Lisica i ždral

03.новембар 2005. Ljuba Živkov

Ulica Ivana Ćaje

Neko mora da ima monopol na kovanje tabli sa nazivima ulica, pri čemu u kovačnici ne drži ni lektora ni korektora

Nemačka

02.новембар 2005. Lidija Klasić

Potres za potresom

Nema sumnje da su najnoviji berlinski politički potresi rezultat rastućeg jaza između promenjenih ekonomsko-društvenih uslova i politike koja ih prati sa sve većim zaostajanjem

Tribina - Vreme izazova

02.новембар 2005. Redakcija Vremena

Evropska agenda – Organizovani kriminal na Balkanu (1)

Evropska budućnost našeg regiona umnogome zavisi od toga koliko će naše državne institucije imati snage da se uhvate u koštac sa mrežama organizovanog kriminala, koje su jedna od najmračnijih tekovina bivših režima na Balkanu. Teškoće su brojne, ali sva istraživanja ukazuju da je zbog regionalne prirode problema neophodna čvrsta institucionalna saradnja u regionu. Postavlja se pitanje da li će mlade državne institucije zadužene za ovu borbu naučiti lekciju od svojih protivnika i organizovati čvrstu prekograničnu saradnju kojom jedino mogu suziti prostor delovanja različitih kriminalnih grupa. Javna tribina koju je naš nedeljnik organizovao uz pomoć Fondacije "Fridrih Ebert" pokušala je da pruži odgovore na ova pitanja. Na tribini su učestvovali profesor Bogoljub Milosavljević, saradnik Centra za mir i razvoj demokratije, Milan Simić, specijalni izvestilac sa suđenja za organizovani kriminal, i Miloš Vasić, novinar "Vremena". Tribinu je vodila novinarka nedeljnika "Vreme" Duška Anastasijević

Tibetanska železnica

27.октобар 2005. Slobodan Bubnjević

Himalaji pored pruge

Vozovi koji će saobraćati ovom prugom nalikovati na putničke avione i biće hermetički zatvoreni da bi očuvali normalan vazdušni pritisak. To i nije čudno pošto avioni saobraćaju i na manjoj visini od ovih himalajskih vozova

Intervju - Vesna Goldsvorti, književnica

27.октобар 2005. Jelena Grujić

Geografija imaginacije

"Mi živimo u vremenu kada su mesijanski narativi, velike ideološke matrice, masovni pokreti potrošeni, umorni, čak dosadni. Nisam sigurna šta znači približiti se istini, ali mi se čini da sam u zbunjenosti nekako najviše svoja. Možda ne umem dobro da odgovorim, ali svakako znam da postavim odlično pitanje"

Lisica i ždral

27.октобар 2005. Ljuba Živkov

Malo misto

Iako sam stanovao u Lozničkoj, Slobu nijednom nisam video, ni u Klubu 42, ni u Gorici, ni u hemijskoj čistioni, taj čovek, još onda, kao da je u zemlju propao

Intervju - Janez Drnovšek

27.октобар 2005. Svetlana Vasović-Mekina

Ceo svet zna da će Kosovo biti nezavisno

"Ja nisam dao pregovaračku polaznu tačku za Srbiju, nego konačno rešenje za koje smatram da je najuravnoteženije, koje pokriva srpski interes. Ubeđen sam da ukoliko krenemo direktnije ka konačnom rešenju – svi zajedno ćemo tu nešto uštedeti, za sve bi bilo bolje da se ta agonija ne produžava u nedogled. Izgubljeno je suviše vremena – za razvoj, za život, za normalnu egzistenciju ljudi. Time bismo morali da se bavimo"

Organizovani kriminal na Balkanu (6) - Ilegalna trgovina umetničkim delima (2)

27.октобар 2005. Tamara Skrozza i istraživači

Beskrajna pljačka

U borbi protiv ilegalne trgovine umetničkim delima i arheološkim predmetima većina svetskih zemalja već uveliko koristi najnapredniju tehnologiju, primenjuje stroge kriterijume za dokumentaciju, razvija sisteme za brzu razmenu informacija. Istovremeno, nadležni za tu oblast u zemljama Balkana još uvek muku muče s primenom najosnovnijih zakona, regulisanjem policijskih snaga, inventarom kulturnih dobara. Međutim, slika takvog haosa postaje kompletna tek kad se svemu dodaju i ratovi na prostoru bivše Jugoslavije

Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (2) - Ilegalna trgovina umetničkim delima

20.октобар 2005. Tamara Skrozza i istraživači

Svetska baština na crno

Zvanično, države balkanskog regiona ne nalaze se ni blizu vrha liste država s najvećim brojem ukradenih, a zatim preprodatih umetničkih dela i arheoloških nalaza. Nezvanično, međutim, njihov rejting i prava uloga u art trafikingu (ilegalna trgovina umetničkim delima) nikako nisu zanemarljivi. Odavno poznate kao trasa na trgovačkim putevima koji vode iz Rusije i Male Azije ka Zapadnoj Evropi, vremenom su postale poznate i kao mesta na kojima ilegalni trgovci i samouki "arheolozi" i te kako mogu da profitiraju. O tačnom broju do sada ukradenih kulturnih dobara samo se nagađa – delom zbog političke nestabilnosti, a delom zbog već poslovičnog nemara, mnogi od tih predmeta nisu dokumentovani pre krađe, tako da zvanično nisu ni postojali.

Intervju - Kosta Ilić, direktor rafinerije Pančevo

19.октобар 2005. Zoran Majdin

Musava udavača

"Vlada mora biti dovoljno mudra da privatizaciju rafinerija prepusti stručnjacima, ali i da sve prođe javnu raspravu, da ne bi posle bilo ‘nismo znali’. Zato, moramo znati šta nam se sve može dogoditi ako tender ne bude dobro po nas definisan"

Brisel, Kosovo i ostali

19.октобар 2005. Milan Milošević

Opasna karta na zelenoj čoji

Savet bezbednosti UN-a će 24. oktobra najverovatnije odobriti početak pregovora o statusu Kosova. Beograd na te pregovore nevoljno pristaje, a i šta bi drugo

Lisica i ždral

12.октобар 2005. Ljuba Živkov

Olakšavajuća okolnost

Ako je svako peto dete u Srbiji bilo zlostavljano, mora biti da i u parlamentu imamo pedesetak ličnosti čiji je razvoj ometen, usporen ili usmeren u šiblje pokraj puta

Intervju – Euđenio Sidoli, generalni direktor "Filip Moris" DIN

12.октобар 2005. Miša Brkić

Promena vizije menja i ljude

"Otpor promenama u Nišu bio je znatno veći od onog s kojim smo se suočili u drugim zemljama u tranziciji. Imali smo mnogo nepotrebnih izazova za koje smo uludo utrošili vreme. Ljudi nisu bili srećni zato što su smatrali da su prodati. Naša kompanija veruje u pojedinca i mnogo ulaže u njega"

Organizovani kriminal na Balkanu (4) – Trgovina ljudima (4)

12.октобар 2005. Slobodan Georgijev i istraživači

Od Vardara pa do Triglava, i šire

Pre nego što se u nekom budućem trenutku nađu u ujedinjenoj Evropi, države koje geografski pripadaju Balkanskom poluostrvu godinama unazad povezane su na polju organizovanog kriminala. Raspad Istočnog bloka, raspad SSSR, raspad i ratovi u bivšoj SFRJ bili su pogodan teren da se na području jugoistočne Evrope ukoreni i lepo razvije mnogo grana organizovanog kriminala. U državama koje zbog prirode političkog sistema gotovo da nisu imale kriminal kao društvenu pojavu dogodio se dramatičan preokret. Izrasla je čitava generacija ambicioznih kriminalaca koji su uspeli da umreže čitavo područje Balkana i dobro sarađuju ne mareći mnogo za pitanja nacije i države