Oni su nova lica Engleske za 21. vek, kraljevska robna marka kojoj je teško odoleti. Baš kao što je u prošlom veku maltene bio greh ne voleti lejdi Di, krhku plavušu koja nije mogla da se snađe u četvorouglu kruna–država–muž–svekrva. Čini se da nova generacija britanskih kraljevskih izdanaka, unukâ kraljice Elizabete II, ima više slobode, drskosti i pameti u izboru bračnih partnera, svidelo se to nekome ili ne. U svakom slučaju, Ketrin i Vilijam su svetski hit

Intervju – Emir Kusturica

27.april 2011. Slobodan Kostić

Ja sam učen, uspješan i znam da ošamarim

Mogu da pišu koliko hoće da su moji filmovi i muzika sranje, ali kada se pređe na ličnu biografiju, jedino što mi preostaje je da potražim zaštitu suda. Nema mjesta na svijetu gdje može neko da vam kaže da sarađujete sa ubicama, a da se za to ne snose posljedice, ako to nije istina

Dodela Evropske nagrade za pozorište, 12–17. april 2011.

20.april 2011. Dragana Bošković

Olimp pozorišnih bogova

Dodela Evropske nagrade za pozorište, koja je ove godine upriličena u Sankt Peterburgu, zaista je prava pozorišna olimpijada, na kojoj je mogućno na nekoliko dana zaboraviti na sve nedaće, kao u antici, i baviti se pozorištem, na sceni, u amfiteatru, na akademijama, u pres centru... Gotovo da ne postoji nijedno ime sa pozorišnog Olimpa a da nije nosilac Evropske nagrade za pozorište. To govori o njenom značaju

Igranka za stari ludi svet

20.april 2011. Zoran Majdin

Zemaljski dani teku

Bilo je dirljivo, kao na x-desetogodišnjici mature: svi "picnuti", "stari frajeri", danas muževi i očevi drže se za ruke sa bivšim devojkama, danas suprugama i majkama, pada grljenje uz "gde si brate" i "izgledaš k’o nekad, ništa se nisi promenio/la". Kako svi tako i novinar "Vremena" (u daljem tekstu "Ostareli Roker"). Istina, bilo je i onih koji su došli "solo", da u skladu s tradicijom na igranci nešto "smuvaju", odnosno da budu "smuvani/ne"