Uzbuna na desnici

01.септембар 2010. Vera Didanović

Pečat na patriotizam

Zašto Slobodan Antonić misli da Boris Tadić nije "jednodimenzionalni izdajnik", kako su Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić dospeli u pasus o "glavnim kvislinzima" i šta o svemu tome kaže levičar Milorad Vučelić

Zoom

01.септембар 2010. Dragoljub Žarković

Crvena boja i crvena linija – Šta još, osim boje, povezuje golmana i bekovski par Tadić–Jeremić

Poraz u Njujorku ne bi bio dobar, ali bi povlačenje rezolucije značilo priznanje poraza kod kuće, po značenju i implikacijama dublje od poraza na glasanju. Na toj izdajničkoj mitologiji i nastao je kosovski mit. Nisu Turci pobedili zato što su bili brojniji, vojska im bila modernija, što su ekonomski bili jači, već zato što je naš čovek izdao

Inicijative

01.септембар 2010. J. G

Nastavnici učenicima za bolji svet

"Tvorac elektronskog učenja Mark Prenski jednom je objasnio da su današnja deca digitalni urođenici, a nastavnici – digitalne pridošlice. Škole su se, sa svojim metodama, zaglavile u XIX veku, a ovaj koncept prevazilazi taj problem, jer njim, deca koja i inače mnogo vremena provode na internetu, sada mogu to vreme da iskoriste i za učenje"

Rezolucija o Kosovu

01.септембар 2010. Milan Milošević

Krizna grupa i kosovska rupa

Traže se pregovori Tadića i Tačija, pominju se podela, razmena teritorija, široka autonomija za sever Kosova, mere za uspostavljanje poverenja, neutralna rezolucija u Generalnoj skupštini UN, privremeni sporazum, zamena rezolucije SB 1244...

Zelene tehnologije

25.август 2010. Jasmina Lazić

Na kraj grada eko-kuća

Koliko je truda i para potrebno da bakinu kuću na Avali pretvorimo u jedno potpuno samoodrživo domaćinstvo

Vreme Beograda – Humane akcije

25.август 2010. Mirko Rudić

Na Tari je najbolje

Ekipa "Vremena" bila je sredinom avgusta na Tari da proveri kako se provode deca iz socijalno i materijalno ugroženih porodica kojima je gradska vlast omogućila besplatan sedmodnevni odmor u dečijem gradu Mitrovac. U okviru ovog programa, ukupno 700 dece letovaće ovog meseca na Tari, Goču i Rudniku

Srpsko-evropska posla

25.август 2010. Andrej Ivanji

Čvoruge i odrana kolena

Ako je u nas lajtmotiv igrališta za decu gvozdena skalamerija na betonskoj podlozi, u Beču je sistem drugačiji: sprave su oble, pravljene od drveta ili plastike, ima ih za decu svih uzrasta, podloga je mekana – ili je sve montirano na travi ili na gumi, ili se za podlogu koristi kora od drveta, koja kao otpad drvne industrije ne košta ništa

Srpsko-nemački odnosi

25.август 2010. Milan Milošević

Snaga sedmog dela Mercedesa

Nemačka je za Srbiju najvažniji trgovinski partner u EU; Srbija za Nemačku nije važna kao Poljska, ili Rusija i Ukrajina, ali je na terenu ona za Srbiju višestruko zainteresovanija od Anglosaksonaca. Najteži spor je oko Kosova, ali glavni problem je to što Srbija nema šta da vozi do Ulma na Dunavu

Arheologija – Pračovek iz Sićeva

25.август 2010. Saša Rakezić

Pre milion godina

Do ovog leta, na arheološkoj mapi Srbije nije postojao lokalitet iz starijeg kamenog doba. A onda je obznanjeno senzacionalno otkriće. U dve pećine u Sićevačkoj klisuri pronađeni su ostaci neandertalskog staništa, ali i ostaci ljudskog pretka za koga se pretpostavlja da je hodao ovim prostorima pre nekoliko stotina hiljada godina, a možda i pre čitavih milion godina! Otkriveni su slučajno. Neko je, naime, prekopao lokalitet u pećini tražeći mitski ćup sa zlatom, ali u izbačenoj zemlji arheolozi su kasnije otkrili nešto mnogo značajnije: ostatak donje vilice hominida, najstariji do sada pronađeni trag o ljudskom prisustvu na ovom tlu

Srbija i NATO (5)

18.август 2010. Filip Švarm

Cena pogrešnih procena i još gorih oduka

Kada je 11. juna potpisan Kumanovski sporazum i okončana NATO intervencija, na Dunavu je bio čitav samo jedan jedini most; u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu, Prištini, Prizrenu i drugim gradovima, tinjale su fabričke hale i kuće, a sa Kosova, zajedno sa povlačenjem vojske, u izbeglištvo je krenulo i srpsko stanovništvo

Intervju – Dr Dušan Mileusnić, v.d. direktora Instituta
za onkologiju i radiologiju Srbije

18.август 2010. Jasmina Lazić

Optimistična prognoza

Možemo da kompenzujemo pauze ili izgubljeno vreme u toku zračenja i da lečenje završimo uspešno

Izručenje Sretka Kalinića

18.август 2010. Miloš Vasić

Šta Sretko zna, šta nagađa a šta folira

Izručenje Sretka Kalinića, pravosnažno osuđenog na ukupno 40 godina zatvora zbog učešća u zaveri za atentat na Zorana Đinđića i zbog više ubistava za račun Zemunskog klana, sada je sasvim izvesno i samo je tehničko pitanje

Cirkus kao pozorišna forma

18.август 2010. Dragana Bošković

Navika na strepnju

Ovdašnja publika je nedavno imala priliku da vidi dva izvrsna muzičko-scenska cirkusa – performans Gradski zečevi francuskog Nacionalnog centra za cirkusku umetnost u režiji Arpada Šilinga, izveden na Belefu, i performans Zemlja Do Do španske trupe "Puho!" izveden u okviru Ambijentalnog pozorišnog festivala "Tvrđava teatar" u Smederevu

Industrijska baština u Srbiji

18.август 2010. Sonja Ćirić

Istorija nauke i tehnike

Industrijska arheologija je relativno mlada naučna disciplina. U svetu se razvija od polovine prošlog veka, a u Srbiji tek poslednjih nekoliko godina. Zahvaljujući aktuelnoj postavci i publikacijama Muzeja nauke i tehnike, postala je dostupna i takozvanoj široj javnosti

Srpsko-evropska posla

11.август 2010. Jelena Jorgačević

Upoznajte mog psa

Bilo bi dobro da se kučićima dodeli "njihov prostor" u kojem mogu slobodno da trče i igraju se, kao što se to radi u nekim zemljama Evrope. Na radost nas, njihovih vlasnika, koji ih volimo i na radost onih koji ih ne vole

Letnja razglednica

11.август 2010. Vladimir Pištalo

Najveći krokodil

Kao Crni žbir u pesmi Haustora – reklame su svuda! Izloženi smo njihovim edukativnim plašenjima i ohrabrenjima, blistavim slikama i upornim ponavljanjima. One nam obično sa velikom pristrasnošću preporučuju određeni proizvod. Neke imaju metafizičke pretenzije. Neke ćaskaju o životu uopšte

Sport

11.август 2010. Slobodan Georgijev

Crvena, Krasnaja zvezda

Godinu dana rada nove uprave krunisano je strateškim ugovorom sa velikom naftnom kompanijom, ali bez rezultata na terenu i osvajanja trofeja moćni natpis na dresu neće doneti stabilnost

Trideset pet godina od osnivačkog skupa KEBS-a

04.август 2010. Ivan Ivanji

Na prekretnici bezbednosti

Ja tada nisam slutio da će iz Konferencije za evropsku bezbednost i saradnju održane leta 1975. godine u Helsinkiju nastati OEBS, organizacija tako važna i u današnje vreme. Mislim da ni oni na vrhu – Brežnjev, Ford, sa našeg stanovišta Tito – nisu znali da je to možda bio početak kraja istočnog bloka i sovjetske dominacije nad velikim delom sveta

Srpska pravoslavna crkva

28.јул 2010. Jelena Jorgačević

Za kim zvona zvone

Deo vernika smatra da su govori patrijarha srpskog Irineja kada je u pitanju Kosovo umereni i "na mestu", kakvi i dolikuju verskom poglavaru. S druge strane, "tvrđa struja" mu zamera na višku diplomatije, ocenjujući njegove poruke kao preterano pomirljive i nedovoljno oštre. Verovatno da im, naviknute na zapaljive i takoreći ratničke govore pojedinih crkvenih velikodostojnika, smeta odmereni ton prvog među jednakima

Fragmenti iz jugoslovenske prošlosti

21.јул 2010. Ivan Ivanji

Jugosloven Tuđman, Radakrišnan, kurvoazije i Slobodan Penezić Krcun

Krcun je pričao i ponešto što nije bilo za objavljivanje, na primer, kako je uspeo da uhapsi Dražu Mihailovića. Rekao je da je u mladosti veoma poštovao četnike iz Prvog svetskog rata, da mu je bilo teško da shvati da je sada u odnosu na ljude, koji su sebe tako nazivali, na suprotnoj, neprijateljskoj strani. O Draži je rekao da je njegova tragedija bila, što je bio generalštabovac, a ne trupni oficir, što je hteo da diplomatiše, umesto da se bori. "On je svojom glupošću uterao srpskog seljaka, koji je zapravo bio odan kralju, nama u naručje", govorio je Krcun na moje veliko iznenađenje

Rodonačelnici tabloidne štampe – Pera Todorović (1852–1907)

14.јул 2010. Dimitrije Boarov

Legenda našeg modernog žurnalizma

Bez obzira na to što su ga na burnom životnom putu neprestano pratile kontroverze, Pera Todorović je postao legendarni lik modernog srpskog žurnalizma baš zato što je imao lucidnost i inteligenciju da ostane nezavisna ličnost čak i kada je bio u službi drugih, jer je zapravo uvek pisao u javnom interesu