
Sociologija pandemije
Kako je Amerika izgubila milion ljudi zbog kovida
Više Amerikanaca je umrlo od kovida nego za dve decenije u saobraćajnim nesrećama ili na ratištima u svim američkim ratovima zajedno. Kako su tolike žrtve postale “nevidljive”
Više Amerikanaca je umrlo od kovida nego za dve decenije u saobraćajnim nesrećama ili na ratištima u svim američkim ratovima zajedno. Kako su tolike žrtve postale “nevidljive”
Izložba “Nikola Dobrović – Pod zastavama modernih pokreta”, jedan od glavnih programa ovogodišnje Beogradske internacionalne nedelje arhitekture (BINA), biće otvorena u Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti 24. maja. Povod je 125 godina od rođenja ovog arhitekte, akademika, i profesora. Autori izložbe su Marta Vukotić Lazar i Bojan Kovačević
Svaka dojava se tretira kao prava dok se ne dokaže suprotno, to je osnovno pravilo kada je reč o minsko-eksplozivnim napravama. Zbog velikog broja lažnih dojava kontradiverzione jedinice nisu u ponedeljak stigle da pregedaju sve objekte
Pobednica Evrovizije 2022. je Ukrajina. Srpska predstavnica Ana Đurić osvojila je peto mesto. Srbiji je pripala nagrada za najbolji umetnički nastup ovogodišnjeg takmičenja
Politika iznad struke, (ne)reagovanje da bi se dodvorilo glasačima, “ratni bogataši”, kao i nedovoljna stručnost odgovornih kumovali su katastrofalnom saldu obolelih i preminulih od kovida u Makedoniji. Da li je makedonski zdravstveni sistem naučio lekciju, teško je reći, ali logikom zdravog balkanskog razuma – verovatno nije
“Titova Jugoslavija je imala bezbroj problema, ali nije htjela biti pasivna i provincijalna, već je željela stvari iznositi van granica. Okupljala je treći svijet, imala je šta reći u ime tih zemalja. Naši diplomati danas ne uspijevaju da iskoriste alate koji bi ih mogli učiniti važnim, kao što je recimo članstvo u EU, ali i bivanje na Balkanu, činjenica da taj prostor znamo, razumijemo, da živimo skupa. Ali, nije stvar samo do ljudi. Promijenio se mentalni sklop – vlada opći kukavičluk nacija koje sebe u isto vrijeme vide kao prvake nacionalizma”
Inspektori koji godinama prate Filipa Koraća kažu za “Vreme” da je njegov dobrovoljni odlazak u istražni zatvor nešto najsumnjivije što je ikada uradio. Ceo život je od organa reda bežao ili se s njima otvoreno sukobljavao. Da Korać ima “kratak fitilj” kad ugleda uniformu bilo je jasno i svakom pozorniku ili saobraćajcu koji ga je ikada sreo
Mnogi Kragujevčani smatraju da je najavom proizvodnje električnog automobila izbegnut “katastrofičan scenario”, jer Fijat sada mesečno radi samo tri do četiri dana, a sve ostale dane zaposleni provode na plaćenom odsustvu. Tokom prošle godine radnici su u fabrici bili samo 50 dana, dok su od početka godine do 8. marta, kada su se vratili u proizvodne hale, imali sedam radnih dana
Predviđanja da će pandemija potpuno i nepovratno promeniti naše navike, naše načine rada, kupovine, putovanja i druženja i da ćemo se iz pandemijskog košmara probuditi u Hakslijevom novom vrlom svetu – sada izgledaju preuranjena i preterana. Pandemijsku depresiju zamenjuje ratna psihoza
Jedan roman i jedna serija vraćaju nas u godinu koju neki od nas odlično pamte, mada njihovi tvorci tada još nisu bili ni rođeni
O novoj Vladi se odlučuje danas na Cetinju. Dobar deo predloženih ministara nema niti značajnijeg političkog iskustva, niti kvalifikacija za mesta za koja su predloženi. Tu su i dva bivša ministra iz starog režima
Proces nestajanja devedesetih godina prošloga veka, koje će ne mali broj komentatora nazvati najsramnijim u srpskoj istoriji, poklapa se sa procesom brisanja savremene srpske istorije iz kolektivnog sećanja, ali zato procvat doživljavaju srpski srednji vek i, razume se, poslednjih desetak godina koje, pod vlašću Aleksandra Vučića, poprimaju mitski karakter
“Čini se da je osnovna podela u Evropi danas između tradicionalnih političkih stanaka najšireg centra i populističkih stranaka/pokreta, a ne između levice i desnice. Pri tome populističke stranke su do te mere hibridne da se ranije podele levo-desno čine kao obesmišljene. Srbija je specifična po tome što u njoj dominira populizam, a on je, kao i drugde, hibridan: preuzima tradicionalne obrasce od desnice, a socijalnu retoriku od levice”
Proces nestajanja devedesetih godina prošloga veka, koje će ne mali broj komentatora nazvati najsramnijim u srpskoj istoriji, poklapa se sa procesom brisanja savremene srpske istorije iz kolektivnog sećanja, ali zato procvat doživljavaju srpski srednji vek i, razume se, poslednjih desetak godina koje, pod vlašću Aleksandra Vučića, poprimaju mitski karakter
“Čini se da je osnovna podela u Evropi danas između tradicionalnih političkih stanaka najšireg centra i populističkih stranaka/pokreta, a ne između levice i desnice. Pri tome populističke stranke su do te mere hibridne da se ranije podele levo-desno čine kao obesmišljene. Srbija je specifična po tome što u njoj dominira populizam, a on je, kao i drugde, hibridan: preuzima tradicionalne obrasce od desnice, a socijalnu retoriku od levice”
Pandemija korona virusa protutnjala je i kroz mnoge razvijene i uređene zemlje i ostavila teške posledice, a šta je onda mogla da očekuje Bosna i Hercegovina, gde je malo šta organizovano kako treba, a zdravstveni sistem sigurno ne spada ni u to malo. Država potpuno decentralizovana, i dalje opterećena okovima Dejtona, prošla je čak i dobro kako je mogla proći
Nekada se radilo od sedam do tri i, obično ponedeljkom, do pet. Porodice bi se okupljale već oko četiri. Nije bilo gužve u saobraćaju, tako da je keva sa posla mogla da dođe već negde između pola četiri i četiri. U njenoj magičnoj crnoj tašni uvek su se nalazile kesice sa sličicama aktuelnih albuma koje sam sakupljao
“Urbanovu bitnu predstavu o ‘ludilu’ identiteta učešće stranog autora sprečava da uđe u selekciju domaće drame. A izbor za selekciju ‘Krugovi’, koja je isključivo zasnovana na stranim predstavama, osujećen je učešćem domaćeg pozorišta kao koproducenta. Takva su ‘pravila’ trenutno na snazi. A bolje je imati čvrste kriterijume i biti dosledan u njihovom poštovanju i istovremeno misliti o njihovom revidiranju, nego praviti haos i skandale”
Grupa od preko 200 univerzitetskih profesora, akademika, episkopa Srpske pravoslavne crkve i drugih istaknutih ličnosti pokrenula je danas u Beogradu peticiju kojom se od Vlade Srbije i predsednika Republike Aleksandra Vučića traži da ne uvode sanckije niti da bilo kojom odlukom dovedu u pitanje saradnju sa Ruskom Federacijom
Zabrinutost zbog jačanja desnice u budućem parlamentu Srbije izrazio je i Aleksandar Vučić. U parlament ulaze “čak” tri otvoreno desne opcije, ali sa “samo” 35 poslanika. Međutim, prava istina je da desničari odavno sede u parlamentu, i u vlasti i u opoziciji, te da ih je daleko više od 35
Mnoge Sarajlije su verovale da se rat može izbeći. Pred Skupštinom se 5. aprila 1992. godine okupilo na hiljade građana iz svih zajednica, kao i oni koji se nisu identifikovali na osnovu nacionalnosti, zahtevajući mir. A onda su zapucali prvi snajperisti
Putinova elita nije jedinstvena. Ona se sastoji od pet “entiteta”, odnosno pet samostalnih elita. One potvrđuju predstavu o postojanju tzv. “kremaljskih kula” koje povezuje želja da se po svaku cenu očuva postojeći sistem vlasti na čelu sa Putinom, ali koje se po mnogo čemu drugome razlikuju, pa čak i bore između sebe zbog vlastitih interesa ili želje da dokažu predanost državnom poglavaru, ponekad i ogorčeno. Svi oni snose punu odgovornost za ukrajinsku tragediju
Ako bismo sudili po onome što nam ovdašnji bioskopi nude u ovom trenutku, došli bismo do prilično neveselog utiska o onome što je filmoljupcima dato na potencijalno uživanje. Toj impresiji ponajviše doprinosi novi marvelovski superherojski spektakl
Kao i sav njegov rad, i odricanje će biti nerazrešivo ambivalentno i obeleženo ironijom jer je Pazolinijevo pisanje, bila to pesma, roman, drama, esej ili film, uvek evidentno riscrittura, a to od čitalaca (i gledalaca) traži filološki žar
Prva je o strani sudbine o kojoj niko ništa ne zna, pa moguće ni Jesenjin, iako je o njoj napisao pesmu i poslao je čitaocu duboko u podsvest. Druga je o mladom, snažnom, konzervativnom, religioznom, narodnom sinu koga su voleli i seljaci i intelektualci, a Jevreji su naslućivali pogrom
Gradeći Somborski bulevar u Nišu radnici su oštetili deo vodovoda iz vremena cara Konstantina. Arheolozi apeluju da investitor, Grad Niš, zaustavi radove i omogući im da istraže ovaj neprocenjivi istorijski spomenik, na šta ga obavezuje zakon