Izjava nedelje

19.јун 2003. Redakcija Vremena

„Zaludan pop i jariće krštava.“

Dušan Mihajlović, ministar policije u Vladi Srbije, komentarišući odluku Ustavnog suda Srbije da predsednik nema ustavna ovlašćenja da unapređuje policijske generale. ("Večernje novosti")

Žene policajci

Pretresi me nežno

Zašto čelnici srpske policije nisu ranije ukapirali da je dobro, u nekim slučajevima i neophodno, primiti žene u uniformisane redove policije? Tako genijalnu stvar – dati ženi pištolj u ruke – formulisala je EU u vidu zahteva za prilagođavanje evropskim standardima i modernizaciju policije. Da li će 1300 žena pod oružjem ugroziti vekovni mačo imidž ovdašnje policije i kakvi su njihovi motivi... O tome pišu studentkinje na Katedri za novinarstvo Fakulteta političkih nauka u Beogradu. Ovo je bio njihov ispitni rad

Pekićeva korespondencija

12.јун 2003. Teofil Pančić

Hronika blagotvornog odsustva

Ova knjiga je dobrodošli appendix do sada poznatom "non-fiction" opusu Borislava Pekića, njegovoj izobilnoj esejističkoj, publicističkoj, dnevničkoj i epistolarnoj produkciji

Nuspojave

11.јун 2003. Teofil Pančić

Banatski spasitelj

Ispiljujući se iz jedne epsko-patrijarhalne kulture, ovdašnji se političar najradije samopredstavlja kao možda stroga i teškoruka, ali svakako zaštitnička "očinska figura"

Tribina

06.јун 2003. Redakcija Vremena

Dometi akcije „Sablja“

U subotu 24. maja 2003. godine, na Fakultetu političkih nauka održana je tribina o dometima policijske akcije "Sablja", u organizaciji "Vremena", Fondacije "Fridrih Ebert" i Fakulteta. Na tribini su učestvovali Srbislav Ranđelović (načelnik Uprave kriminalističke policije MUP-a Srbije), Dragan Šutanovac (predsednik Odbora za bezbednost Skupštine Srbije), Dragan Maršićanin (potpredsednik Demokratske stranke Srbije i narodni poslanik) i advokat Slobodan Beljanski. U publici su bile supruga i ćerka bivšeg savetnika za bezbednost Vojislava Koštunice, Radeta Bulatovića, sa transparentima kojima traže njegovo oslobađanje iz pritvora, kao i njegov advokat Gradimir Nalić. Tribinu je vodio novinar "Vremena" Miloš Vasić

Jubilej Sankt Peterburga

06.јун 2003. Davor Konjikušić

Metropola belih noći

Najevropskiji, a mnogi bi rekli i najlepši ruski grad, postao je glavna baltička luka, kapija Rusije prema Zapadu, o kome putnici, pesnici, avanturisti i stanovnici govore kao o gradu koji sjedinjuje najbolje vrednosti Istoka i Zapada

Spisateljice u tranziciji - Barbara Kosmovska

06.јун 2003. Teofil Pančić

Bildungsroman „pete banke“

"Privatan posed" je jedna od onih knjiga koje dokazuju kako u malko razvijenijim i razuđenijim kulturama "bestseler" ne mora biti lepše ime za naduvenu banalnost i prostotu

Stojedanaesti 25. maj

29.мај 2003. Zoran Majdin

Tito i motociklisti

Posle zvaničnog dela posete, polaganja cveća, poziranja za fotoreportere i televizijske snimatelje, na platou ispred Kuće cveća, kod fontane, kao što red i običaj nalažu, posluženo je osveženje. U srdačnoj razmeni mišljenja, ogovaran je novi svetski poredak, imperijalizam, kapitalizam, hvaljena "stara dobra vremena"

Otvaranje Jugoslovenskog dramskog pozorišta

29.мај 2003. Sonja Ćirić

U novom ruhu

"Zgrada JDP-a je najveći i najteži poduhvat u akciji obnavljanja beogradskih pozorišta, pa njeno otvaranje za mene lično znači i dokaz da smo položili ispit, i to s visokom ocenom, ali istovremeno predstavlja i garanciju da ćemo isto tako završiti i ostala pozorišta koja su, priznaćete, kudikamo lakši ispiti od ovog", kaže za "Vreme" Gorica Mojović

Film - Matrix reloaded

29.мај 2003. Dr Saša Marković

Odmor, razonoda i zgrtanje para

Pod teretom tolikih specijalnih efekata, priča nije izdržala, survavši se sa skoro teološkog nivoa iz prvog Matrixa na nivo sapunskog zapleta: odjednom su se pojavile zabrinute supruge, napaljeni klinci, sujetni komandanti, rege-mudraci kojima nedostaje još samo Bob Marli, gramzivci, lažljivci, vernici i nevernici, zapuštene cure željne poljupca i ostala lako razumljiva ljudska boranija sa zvučnim imenima pokupljenim iz istorije ili religije

Književni portret - Grejem Svift, autor Poslednje ture

22.мај 2003. Zoran Paunović

U košmaru istorije

Roman jednog od najznačajnijih savremenih engleskih pisaca Grejema Svifta Poslednja tura, objavljen nedavno i kod nas, spada u one romane kojima pisac na kraju jednog stvaralačkog perioda sumira i sublimira sve ono što je do tada činilo suštinske elemente njegove umetnosti

Slovenija i marinci

14.мај 2003. Svetlana Vasović-Mekina

Ljubav i rat

Priča o zaljubljenom pripadniku posade američkog nosača aviona, koji je zbog ljubavi stavio na kocku vojničku karijeru, jedna je od retkih simpatičnih posledica geopolitičkih pomeranja u ovom delu sveta

Zaostavština umetnika

14.мај 2003. Sonja Ćirić

Sudbina legata

Pored revalorizacije naše književne istorije, upravo pokrenuti Festival jednog pisca skreće pažnju i na neophodnost rešavanja problema zaostavštine umetnika. Mnogi značajni legati nedostupni su javnosti, nalaze se u mraku muzejskih depoa, a mnogi i propadaju

Intervju - Klaudio Balestri, direktor OIKOS-a

08.мај 2003. Biljana Vasić

Šminka za Beograd

Posle otvaranja salona na Menhetnu i proboja na američko tržište, internacionalna kompanija OIKOS planira da "oboji" istočnoevropko tržište iz beogradske baze

Lisica i ždral

08.мај 2003. Redakcija Vremena

Devičanski izvor

Bio bi sevap tužiti zaštićenog svedoka, a ne da taj, i sam problematičan slučaj odranije poznat organima gonjenja, brblja šta hoće i niko da mu ništa ne može

Vaskršnja muzika

23.април 2003. Zoran Majdin

Obnavljanje stupova

"Da ne bi bilo zabuna: pogrešno je mešati rokenrol i pravoslavlje", ističe jeromonah Gerasim. Kako je objasnio, pravoslavlje i rok muzika su nespojivi jer "pravoslavlje je duhovnost a rok je samo vid izražavanja"

Film - Soderberg po Lemu via Tarkovski

23.април 2003. Zoran Đukanović

Solaris i solaristika

Lemov racionalizam sprečio ga je da prihvati neke od implikacija svoga dela kojima se pozabavio Tarkovski. Stiven Soderberg je 2002. uradio novo izneveravanje obojice i režirao svoj Solaris. Tako se Solaris osamostalio i od Lema i od Tarkovskog i postao kultna klasik-tema koja nadmašuje svoje pojedinačne "inkarnacije"

Andrić u novom svetlu

23.април 2003. Slobodan Kostić

Tragovi pisca u mladosti

Ono što je Bosna za Andrića, to je Andrić za Karaulca. Na osnovu znakova, svedočenja, arhiva, sećanja i citata rekonstruisan je deo piščevog života, kao što je Andrić na temelju istoriografskih svedočenja, hronika, uspomena, fermana, ahdnama, bujruldija, predanja, duhovne baštine i običaja oživeo Bosnu iz vremena zalaska turske vladavine