Kultura sećanja - Nemačka i nacistička prošlost (1)
Intervju – Folkhard Knige, direktor memorijalnog centra Buhenvald
i Mitelbau-Dora

08.јул 2009. Andrej Ivanji

Na mestu zločina

S jedne strane stojimo pred problemom da u Evropi jača mišljenje kako je svet ponovo lep i da nas se užasi iz evropske prošlosti više ne tiču. Ali postoji i protivpokret koji se suočava s tim pitanjima, on postoji kako u civilnom društvu tako i u institucijama, na profesionalnom nivou među istoričarima, umetnicima, radnicima muzeja i pedagozima, kaže Folkhard Knige, koji se kao direktor Buhenvalda od 1994. godine i profesor istorije univerziteta u Jeni nalazi usred sveevropskog razgovora o načinu ophođenja sa prošlošću. U razgovoru za "Vreme", koji ćemo objaviti u dva dela, on govori o mukotrpnom putu Nemačke od nacionalsocijalizma do suštinske demokratije, o samozavaravanju i samokritici, o načinu na koji treba očuvati sećanje na zločine iz prošlosti, kako bi istorijsko pamćenje postalo pouka za budućnost

In memoriam – Olja Ivanjicki (1931–2009)

01.јул 2009. Branko Kukić

Olja Ivanjicki i njeno vreme

Oljini hepeninzi iz šezdesetih, skupljanje odbačenih predmeta, proglašavanje odbačenih i bezvrednih stvari za umetnička dela, igra sa lutkama kao umetnikovim dvojnicima, rituali spaljivanja dvojnika kao izraz samozaborava, sve je to bio doprinos podsmevanju životu kao otuđenom obliku nove Velike Igre moderne umetnosti. O tome treba razmišljati kada govorimo o Olji Ivanjicki, a ne o nekakvom lažnom glamuru, pomodarstvu, ili o tobožnjoj renesansi savremenog sveta. Nesposobnost tumačenja danas je odraz propasti znanja, invencije i imaginacije

U razgovoru sa Dušanom Makavejevom o Dragoljubu Aleksiću i filmu Nevinost bez zaštite

01.јул 2009. Saša Rakezić

Svakidašnja umetnost akrobacije

"Aleksićev fantastičan film Nevinost bez zaštite bio je deo prave bulevarske kulture, i trebalo bi da bude prepoznat kao važan deo nacionalne kulture uopšte. Puritanci preziru sevdalinke, narodne pesme ili viceve, ali ukoliko želite da shvatite neki narod, bez toga ne može. To ostvarenje nije bilo upisano u istoriju jugoslovenskog filma"

Bosna i Hercegovina – Novinari i ratni zločini

01.јул 2009. Slobodanka Dekić

Bosna na srpskom tragu

Nažalost, najveće su šanse da će istraga beogradskog suda o odgovornosti novinara u ratu, barem u Bosni, biti iskorišćena za već viđeni scenario kada su u pitanju ratni zločini i suočavanje sa prošlošću: međusobno optuživanje, relativizaciju zločina, skidanje sopstvene odgovornosti i njeno prebacivanje na "one tamo"

Turisti iz Srbije u Hrvatskoj

01.јул 2009. Jelena Jorgačević

Kad sused pozove

Ove sezone biće 11 odsto više turista iz Srbije na hrvatskom primorju, uz porast noćenja za 28 odsto. To je jedan odsto od ukupnog broja onih koji letuju u ovoj bivšoj jugoslovenskoj republici. Šta statistika i procene prećutkuju

Jubilej

24.јун 2009. Mihailo Radojičić

Kako smo napravili Kosovski boj

Kralj Bosne, Srba i Primorja Tvrtko I u diplomatskom pismu Italijanima hvali se svojom pobedom nad Turcima, a ovi odgovaraju da su već čuli za slavnu pobedu nad muhamedancima. Da li i jedan od najozbiljnijih vladara na Balkanu tog vremena tek tako laže, a naivni Latini, stare varalice, prave se mutavi

Intervju – Vuk Jeremić, ministar inostranih poslova

24.јун 2009. Andrej Ivanji

Proboj na tri fronta

Ušli smo u period u kome je naša razlika po pitanju budućeg statusa sa zemljama koje su priznale Kosovo legitimizovana

Republika Srpska – Poništeni zaključci Narodne Skupštine

24.јун 2009. Slobodanka Dekić

Ko je kome vladar

RS nema drugog izbora nego da prihvati konačnu odluku visokog predstavnika

Sterijino pozorje (2)

17.јун 2009. Teofil Pančić

Nemačka, Nemačka, između ostalog

Selekcija "stranog teksta" bila je bogata: o nemačkoj krivici, o najboljem od svih svetova, o ženama i muškarcima, o razbojnicima i nasilju svakovrsnom, uključujući i nasilje nad gledaocima...

Lepa Brena i istorijsko breme

17.јун 2009. Jovana Gligorijević

Zagrebački slatki greh

Zašto bojkot koncerta Lepe Brene nije uspeo? Zato što je u "onoj" Jugoslaviji, a potom i u državama iz nje proisteklim, u vreme kada su odrasli odlučili da prestanu da kliču Breni, zamenivši je raznim miloševićima i tuđmanima, rasla cela jedna generacija dovoljno stara da sve upamti, a dovoljno mlada da se ne uprlja i da ne oseća nimalo krivice i odgovornosti zbog onoga što se desilo. Za njih Brena nije ni raspojasana polugola pevaljka, kako o njoj govore roditelji, ni sredovečna plavuša, gazdarica Granda, za koju se priča da je nekad bila najveća zvezda na Balkanu, kako verovatno misle današnja deca. Njima je detinjstvo proticalo uz miris Kiki bombona, dečje osmehe Sanje Doležal i Ljiljane Nikolovske (Magazin), živim bojama Breninih haljina i ritmu njenih, da, neukusnih i kičastih pesama

Zoom

17.јун 2009. Dragoljub Žarković

Mlađan Dinkić ponovo svira gitaru – da li to znači da nas čekaju izbori i može li Toma Nikolić da bude veći evropejac od Borisa Tadića

Narodu je teško objasniti šta je vlada uradila u uslovima svetske ekonomske krize, jer narodu treba reći da bi živeo jedno trideset odsto gore nego što je živeo pre krize da nije rađeno to što jeste i da zaslugom vlade živi gore – tek desetak odsto. To zbilja nije platforma na kojoj se dobijaju izbori