Godišnjica Oluje

04.август 2010. Marija Vidić

Kako se trgovalo Krajinom

Iseljavanje Srba u izbegličkim kolonama, mrtvi pored puta, jad i plač starica i muškaraca – slike su koje nam se još motaju po glavama. Petnaest godina kasnije Srbija i Hrvatska nisu ni blizu zajedničkog stava oko toga šta je bila i zašto se dogodila Oluja. Nema sloge čak ni oko njenih posledica, broja mrtvih, nestalih i prognanih, a jednako je teško i onima koji su ostali u Srbiji i onima koji su se vratili u Hrvatsku

Intervju – Nenad Tesla, direktor Republičkog geodetskog zavoda

04.август 2010. Zoran Majdin

Iz XIX u XXI vek

"U nekim katastarskim opštinama imamo tapijski sistem još iz doba Turaka, katastarske planove i podatke u već zaboravljenim austrougarskim mernim jedinicama, i nakon 120 godina izradiće se katastarski planovi u razmerama koje ima ceo svet. To je težak i odgovoran posao, naročito jer zemljišne knjige nisu uredno ažurirane, jer nije postojala obaveza prijavljivanja promena na nepokretnostima, ali i zbog stava da što je društveno, to je svačije, a na kraju ispade da je ničije… Mi sve to sada treba da pročistimo, da uz validnu dokumentaciju ‘presečemo’ čije je šta, da napravimo evidenciju iza koje može da stane država"

Povodom hapšenja napadača

03.август 2010. Teofil Pančić

Jadi arijevskog srca

Gledam insert snimka sa bezbednosne kamere obližnje banke, pokušavam da se izmestim iz sopstvene kože, da koliko je moguće apstrahujem činjenicu da su njihovi udarci pljuštali po mojoj glavi

Bogoljub Karić samim sobom

Vlast i prase u furuni

Povodom vesti da je Bogoljub Karić dobio politički azil u Rusiji "Vreme" objavljuje neke od karakterističnih izjava biznismena i političara koga vlast tereti da je državu prevario za nekih 40 miliona evra

Slučajevi

28.јул 2010. Momir Turudić

Francuska veza

Kako su se reporter "Vremena" i bivši plaćenik koji je ratovao za Oslobodilačku vojsku Kosova upoznali u Južnoafričkoj Republici za vreme Svetskog kupa, o čemu su razgovarali, čega se plaćenik seća posle deset godina i šta danas misli o svemu

Tema broja

28.јул 2010. Teofil Pančić

Teofil Pančić – Zašto sam pretučen metalnom štanglom

Dan kasnije, sedim na obali i zurim u more. Kolega mi, zavitlavajući me, javlja da tamo, u Srbiji, ispadam "iz pegle i iz rerne", eno me u TV dnevnicima i još kojekude; sutradan osvanjujem na vrhu naslovne strane "Politike", "Danasa" i drugih dnevnih novina. Predsednik države zanima se za moje rane, i svi živi koje znam i koje ne znam. Petnaest minuta slave? Hvala lepo, ako mi neko zavidi, neka ih slobodno preuzme. Heroizam? Nisam zainteresovan za taj žanr. O sebi nikada nisam razmišljao kao o nekakvom heroju ili bilo čemu sličnome. Ja sam samo čovek kojem glava ne služi tek za nošenje kape, a srce mu ne služi tek za merenje pulsa, that’s all. U nekim vremenima i u nekim društvima, to je izgleda veliki greh

Putopis motoraša

Umuvasmo se u Aziju

Prizori iz Turske u knjizi Putevima i džadama Male Azije i Bliskog istoka Matije Kujundžića njegov je prvi objavljeni tekst. Fotografije: Olivera Kujundžić, što je njen prvi fotografski projekat. Ta knjiga je nastala tokom njihovog putovanja na dva točka do Jordana i nazad, kroz Bugarsku, Tursku, Siriju, Jordan, Makedoniju, Albaniju i Crnu Goru (izbor i oprema redakcija "Vremena")

Fragmenti iz jugoslovenske prošlosti

21.јул 2010. Ivan Ivanji

Jugosloven Tuđman, Radakrišnan, kurvoazije i Slobodan Penezić Krcun

Krcun je pričao i ponešto što nije bilo za objavljivanje, na primer, kako je uspeo da uhapsi Dražu Mihailovića. Rekao je da je u mladosti veoma poštovao četnike iz Prvog svetskog rata, da mu je bilo teško da shvati da je sada u odnosu na ljude, koji su sebe tako nazivali, na suprotnoj, neprijateljskoj strani. O Draži je rekao da je njegova tragedija bila, što je bio generalštabovac, a ne trupni oficir, što je hteo da diplomatiše, umesto da se bori. "On je svojom glupošću uterao srpskog seljaka, koji je zapravo bio odan kralju, nama u naručje", govorio je Krcun na moje veliko iznenađenje

Rodonačelnici tabloidne štampe II – Krsto Cicvarić (1875–1944)

21.јул 2010. Vladimir Barović

Nekrunisani kralj »žute« štampe

Idejnim lutanjima, koje ide do flerta sa fašizmom, ličnim uvredama i izborom tema, Cicvarić je na svoje ime navukao poluvekovni gnev novinara, jer i danas ga neretko uzimaju kao primer najnemoralnijeg predstavnika javne reči, jer u našoj žurnalistici postoji termin "cicvarićevsko novinarstvo", čime se označava novinar bez skrupula i profesionalnih obzira

Intervju – Zafir Hadžimanov, kantautor, glumac i pesnik

21.јул 2010. Sonja Ćirić

Од љубов не се бега

"U ovim mojim godinama dostigao sam nivo da mi niko ne treba na sceni osim jednog dobrog gitariste ili pijaniste koji će da me prati, a da ja sobom, svojim glasom, manirom, posvećenjem, dočaram sve filharmonije sveta, sve violine sveta, sve gajde sveta, a da se sve to čuje u tom jednom jedinom usamljenom glasu"

Nuspojave

21.јул 2010. Teofil Pančić

Bluz za crne limuzine

Uz sva objektivna i subjektivna ograničenja, Josipović i Tadić ovakvi kakvi su jesu idealna metafora novog početka Srbije i Hrvatske

Koncert – Jelena Karleuša, Popova plaža, Zaječar

14.јул 2010. Saša Rakezić

Briga i veselje

Karleuša je do pred sam početak scenskog nastupa sedela u svom luksuznom BMW vozilu, odakle se, okružena interventnom policijskom jedinicom i telohraniteljima zaputila direktno na binu, dok ju je pogledom pratila ljubopitljiva masa

EXIT 2010 – Jedan dan na festivalu

14.јул 2010. Dragan Kremer

Šoping molovanje

Što smo mi tako turistički na EXIT-u, ni po jada, nego cenim da većini (mlade) publike to dođe kao nekakav šoping-mol za (živu?) muziku: šetkaš po ogromnoj građevini, razne ponude birkaš, isprobavaš, cenjkaš se, troškariš, srećeš ljude, pijuckaš, odmaraš... opuštencija, a možda i ‘nagaziš’ nešto baš super

Nuspojave

14.јул 2010. Teofil Pančić

Draga, ne budi peder

Zaštitnik građana se poduhvatio neke vrste oblikovanja poželjnog obrasca "politički korektne" službene, ali i ukupne javne komunikacije, što je vrlo klizav teren

Intervju – Bojan Dimitrijević, istoričar, Institut za noviju istoriju Srbije

14.јул 2010. Jovana Gligorijević

Frustracija kao prelomna tačka

Analize koje je uradila CIA 2003. pokazale su da su vazdušni udari snaga NATO-a bili značajni za slabljenje moći Republike Srpske, ali da su pre svega zajednička ofanziva muslimansko-hrvatskih snaga i politički pritisak međunarodne zajednice uticali da se rat završi. Ali, to je naknadno mišljenje. Tokom 1995. i početkom 1996. bilo je uvreženo mišljenje da su Amerikanci, a onda i NATO, svojim vazdušnim udarima, najviše doprineli brzom kraju rata