Ustavna povelja Srbije i Crne Gore

26.јул 2002. Vera Didanović

Do Brisela preko Venecije

Članovi Ustavne komisije priznaju da napreduju u radu na izradi dve povelje, neusaglašene u čak 70 odsto teksta; EU pozdravlja "ohrabrujući napredak" u izradi dokumenta koji bi trebalo da "otvori vrata" Unije, a analitičari ocenjuju da će, bez obzira na aktuelne nesuglasice, iz Brisela stići "pomoć" u izradi dokumenta koji je uslov za prijem u Savet Evrope

Malaksalost posle mamuzanja

26.јул 2002. D. Boarov

Euro jači od dolara

Da li se u Bušovom političkom knjigovodstvu rat protiv Iraka javlja kao mogućnost za jačanje dolara

Dodatak:

10.јул 2002. Redakcija Vremena

Kuda idu Srbija i Crna Gora

U organizaciji "Fridrih Ebert fondacije" i nedeljnika "Vreme" 26. juna održana je tribina pod naslovom "Kuda idu Srbija i Crna Gora". Tribina s istim naslovom održana je u oktobru 2001. godine i želja organizatora bila je da okupimo iste učesnike. Nažalost, to nije bilo mogućno jer su neki od njih na dan održavanja tribine bili angažovani kao članovi Komisije za ustavna pitanja. Gosti tribine su bili gospoda Slobodan Samardžić, savetnik predsednika Jugoslavije Vojislava Koštunice za politička pitanja, Zoran Knežević, član Izvršnog odbora Socijalističke narodne partije Crne Gore, Vuk Minić, poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore, Milan St. Protić, predsednik Političkog saveta Demohrišćanske stranke Srbije, Zoran Lutovac, saradnik Instituta društvenih nauka i Nebojša Medojević iz podgoričkog Centra za tranziciju. Tribinu je vodio Dragoljub Žarković, glavni urednik nedeljnika "Vreme". Razgovor koji objavljujemo u ovom dodatku tek je neznatno skraćen u odnosu na ono što je izrečeno u Studentskom kulturnom centru u Beogradu. Učesnici nisu naknadno autorizovali svoja izlaganja. Oprema teksta je redakcijska

Evropska unija i imigranti

10.јул 2002. Nemanja Vlačo

(Ne)poželjni stranci

Prema podacima Svetske organizacije za migracije sa sedištem u Ženevi, Evropskoj uniji će u narednih 25 godina trebati oko 35.000.000 stranaca iz siromašnih zemalja, koji će činiti jeftinu radnu snagu

Hana Arent u Beogradu

10.јул 2002. Tatjana Jovanović

Rad zla na Balkanu

Možda je najveći doprinos međunarodne konferencije o Hani Arent bila otvorena reartikulacija višeznačnog pojma odogovornosti. Kritičkom preispitivanju su bile podvrgnute sve figure odgovornosti: od lične i kolektivne preko pravne, političke, moralne, i intelektualne do institucionalne, komandne, strukturalne, i međunarodne odgovornosti

Novi izazov na Bliskom istoku

26.јун 2002. Dr Saša Marković

Elektronsko-ekonomski „Aušvic“

Ako se držimo istorijskih činjenica, ispada da je svaki zid osuđen na propast. Biblija kaže, a ona nikad ne laže, da su neosvojive zidine Jerihona Izrailjci razrušili gromoglasnim duvanjem u trube. Varvari su na kraju opljačkali i zapalili Rim ne hajući previše za Hadrijanove i Trajanove fortifikacije. Čak je i Berlinski zid, mereno istorijskom skalom, potrajao tek jedan tren. Teško je zato verovati da će Izrael uspeti da viskom, špaktlom i mistrijom jednom za svagda reši svoje nesuglasice s Palestincima

Slovenački povratak

19.јун 2002. Svetlana Vasović-Mekina

Prvi put posle – bekstva

Pompa i uzbuđenje koje je pratilo posetu Janeza Drnovšeka Beogradu i protokolarne besede o "nikad boljim odnosima" između država trebalo je da prikriju da je opet propao dogovor o dva važna sporazuma – o slobodnoj trgovini i avio-saobraćaju

Intervju - Dragoljub Mićunović

19.јун 2002. Vera Didanović

Do Povelje po ugledu na Evropu

Ono što je trebalo da bude mera da se izbegnu ishitreni izbori u Srbiji moglo bi da ubrza samu potrebu za izborima, ocenjuje u razgovoru za "Vreme" Dragoljub Mićunović, komentarišući zamenu poslanika u Skupštini Srbije

Ustavna povelja Srbije i Crne Gore

12.јун 2002. Vera Didanović

Solanino „ohrabrenje“

Dolazak evropskog emisara mogao bi da posluži kao izgovor suprotstavljenih strana za učinjene ustupke i tako ubrza rad na primeni Beogradskog sporazuma

Intervju: Dr Hajnc Duhart, istoričar

06.јун 2002. Slobodanka Ast

Novi pogled na Balkan

"Danas u Nemačkoj preovladava uverenje da je priznavanje nekih bivših jugoslovenskih država bilo i brzo i ishitreno. Ali, sada se promenila i percepcija Jugoslavije"

Samit šefova srednjoevropskih država

06.јун 2002. Svetlana Mekina

Alan Ford u Alpima

Ceo susret je od početka nakićen i praćen ceremonijalom koji je zvanicama trebalo da pruži carski ugođaj a domaćinima da smanji nelagodnost što mnogo šta nije ispalo kako su planirali

Priča sa naslovne strane

06.јун 2002. Zoran Jevtović

Ko tereti Đukanovića

Navodno, ključni svedoci u istrazi protiv predsednika Đukanovića su Srećko Kestner (uhapšen prošlog novembra na italijansko-švajcarskoj granici), Đerardo Kuomo i Ćićo Prudentino kojima je država za uzvrat obećala smanjenje kazne za trećinu i blaže zatvorske uslove... Tu je, naravno, i prvi "pokajnik" Benedeto Stano, koji je prvi izjavio da je don Ćićo Prudentino dobar prijatelj Mila Đukanovića

Sport

06.јун 2002. Vladimir Stanković

Clinic u Beogradu

Na jednom mestu srešće se dve košarkaške filozofije: ona iz kolevke košarke i ova koju su naši treneri u Evropi doveli do savršenstva

Dodeljena Zlatna palma

30.мај 2002. Miroljub Vučković

Nepoznata zadovoljstva

Francuski režiser poljskog porekla Roman Polanski, ovogodišnji je dobitnik Zlatne palme Kanskog festivala za film "Pijanista", koji govori o životu u varšavskom getu za vreme Drugog svetskog rata

55. filmski festival u Kanu

22.мај 2002. Miroljub Vučković

Pomeranje Elbe

Glavni program i Petnaest dana autora – dva bitna segmenta Festivala u Kanu, ogledala su se kroz stvaralačku taštinu i tanane sfere profesije reditelja. Aktuelna politika izazvala je pomeranje težišta programa ka političkim filmovima – temama koje pobuđuju svest i savest

Holandski izbori

22.мај 2002. Duška Anastasijević

Na Zapadu nešto novo

Socijaldemokrate širom Evrope sve više gube svoj početni šarm kojim su i uspele da uklone demohrišćane i konzervativce pre desetak godina

Svedočenje "insajdera" Ratomira Tanića

22.мај 2002. Nenad Lj. Stefanović

Evo bruke

Ostaje pitanje ko je zaista kumovao Tanićevom pojavljivanju u sudnici i ko ga je pripremao za ulogu sveznajućeg krunskog svedoka koji je, i pored očiglednih priprema za haški nastup, u nekoliko navrata morao da se vadi na loš prevod izjava datih, kako je govorio, u svojoj "radnoj verziji svedočenja"

Priča sa naslovne strane

15.мај 2002. Nenad Lj. Stefanović

Insajder ili autsajder

Odbijanje ND-a da stane iza onoga što je njihov nekadašnji "simpatizer" izrekao u haškoj sudnici i sugerisanje zaključka da je Tanić samoproglašeni važan svedok, a u suštini ne previše značajan pregovarač niti čovek koji je bio blizu Miloševića, moglo bi dodatno da iskomplikuje "sudski proces stoleća"

Inter rejl

09.мај 2002. Zoran Majdin

Evropska skitnja

Na inicijativu francuske železnice kreiran je Inter rejl, kao asocijacija nacionalnih železnica sa zajedničkom ponudom: mesečnom kartom za putovanje po svim zemljama članicama izuzev one u kojoj je izdata. Danas povlastica nema starosno ograničenje, ali za različite uzraste i cena se razlikuje: deca do dvanaest godina plaćaju polovinu pune cene, omladinci uživaju trećinski popust. Evropa je podeljena u osam zona i moguće je kupiti kartu za jednu, dve ili tri zone. Naravno, može se kupiti karta i za sve evropske zemlje u koje, bar po ovoj ponudi, spada Maroko, ali Bosna i Hercegovina i Albanija ne

Stanje stvari

08.мај 2002. Stojan Cerović

Večiti derbi

Nije da Đukanović sopstvene birače smatra magarcima, nego do toga nužno dovodi prevelika politika premale zemlje, zavisne i podložne svakakvim uticajima

Češka posle Havela

04.мај 2002. Veljko Samolov

Na Hradčane – iz senke

Sledećeg predsednika Češke izabraće novi parlament, posle junskih parlamentarnih izbora, dakle početkom iduće godine, pa je pitanje koje sve više zaokuplja pažnju političke javnosti, ne samo u Češkoj nego i u Evropi, ko će naslediti Havela

Srbi i Crnogorci na putu u Evropu

04.мај 2002. Dušan Reljić

Visoki šengenski prag

Priznavanje evropskog identiteta Srbije i Crne Gore kroz ukidanje viza sadrži u sebi bitnu političku simboliku i dodatno bi podstaklo one političke snage koje u otvaranju prema Evropi vide budućnost. Postoje, međutim, i sasvim opipljivi mogući pozitivni odrazi ukidanja viza, odnosno, negativne posledice ukoliko se to ne dogodi

Simens

04.мај 2002. Tamara Skrozza

Mali obilazak budućnosti

Kad premijer ode u Nemačku na sastanak sa najvećim tamošnjim privrednicima, to obično znači da su dotični privrednici, ali i premijer, zainteresovani za razmenu znanja, robe i novca. Kad u Nemačku ode grupa novinara, to obično znači da ih čekaju jurnjava za privrednicima, pokušaji da shvate zašto nama baš i ne polazi za rukom ono što polazi celom svetu i, na kraju, gorak osećaj da i za Nemačkom i za svetom zaostajemo bar pedeset godina. Ako se slučajno desi da vas pozove Simens, to iskustvo biće znatno drugačije, a u domovinu ćete se vratiti sa zaključkom da je (uprkos svemu) mesto na kome živite i te kako zanimljivo za kompaniju koja ima milion deoničara, 450.000 zaposlenih i godišnji prihod od nekoliko milijardi eura

Pozorišna razmena

25.април 2002. Ivan Medenica

Beg iz palanačkih atara

Reintegracija pozorišnog prostora bivše zemlje se zahuktava, ali eks-jugoslovenska saradnja u oblasti kulture ne bi trebalo da se rukovodi nikakvim političkim razlogom, ma kakvog ideološkog predznaka on bio. Pored desničarskog, antievropskog osećanja, podjednako trošan temelj za tu saradnju bio bi i pokušaj obnove ideološki suprotnog, šezdesetosmaškog koncepta jedinstvenog jugoslovenskog kulturnog prostora