Burni sastanak G-8 u Đenovi

Krvavi samit

Najavljivan kao sastanak najmoćnijih svijeta koji sami odlučuju o svemu što je važno, paradoksalno, već prvog dana otišao je u drugi plan. U prvom planu su se našli demonstranti i nasilje koje ih, nažalost, prati još iz Sijetla. Čak i njihove zahtjeve – moto ovih protesta bio je anuliranje dugova siromašnim zemljama – novinski izvještaji prestali su spominjati, jer je nasilje uništilo svu plemenitost koju oni sadrže

Olimpijada 2008.

18.jul 2001. V. S

Peking, Peking

Uprkos izolovanim protestima raznih organizacija za zaštitu ljudskih prava, većina sveta prihvatila je odluku MOK-a sa simpatijama verujući da Kina zaslužuje organizaciju Olimpijade i da će taj veliki događaj pomoći daljem razvoju i otvaranju najmnogoljudnije zemlje

Suđenje Slobodanu Miloševiću

12.jul 2001. Tamara Skrozza

Haški svedoci

Vendi Lobvejn, zadužena za podršku u Službi za žrtve i svedoke, kaže za "Vreme" da svedoci najveći strah osećaju pre samog svedočenja. Prema njenim rečima, situacija se menja u sudnici – optuženi je tada okružen stražarima i deluje kao običan mali čovek, a ne kao neko koga bi se trebalo plašiti

Slobodan Milošević pred Haškim sudom

04.jul 2001. Miloš Vasić

Pritvorenik broj 039

Opet u poslednjem trenutku i na brzaka, ali ovoga puta bez brljotina, DOS je poslao Slobodana Miloševića na još jednu – biće poslednju – etapu njegovog životnog puta: u Ševeningen, banju na Severnom moru, gde ima i jedan zatvor. "Ustavno ili neustavno, institucionalno ili van institucija", legalno ili nelegalno, DOS je izgubio strpljenje i presekao stvar političkim svršenim činom. Uostalom, "politika je odnos snaga" (Slobodan Milošević). Već prvoga dana drama se ponovila kao farsa: optuženik je izjavio da ne priznaje sud; sud se nije potresao, kao uostalom ni u slučaju Josipa Broza onomad

Intervju - Velibor Bora Milutinović

27.jun 2001. Vladimir Stanković

Srećna zvezda nad Kinom

Najmnogoljudnija zemlja na svetu ima istorijsku šansu da stigne do svog prvog mondijala, a naš stručnjak-globtroter priliku da učestvuje na petom uzastopnom Svetskom prvenstvu sa petom selekcijom

Makedonska kriza

27.jun 2001. V. Zaharijev

Ekstremisti i sekretarice

Iako su diplomati EU-a uspeli da ponovo dovedu političke subjekte u Makedoniji za pregovarački sto, može se sa sigurnošću reći da je atmosfera nakon "slučaja Aračinovo" nepovoljna za postizanje političkog kompromisa

Makedonija

21.jun 2001. V. Zaharijev

Varljivo zatišje

Mir u ovom trenutku najviše zavisi od umetnosti cenkanja, u kome, po starom dobrom pravilu balkanskih pijaca, moraju biti zadovoljene obe strane

Putin – Buš, prvi put

Bez potresa i iznenađenja

Jesu poslednjih godina Ljubljanom prošli Helmut Kol, Papa (čak dva puta), Bil Klinton i druge visoke ličnosti, ali tek je poseta Buša i Putina gradu dala pečat "diplomatske prestonice sveta", kako su ocenili pojedini komentatori

Kriza u Makedoniji

14.jun 2001. V. Zaharijev

Sve bliže totalnom ratu

"Oazu mira" je zahvatila oluja. Hoće li "oazu" zauvek prekriti pesak ili će opstati u surovoj balkanskoj pustinji, sve je više pitanje moći, a sve manje mudrosti

Crna Gora

06.jun 2001. V.B

Duvanska anketa

Svi su svojevremeno znali da se Crna Gora izdržava od šverca cigareta, a sada bi trebalo da se utvrdi ko je sve u to umešan

Afera Stanka Subotića

06.jun 2001. Miloš Vasić

Saga o Canetu u „Nacionalu“

Kolateralna korist bila bi jačanje pozicija Tvornice duhana Rovinj koju je BAT (British-American Tobacco) bio prilično ugrozio unutar Hrvatske, tvrde malo ciničniji analitičari. Reč je, reklo bi se, o ratu za monopol nad jevtinim cigaretama: TDR iz Rovinja sve je prisutniji na jugoslovenskom tržištu sa svojim proizvodima koji su značajno jevtiniji od stranih marki

Amerika i ratni zločini

30.maj 2001. Srđan Cvijić

Kisindžer kao nezgodan primer

U poslednjih nekoliko meseci liberalnu Ameriku uznemiruje pitanje ratnih zločina i sopstvene odgovornosti za izazivanje rata, siromaštva, gladi i nestabilnosti širom sveta. Jedna od glavnih meta kritike je Henri Kisindžer

Zona sumraka

23.maj 2001. Ljuba Živkov

Neko je oklevetao rat

Jedna od posledica rata je posleratna književnost; za nju dosad niko nije pozivan na odgovornost ali, kad malo promislim, i ne treba: nije li mit i na početku i na njezinom kraju?

Koštunica u SAD-u

16.maj 2001. N.Lj. Stefanović

Bez podizanja obrva

Ubedljivo najčešće ponavljana ocena prošlonedeljne posete predsednika SRJ-a Vojislava Koštunice SAD-u bila je da su nove vlasti na obe strane od svojih prethodnika nasledile probleme sa kojima sada moraju da se suoče

Papa u Grčkoj

09.maj 2001. Sonja Seizova

Mea culpa

Susret između poglavara prve "multinacionalne kompanije" u istoriji i jedne od nacionalno podeljenih istočnih pravoslavnih crkava koja pretenduje na vizantijsko nasleđe i prvenstvo među "pravovernima", odigrao se kako je trebalo i kako se očekivalo

Italija

02.maj 2001. Zoran Jevtović

Miris baruta

Prema mišljenju kriminologa, nove Crvene brigade, kao uostalom i stare, inspirisane su ortodoksnim marksizmom. Njihov neprijatelj broj jedan su sindikati koji navodno sarađuju s kapitalistima na štetu proletera i ne dozvoljavaju širenje revolucionarnih ideja u fabrikama

Grčki izazovi

02.maj 2001. Sonja Seizova

Socijalna bura

Protiv vladinog predloga digli su se PASOK-ovi poslanici i svi zajedno pokazali da je "Simitisova stvarnost" previše odmakla od one u kojoj ljudi zaista žive

Zona sumraka

12.april 2001. Ljuba Živkov

Cvetna nedelja

Idite u selo što je prema vama, i odmah ćete naći magaricu privezanu i magare s njom, odrešite je i dovedite k meni (TV dnevnik po Mateju, gl. 21)

Između dve vatre

12.april 2001. Aleksandar Ćirić

Lov na 200 najbogatijih

Uspešni poslovni ljudi, naročito od vrste koja je naglo uznapredovala u vreme Miloševićevog režima, suočavaju se ovih dana sa novim izazovima: otmičarima koji znaju kako, od koga i koliko traže, s jedne, i vlastima koje najavljuju oporezivanje ekstraprofita stečenih zahvaljujući "posebnim vezama" sa Familijom, sa druge strane

Crna Gora pred izbore

12.april 2001. Velizar Brajović

Magija broja 13

Vanredni parlamentarni izbori u Crnoj Gori, zakazani za 22. april, ipak su referendum pre referenduma, i na njima će se odlučiti o sudbini treće Jugoslavije. Aprilski izbori tako su više od izbora ili, kako je to ocenio predsednik Crne Gore, prolazna stanica u kojoj će se samo overiti put ka nezavisnoj, međunarodno priznatoj Crnoj Gori