img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

27. јун 2001, 20:11 Priredila: D. Anastasijević
Copied
TIRANA: Izbori

Tirana: Pobeda i osporavanje

Na opštim parlamentarnim izborima održanim u nedelju 24. juna u Albaniji, vladajući socijalisti premijera Fatosa Nanoa osvojili su 45 od 100 mesta u prvom krugu, ali lider demokrata, bivši predsednik Salji Beriša, osporava izborne rezultate i preti da će njegova partija bojkotovati drugi krug. Izbori nisu prošli bez incidenata i nasilja, ali predstavnici Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) koji su posmatrali izbore tvrde da je reč o „pojedinačnim incidentima“, a ne o „rasprostranjenom nasilju“. „Političari često preteruju“, izjavio je britanski poslanik u svojstvu posmatrača OEBS-a Brus Džordž. Edi Paljoka, portparol opozicione Demokratske partije, smatra, međutim, da posmatrači nisu u pravu. „Ako misle da je sve u redu, onda je i Hitler demokrata“, izjavio je Paljoka. I predsednik državne Izborne komisije Iljir Celibaši izjavio je da su izbori načelno bili „slobodni i pošteni“. U oružanim incidentima na dva glasačka mesta povređena su dvojica članova Demokratske partije. Beriša se obavezao da će poštovati konačno mišljenje i zvaničnu ocenu OEBS-a o ispravnosti izbora.

Na izbore je izašlo oko 60 odsto od 2,5 miliona registrovanih birača u Albaniji.

KIJEV: Poseta

Kijev: Poseta pape

„Nisam došao da preobraćam, već da svedočim pred Hristom zajedno sa svim hrišćanima svih crkava“, izjavio je papa Jovan Pavle II na tečnom ukrajinskom jeziku okupljenim katoličkim sveštenicima i političarima. Reči poglavara Katoličke crkve upućene su u prvom redu pravoslavcima koji su pokušali da spreče da papa doputuje u petodnevnu posetu Ukrajini, koji tvrde da je katolička crkva u Ukrajini „trojanski konj vojske otimača ljudskih duša koji koriste verske slobode nakon pada komunizma“. Od blizu 50 miliona stanovnika Ukrajine, oko deset miliona je pravoslavnih. Papa je prilikom posete Ukrajini ponovio gest koji je učinio u Grčkoj, i pozvao i katoličke i pravoslavne vernike da oproste jedni drugima za grehe počinjene nakon šizme 1054. godine. „Klanjajući se pred jednim našim Gospodom, priznajmo grehe naše“, rekao je papa. „Dok tražimo oproštaj za greške počinjene, kako u dalekoj tako i u bliskoj prošlosti, ponudimo za uzvrat oproštaj za pretrpljenu štetu.“

Papu je na aerodromu dočekao ukrajinski predsednik Leonid Kučma, a poglavar Katoličke crkve je po izlasku iz aviona poljubio ukrajinsku zemlju koja se nalazila u činiji jer, nakon što je 1994. slomio nogu, papa ima teškoća da klekne. „Napokon, sa velikom radošću, ljubim voljenu zemlju Ukrajine. Bogu hvala na ovome daru“, rekao je. Papa je u pratnji glavnog rabina u Ukrajini posetio i Babi Jar, gde se nalazi spomenik jevrejskim žrtvama nacističkog progona, gde je izgovorio De Profundis, molitvu za mrtve.

BELFAST: Sukobi

Belfast: Kao iz doba nevolja

Jake snage bezbednosti uspele su da smire sukobe između katolika i protestanata koji su izbili u Ardojn Roudu u Belfastu, katoličkoj enklavi usred komšiluka okorelih protestanata. Sukobi su izbili kad su protestanti kamenovali povorku katoličkih učenica čija se škola nalazi u protestantskoj četvrti, i trajali su puna dva dana, sve dok vlasti nisu poslale oko 30 oklopnih vozila i 200 pripadnika britanske vojske da smire nasilje. U sukobima je povređeno više od pedeset demonstranata sa obe strane, ali i oko 40 pripadnika snaga bezbednosti. Britanski premijer za Severnu Irsku Džon Rid naložio je hapšenje protestantskog radikala Gerija Smita, koji je, zajedno sa još nekoliko stotina drugih ekstremista, pušten uslovno na slobodu prema mirovnom sporazumu iz 1998. Njihovo oslobađanje uslovljeno je odustajanjem od terorističkih akcija.

Irski premijer Berti Aern i britanski premijer Toni Bler sastali su se da bi razgovarali o krizi i obnovljenim sukobima u Severnoj Irskoj i načinima očuvanja krhkog primirja.

Sukobi u katoličkoj enklavi u protestantskom delu Belfasta, prema rečima građana, neodoljivo podsećaju na „doba nevolja“, kako se naziva tridesetogodišnji period osvetničkih akcija protestantskih i katoličkih paravojski.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1850
Poslednje izdanje

Intervju: Radovan Lazić, tužilac

Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati se
Državna uprava

Država u v.d. stanju

Predizborna prestrojavanja

Doba čvrstih odluka, predomišljanja i kalkulacija

Intervju: Vladimir Međak

Sa SNS-om Srbija nikada neće ući u EU

Fudbalski Mundijal 2026

Kontroverze u senci dobre igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure