Filmski festival – Cinema City 04, 18–25. jun 2011, Novi Sad

29.јун 2011. Dejan Petrović

Disidentska tužbalica

Ono što će i dugo nakon ovih festivalskih osam dana ostati upamćeno jeste pojava novog remek-dela domaće kinematografije, fascinantno autobiografsko "testamentarno" ostvarenje Miloša Radivojevića Kako su me ukrali Nemci, jedan od onih filmova koje morate pogledati i više puta

Ratni zločini

29.јун 2011. Tatjana Tagirov

Sisački dosije mraka

U subotu, 23. novembra 1991, na vrata inženjera Damjana Žilića zakucala je grupa njegovih poznanika. Pozvali ga na svadbu. Umesto na svadbu, odveden je na smetlište i ubijen udarcem maljem u glavu. Idućega dana, Sava je izbacila njegovo telo. Nekoliko dana potom, identifikovane su njegove ubice: radnici sisačke Rafinerije, koji su obukli vojne uniforme. Dobili su zadatak da ubiju inženjera Žilića, izjavili su pred istražnim sudijom, a drugooptuženi Šarić je na pitanje zašto je učestvovao u njegovom ubistvu rekao: "Mi u Sisku tako radimo"

Из историје САНУ

23.јун 2011.  

Развој ученог друштва у Србији

Историја академије може се поделити на четири веће етапе, према облицима у којима је академија функционисала: Друштво српске словесности (1841–1864), Српско учено друштво (1864–1886), Српска краљевска академија (1886–1947) и Српска академија наука и уметности (од 1947. до данас)

Dužnička kriza u Grčkoj

Spartanski uslovi za atinske rasipnike

Svakog dana u šest po podne "Ogorčeni Grci" nalaze se na centralnim gradskim trgovima. Uz povike beznađa, ali i nade, zajedno sa parolama kao što su "Hoćemo stvarnu demokratiju" i "Prevaziđimo partije", definisani su i neki ključni pojmovi za krizom pogođeno grčko društvo, kao što su "pravo na istinu" "ogorčenost", "solidarnost", "kolegijalnost", "promena", "borba"

Srpsko-evropska posla

16.јун 2011. Andrej Ivanji

Kao da Dunav prestaje posle Budimpešte

Neko vreme su srpska nadležna ministarstva trubila kako će se ulagati u "skijaški" turizam i terene za golf. Pa da, pored Austrije, Švajcarske i Italije svi samo na to čekaju, da se za više para, sa gorom uslugom, skijaju u Srbiji i udaraju po loptici. A Dunav, u svem svom sjaju i neverovatnim, jedinstvenim, bogom danim svekolikim potencijalima, zvrji prazan

Iz ličnog ugla – O imidžologiji i stvarnosti

Budžetska »eutanazija« poljoprivrede i sela

Nagodba Vlade Srbije i predstavnika politički, organizaciono i ekonomski najmoćnija tri udruženja uglavnom vojvođanskih "profi" poljoprivrednika (Klub 100P plus, Asocijacija poljoprivrednika i Udruženje "Vojvodina agrar") ukazuje da ni posle čitave decenije tranzicionih reformi nismo izgradili agrarno-politički sveobuhvatan, razvojno održiv i socijalno pravedan koncept agrarne politike

Lisica i ždral

15.јун 2011. Ljubomir Živkov

Ogledno dobro

Ko o čemu ja o ukidanju SANU: kao što bi Teofil da pije vino koje je kupio u pola jedanaest uveče, i to u beogradskom pašaluku a ne u srpskoj Atini, tako bih ja da se slavna ustanova ukine

Proslava 200 godina policije u Makišu

15.јун 2011. Dragan Todorović

Tu su Njegov deda i stric

Ministar policije temeljnim marševskim korakom pređe temeljno ošišanu travu, stiže ‘de poš’o, primi raport, reče šta ima, rodovi narodne policije pokazaše šta znaju i umeju, kad se sve završi Najviše narodno rukovodstvo jedinstveno pređe na ostale zbor sadržaje

Tribina – Radnici i kapitalizam

08.јун 2011. Jovana Gligorijević

Rasuta klasa koja nikad nije nastala

Fondacija "Fridrih Ebert" i nedeljnik "Vreme" organizovali su tribinu "Čekajući kapitalizam: Uloga radničke klase u demokratizaciji srpskog društva", na kojoj su učestvovali sociolozi Mladen Lazić, Nebojša Popov i Srećko Mihajlović, ministar rada Rasim Ljajić i koordinator za sindikalne projekte Fondacije "Fridrih Ebert" Bojan Lađevac

Haški sud

08.јун 2011. Tatjana Tagirov

Mladićeva knjiga mrtvih

Mladić se zakleo kad je pristupio Jugoslavenskoj narodnoj armiji da će braniti "narode i narodnosti" bivše zemlje, zakleo se na tada proklamirano "bratstvo i jedinstvo"; sve je to pogazio, stavivši se na samo jednu nacionalnu stranu, da bi na kraju – kao krunu svoje vojničke karijere – tom istom narodu ostavio u sećanju onaj snimak koji svedoči da je malim Srebreničanima najprije delio čokolade, njihovim majkama pričao da će sve biti u redu, da bi potom očeve te dece i muževe tih majki njegove snage hladnokrvno pobile

Libija – Rat na mrtvoj tački

31.мај 2011. Momir Turudić

Razaranje bez kraja

Intenzivno bombardovanje Tripolija traje već nedelju dana. Udari su svake noći sve žešći, počela su i bombardovanja tokom dana, što do sada nije bio slučaj. Dok libijski državni mediji izveštavaju o desetinama poginulih i stotinama ranjenih civila, zvaničnici NATO-a ponavljaju frazu o napadima na "komandne centre" i bombardovanju koje za jedini cilj ima upravo zaštitu civila. Žestoke borbe sa puno žrtava vode se između libijske vojske i pobunjenika na granici sa Tunisom, kao i u planinskom vencu Džebel Nafuza, stotinak kilometara južno od obale Mediterana, naročito oko grada Jefrena

Socijalne mreže

31.мај 2011.  

Bunt, očaj i kletve

Pet dana nakon hapšenja, stranice, grupe i profile koji osuđuju ili podržavaju Ratka Mladića nemoguće je prebrojati. Poštovaoci su ekspresno reagovali tako što su svoje profil slike na Fejsbuku zamenili njegovim likom, a ima i onih koji su, usled prevelikog bola, umesto slike stavili crne kvadrate

Hapšenje najtraženijeg haškog begunca

30.мај 2011. Miloš Vasić

Kako je pao Ratko Mladić

Svemu dođe kraj, naročito hajdučiji. Šesnaest godina po podizanju optužnice u Haškom tribunalu, vlast u Srbiji konačno je stala na rep i "najtraženijem beguncu". Čini se da je i on sam to jedva dočekao. Potraga za njim bila je duga, povremeno bolna, ali i opterećena zaostacima iz prethodnih vremena, pre svega kadrovskim i političkim. Ovaj uspeh bio je elegantan, ekonomičan i efikasan – naročito politički. Ukratko, Ratku Mladiću očigledno je istekao rok trajanja, jer je pronađen usamljen, bolestan, siromašan kao crkveni miš i bez igde ikoga svoga – osim malobrojnih rođaka

Nagodba sa Svetlanom Cecom Ražnatović

11.мај 2011. Tatjana Tagirov

»Da sam krala, krala sam«

Samo izricanje presude u Palati pravde pokazuje uticaj politike na pravosuđe i jasno svedoči da nismo svi jednaki. Lično obezbeđenje optužene Ražnatović pravilo je red u samoj Palati pravde, zabranjujući novinarima da uđu u sudnicu i čuvajući vrata dok im je štićenica bila unutra. A sve vreme džip optužene gospođe stajao je nepropisno parkiran na ulici ispred Palate pravde, a da niko nije pozvao Parking servis

Radni tekst Nacrta zakona o javnoj svojini

11.мај 2011. Dimitrije Boarov

Legalizacija divlje centralizacije

I ovaj zakonski projekat, kao i većina zakona kojima se poslednjih godina regulišu temeljni društveni odnosi, prepun je "nedovršenih rešenja"

Lisica i ždral

20.април 2011. Ljubomir Živkov

Protestna nota

Da proćerdaju sigurnu pobedu, da osramote zemlju u kojoj su rođene, to mogu samo žene!

Iz ličnog ugla – Ko koga ovde predstavlja

20.април 2011. Dr Neven Cvetićanin

Politika u bezvazdušnom prostoru

Da bi se naš politički život izvukao iz bespuća potrebno je da se zna ko se kome obraća i sa kakvim programom i, konačno, treba da se napusti magična smeša u kojoj su dve kapi Evrope, kap Kosova, sa čitavom litrom socijalne demagogije

Nuspojave

20.април 2011. Teofil Pančić

Knjiga puta bez vrline

Sve i da su u svemu drugom omanule, godine nakon dvehiljadite donele su nam postepenu relaksaciju od nakaradno postavljenog "nacionalnog pitanja". Svekolike krestiće to, međutim, frustrira i užasava

Intervju – Slavko Krunić, slikar

20.април 2011. Sonja Ćirić

Portreti pitomih ljudi

"Jednom je jedan par došao kod mene u atelje da kupi sliku, odlučili su se za jedan ženski portret, ali su hteli da izaberu i muški. Jedan od onih koje sam im ponudio podsetio ih je na neku osobu koja ih nervira. Ja sam se našalio da bi ako ga kupe mogli da ga gađaju pikadom i tako mu se osvete, i – oni su kupili i njega. Ne znam da li ga zaista gađaju, ali znam da se jedna druga gospođa dobro slaže sa portretom koji je kupila kod mene u ateljeu. Rekla mi je da kad god izađe iz kuće, ona mu mahne"

Umetnost – Poklon zbirka Dragoslava Damnjanovića

13.април 2011. Tatjana Jovanović

Lekcija iz damnjanologije

Početkom aprila u Muzeju istorije Jugoslavije otvorena je izložba dela koje je Dragoslav Damnjanović poklonio Narodnom muzeju u periodu od 2005. do 2009, a njegov brat, slikar Radomir Damnjanović Damnjan, na samom otvaranju je dopunio kolekciju svojim performansom "I još jednim delom"