Evropa i SAD

18.јул 2018. Andrej Ivanji

Trampov poredak

Tramp je Evropom prohujao kao uragan. Za njim je ostalo narušeno savezništvo. Evropski lideri procenjuju štetu koju je napravio i novonastalu situaciju u kojoj SAD više nisu partner na koga mogu da se oslone

Izveštaj OECD – Socijalna pokretljivost

27.јун 2018. Milan Milošević

Crvena linija Velikog Getsbija

Socijalni lift je očigledno u kvaru. Ljudi sa dna društvene lestvice su "prilepljeni za pod", a oni najbogatiji su "prilepljeni za plafon". Srednja klasa je u rascepu. Neophodna je reanimacija socijalno odgovorne države u vreme neoliberalne demontaže države blagostanja

Lični stav

20.јун 2018. Bojan Stojanović

Ima li zemlje za izbeglice

Pitanje prijema i smeštanja izbeglica i migranata, i pitanje rešavanja povratka lica kojima je odbijena dodela međunarodne zaštite ne bi trebalo da predstavlja nepremostiv problem za Evropsku uniju. Trebalo bi imati u vidu situaciju u Libanu i Jordanu, veoma malim državama koje su prihvatile i smestile milione izbeglica iz Sirije. Stoga, ostaje nejasno i vrlo upitno kakav problem za EU predstavlja nekoliko miliona izbeglica i migranata, spram više od 500 miliona njenih stanovnika i onoliki budžet Unije i vodećih država EU, pre svih Nemačke i Francuske

Kina i EU

13.јун 2018. Milan Milošević

Sumnjičavi partneri

Kinezi investiraju u Evropi i kupuju preduzeća sa ciljem da pristupe novim tehnologijama, čemu bi Evropljani rado stali na put. Istovremeno, u vreme trgovinskog rata sa SAD, države članice Evropske unije žele kineski novac i "sigurnu kuću" za trgovinu u Kini

Sukob »stare« i »nove« Evrope

06.јун 2018. Uroš Mitrović

»Volja naroda« ili naredbe Brisela

Brojna su nerešena pitanja oko kojih se glože zemlje istočne i zapadne Evrope. Migrantska kriza, odnos prema Rusiji i Kini, porast uticaja populističkih i antisistemskih pokreta, pa čak i najavljeno buduće funkcionisanje EU u više brzina, ukazuju na sve ozbiljnije pukotine unutar Unije. Najnoviji kamen spoticanja predstavlja nacrt evropskog budžeta, koji za "istočne" članice predviđa oštre rezove u prihodima iz evro-fondova

Uzbuna u EU

30.мај 2018. Milan Milošević

Strah od italoegzita

Da li Italija može da bude primorana na poslušnost, kao što je to učinjeno sa Grčkom, i koliko protektorata Brisel i Berlin mogu da postave u nastojanju da spreče dezintegraciju Evropske unije

Panel-diskusija Fondacije "Fridrih Ebert"

23.мај 2018. Andrej Ivanji

Da li ponovo mesečarimo

Nakon gotovo trideset godina od raspada komunističkih režima i ujedinjenja Evrope zasnovanog na demokratiji, proces evropskih integracija, pa i sâm mir, ponovo su ugroženi. Mnoge sadašnje tenzije i ratovi podsećaju na sukobe za koje se očekivalo da će biti razrešeni mirovnim sporazumima potpisanim nakon 1918. godine. Sve što je tada ostalo nerešeno sada je na šokantan način postalo aktuelno

Nemačko-ruski odnosi

23.мај 2018. Milan Milošević

Ruže za kancelarku

Vladimir Putin je dočekao Angelu Merkel u Sočiju sa buketom ruža. Dok jedni u tome vide otopljavanje odnosa, drugi misle da je hteo da ponizi kancelarku zato što je žena. Obaška analize cvetnog gesta: kancelarka je jasno stavila do znanja da je saradnja sa Rusijom neophodna zbog niza globalnih kriza i ruskog zemnog gasa i da sankcije Zapada do daljnjeg ostaju na snazi. Od Vilija Branta, preko Helmuta Šmita i Helmuta Kola do Angele Merkel Nemačka ima dugu tradiciju specifičnih odnosa prema Rusiji

Intervju – Džudi Dempsi, Karnegi fondacija

25.април 2018. Radoslav Ćebić

Gubitnici u igrama moći

"Zapadni Balkan je veoma podložan svim vrstama uticaja. I, zamislite, svi ovi uticaji su bezuslovni. Tako da imate usamljenu EU koja postavlja uslove Zapadnom Balkanu dok drugi igrači nemaju uslove, ali imaju uticaj i novac. Ako ste u Skoplju ili Beogradu, čak i u Prištini, što je više poželjno, vi se više kompromitujete prema EU ako se približavate Kini i Rusiji. Međutim, imate političare Zapadnog Balkana koji se oslanjaju na ispitivanja javnog mnjenja i misle da mogu da nadigraju Brisel u korist Rusije"

Intervju – Vuk Jeremić

25.април 2018. Ivana Milanović Hrašovec

Šta su se sve dogovorili Vučić i Tači

"Vučićeva ideja je bila da dobije podelu Kosova, preciznije sever pokrajine, što je Tači odbio. Na sastancima u Parizu i u Njujorku, Vučić je zato otišao korak dalje i ponudio razmenu teritorija, odnosno da u tom paketu Kosovu osim stolice u UN pripadnu i opštine na jugu Srbije. Na to je Tači – pristao"

Sirija – Kraj vikend krize

18.април 2018. Momir Turudić

Mala proba velikog sukoba

SAD, Velika Britanija i Francuska izvele su raketne napade na navodna postrojenja sa hemijskim oružjem u Siriji ne bi li stale na put "varvarizmu i brutalnosti" režima Bašara el Asada. Rusija i Iran su osudili napade. Rat rečima je nastavljen, ali svet nije nadomak Trećeg svetskog rata, kako se mnogima u prvi mah učinilo

Aleksandar Vučić i Angela Merkel

11.април 2018. Nemanja Rujević

Kancelarkin najbolji đak

Aleksandar Vučić je rado viđen gost u Berlinu. U Nemačkoj ga, naravno, ne viđamo kako se mlatarajući rukama dernja na ministre i novinare, već kako govori smireno, spojenih prstiju, i prekomerno zahvaljuje Angeli Merkel za sve i svašta. Čitav njihov odnos može, međutim, da se svede na jedno: Kosovo

Srbija i Kosovo – 2018. godina raspleta (14)

14.март 2018. Vukašin Obradović

Aleksandar Vučić 2.0

Suštinsko pitanje našeg društva nije šta će se desiti sa Kosovom jer tu i nema suštinskih nepoznanica koliko god se predsednik Srbije i njegovi satrapi trude da stvore drugačiju predstavu. Ono što, zapravo, sve nas, građane, mnogo više zanima, a dobar deo i plaši, jeste šta će biti, u međuvremenu, sa Srbijom

Nemačka – Četvrta vlada Angele Merkel

07.март 2018. Nemanja Rujević

Drugarica kancelarka

O političkoj sudbini demohrišćanske kancelarke Angele Merkel na kraju je odlučivalo članstvo Socijaldemokratske partije. Drugovi i drugarice su dvotrećinskom većinom podržali ulazak svoje partije u još jednu veliku koaliciju

Istraživanje demokratije

07.фебруар 2018. Milan Milošević

Kriza, nepoverenje i jaz

Indeks demokratije 2017. londonskog "Ekonomista" pokazuje pogoršanje stanja demokratskih društava u svetu, povećanje jaza između političkih elita i izbornih tela, sužavanje medijskih i erozije građanskih sloboda, uključujući ograničavanja slobode govora

Grčka – Makedonsko pitanje

07.фебруар 2018. Georgios Stamkos, Milica Kosanović

Ime kao sudbina

Dok Atina i Skoplje pregovaraju o tome da se BJR Makedonija ubuduće zove Nova Makedonija, Severna Makedonija, Gornja Makedonija, Vardarska Makedonija ili Makedonija (Skoplje), nacionalistička opozicija organizuje masovne proteste u Grčkoj protiv bilo kakve upotrebe imena "Makedonija". Ipak, konačno se nazire rešenje ovog "vizantijskog spora"

Davos

24.јануар 2018. Milan Milošević

Nesigurno primirje globalista i protekcionista

U alpskom svratištu 0,001 odsto dobitnika globalizacije vlada dobro raspoloženje: zarade milijardera od 2010. rasle su po stopi od 13 odsto godišnje, a plate radnika po godišnjoj stopi od dva odsto, a i svetska ekonomija se nakon krize 2008. vraća u kolosek. MMF je 2017. izmerio rast globalnog BDP-a od 3,6 odsto – što mi u Srbiji nismo osetili

Iran

17.јануар 2018. Momir Turudić

Kraj ili početak krize

Samo jedna stvar je izvesna dve nedelje posle završetka protesta u Islamskoj Republici: kada se Iran zatrese, podrhtava ceo svet, sa dobrim razlogom. Ova država je jedan od ključnih faktora ne samo za ono što se dešava na Bliskom i Srednjem istoku, već i mnogo šire. Vesti o demonstracijama u Iranu su sve ređe, ali Iran ostaje u fokusu svetskih medija

TV manijak

27.децембар 2017. Dragan Ilić

Vučić i pajaci

Dominacija Pinka, hapšenje u rijalitiju i samoubistvo u direktnom prenosu, samo su neki od događaja koji su obeležili televizijske programe u ovoj godini

Intervju – Branko Milanović, ekonomista

27.децембар 2017. Radmilo Marković

Za Srbiju je najveća opasnost u zatiranju institucija

"Ne verujem da Srbija treba da ima neku eksplicitnu politiku za smanjenje nejednakosti. Ona treba da ima politiku borbe protiv monopola, korupcije i kriminala, što su tri možda najznačajnija načina za bogaćenje i otuda raslojavanje stanovništva. Zatim, mora da ulaže mnogo više u javno školstvo da bi ono bilo kvalitetno i dostupno svima, što isto tako dovodi do smanjenja nejednakosti. I na kraju, da se trudi da ima što veću stopu rasta kako bi ti kvalifikovani ljudi imali gde da rade u Srbiji"

Nemačka – Pregovori o formiranju vlade

20.децембар 2017. Nemanja Rujević

GroKo, KoKo ili novi izbori

Nemačke socijaldemokrate su posle izborne propasti poručile da idu u opoziciju. Ipak, nakon što su propali pregovori demohrišćana Angele Merkel sa drugim partijama, započeli su sa njima preliminarne razgovore o obnavljanju velike koalicije (GroKo) ili formiranju "kooperacione koalicije" (KoKo), novog izuma vrha socijaldemokrata sa kojim se većina medija sprda. Pregovori će biti dugi, a ishod je neizvestan

Izrael i Palestina – Slučaj Jerusalim

13.децембар 2017. Uroš Mitrović

Treća intifada

Odluka američkog predsednika Donalda Trampa da prizna Jerusalim za glavni grad Izraela uzburkala je čitav region. Dok države EU kritikuju ovu odluku, palestinski Hamas je proglasio treću intifadu i raketirao izraelske teritorije, na šta je izraelska vojska odgovorila napadima borbenih aviona i tenkovima

Nemačka – Kraj koalicionih pregovora

22.новембар 2017. Andrej Ivanji

Bez uzbuđenja, molim

Nenavikli na političke krize, Nemci posle propasti koalicionih pregovora kao da se nalaze u šoku. A zapravo se ništa dramatično nije desilo. U najgorem slučaju, ponovo će da izađu na birališta na proleće. Dotle se u zemlji ništa bitno neće promeniti, a tih stotinak miliona evra, koliko izbori koštaju, Nemačka iz prepunog budžeta može da izdvoji ne trepnuvši

Nemačka – Koalicioni pregovori

08.новембар 2017. Nemanja Rujević

Brzi internet i truli kompromisi

Nemačku političku scenu narednih sedmica čeka korak u nepoznato: ili će se četiri raznorodne stranke, svaka rukovođena svojim problemima i svojim računicama, dogovoriti o takozvanoj Jamajka koaliciji ili će pak izbori prvi put u posleratnoj istoriji biti ponovljeni

Intervju – Vuk Jeremić

01.новембар 2017. Filip Švarm

Personalizacija politike na primitivni način

"Kako proširenje Evropske unije trenutno nije na stolu, neki evropski političari vide Zapadni Balkan kao tampon zonu prema Bliskom istoku, koji iz njihove perspektive počinje sa Turskom. Takvi smatraju da Zapadni Balkan treba zato oblikovati kao prostor gde bi se apsorbovali budući eventualni šokovi – izbeglički i svi ostali. A ako vam je cilj da na nekoj teritoriji, uslovno rečeno, imate potencijalni kamp, onda vam tu ne treba demokratija, već brutalni upravnik. To nikako ne može biti u interesu nas koji ovde živimo"

Španija – Eskalacija krize

25.октобар 2017. Milan Milošević

Katalonska obratnica

Dok Madrid pokreće mehanizam suspenzije katalonske samouprave, Barselona najavljuje otpor. Evropa se pribojava separatističkog domino-efekta