
Intervju – Mira Banjac, glumica
Život s hiljadu boja, hiljadu poniranja
"Kad ne radim nedelju dana, ja se već ne osećam dobro. I znam da će tako biti do mog poslednjeg dana – dok sam živa radiću, kad prestanem da radim, više me neće biti"
"Kad ne radim nedelju dana, ja se već ne osećam dobro. I znam da će tako biti do mog poslednjeg dana – dok sam živa radiću, kad prestanem da radim, više me neće biti"
Posle trideset i jedne godine postojanja, 21. septembra 2011. članovi grupe R.E.M. objavili su da se razilaze i da bend više ne postoji. Posle petnaest albuma, završila se era R.E.M.-a. Ostali su pesme i sećanja
Veoma opširna arhivska dokumentacija koju je Boro Majdanac predstavio u knjizi Pozorište u okupiranoj Srbiji saopštava podatke o bujajućoj pozorišnoj kulturi u Srbiji tokom Drugog svetskog rata, o velikom broju umetnika-izbeglica koji su se doselili u Beograd, o velikom broju gostovanja, svedoči o bezbroj pozorišnih grupa, dečjim pozorištima, privatnim teatrima, seoskim pozorištima, o pozorištu Užičke republike...
Aleksandar Vučić, povodom pristupanja ovog folk pevača Srpskoj naprednoj stranci ("Alo")
Na prethodnih 39 festivala prikazano je 4000 filmova koje je videlo oko četiri miliona gledalaca. Pet meseci pre početka jubilarnog, 40. FEST-a, objavljen je njegov program
Nije živeo ni stotinu dana nakon svog pedesetog rođendana, a posle smrti je postao najveća ozbiljna književna zvezda dosadašnjeg toka dvadeset prvog veka. Roberto Bolanjo (1953–2003) i njegov opus najnoviji su dokaz da priče i romani o pesnicima i piscima ne moraju biti sterilni i dosadni. Njegov magnum opus, petodelni roman 2666, pojavljuje se pred srpskim čitaocima u izdanju Lagune i prevodu Igora Marojevića
"Ne mislim da je dobra ideja predstavljati Srbiju našim folklorom ili popularnom muzikom koja je u sebe inkorporirala folklor zato što su ta dela u domenu turističkih atrakcija – kao kad Holanđani nude svoje klompe, lale ili marihuanu"
U Likovnoj galeriji Kulturnog centra Beograda od 13. septembra može se pogledati izložba radova Vere Božičković, Miće Popovića i Lazara Vozarevića nastalih u periodu 1959–1969, poslednja u ciklusu predstavljanja protagonista beogradskog enformela
Odgovor na pitanje iz naslova glasi – Nisam ničija. Mislim da je cela stvar zapravo u tome, i ako postoji tajna nekog uspeha, onda je ona u tome. A to nije pitanje odluke, već moje ličnosti
"Ako je, simbolički, jedna od ključnih mitoloških figura 20. vijeka bila Pandora, sa svim ratovima, genocidima i rokanjem svim raspoloživim sredstvima, ovo je doba vjerovatno u znaku Narcisa i medijskih produkata koji potiču samoljublje"
To što su prošlonedeljni zločini u Zemunu i na Novom Beogradu, žurka "Volim devedesete" sa pretećim sloganom "Devedesete su tu" i estradnim pojavama za koje smo mislili da su duboko zakopana epizoda u istoriji domaće muzike, poskupljenja hrane, rastuća nezaposlenost, događaji na Kosovu i zatezanje diplomatskih odnosa sa Hrvatskom pokrenuli neprijatan asocijativni niz, samo znači da tu užasnu deceniju, koliko god se trudili, ne možemo da zaboravimo
"Tajna kineskog kapitalizma"; VREME 1079
Kako me je davnym-davno takmičarski duh napustio da mi se više nikad ne vrati
"Nove pozorišne tendencije Bitefa tematski se vezuju kao da su na usijanom limenom krovu. To znači da su teme vruće, a obično su vruće teme političke i društvene. Sve predstave iz regiona su zaista takve zbog osvrtanja na prošlost i razračunavanja sa prošlošću i savešću zbog svega što se dogodilo u poslednjim ratovima"
Tamo gde nema različitih jezika, nema ni potrebe za odvojenom nastavom, za prevodima ili sudskim tumačima
Inspektori koji samo vrše svoju dužnost, Štrosmajer, hrvatski zakon o saobraćaju, zamka na putu, prekršaj od sedamsto do dve hiljade evra, ili kako se grupa Jevreja na povratku kući ovog leta prisetila Jasenovca
Fotografija Tomasa Hepkera, snimljena 11. septembra 2001. godine u Bruklinskom parku, tokom terorističkog napada na "kule bliznakinje", pet godina nakon objavljivanja i deset nakon fotografisanja izaziva polemike
Kako je grupa fanatika "s kraja sveta" i obrazovanih zelota udarila na Ameriku na vrhuncu njene moći, kada su Amerikanci slavili pobedu u hladnom ratu s mešavinom zadovoljstva i opuštenosti i nesvesni da su postali svetska nadmoćna meta divljenja, zavisti i okrivljavanja. Usledili su negovanje pijeteta prema žrtvama i bezimenim herojima, gajenje sećanja, zahtevi da deca u školi uče o tome, ali i tehnološka, bezbednosna, psihološka preispitivanja, karakteristična za organizovana društva. I ratne avanture koje još traju
Sve su nas rodili roditelji, pa i znamenite kriminalce. Njihova se slava po prirodi te stvari prenosi i na roditelje, pa i na decu. O sinovima slavnih očeva koji su, kako da kažemo, posrnuli, je li, sinovi to jest, već smo pisali. Sada je red na majke slavnih junaka crnih hronika. Reč je o teškom moralnom pitanju koje ima samo jedan pošten odgovor: zlo je zlo
Rokenrol polako postaje deo školske lektire kroz fantastične nove knjige koje beleže suštinu ovog iskustva
Kada se tretiraju usevi, onda nema problema, na njivu može da se sleti i ako se nešto desi