Izbori u Brazilu
Lula na nizbrdici
Ko će biti predsednik najveće južnoameričke zemlje – još nije odlučeno
Ko će biti predsednik najveće južnoameričke zemlje – još nije odlučeno
Većina političkih subjekata izašla je na protekle izbore bez ikakvih izbornih platformi i programa. Ili se uglavnom ostajalo na deklarativnom suočavanju sa brojnim društvenim izazovima, bez jasne vizije o tome kako nagomilane socijalne i ekonomske probleme uopšte rešiti. Međutim, pokazalo se da ti programi građanima nisu bili presudni, jer su najmanje glasali prema ponuđenim sadržajima
Irina Antanasijević: Na kraju virtuelnog sveta; vodič kroz novu rusku prozu
Orpheus, Novi Sad 2005.
da niko ne vidi da nisam odrastao." Predrag Marković, predsednik Skupštine Srbije, u obraćanju deci ("B92")
Materijalna šteta od svih prijavljenih krivičnih dela u Srbiji od 2000. do 2005. iznosila je 86 milijardi dinara (1,3 milijarde evra)
Kako je naš Državotvorni Mislilac na dežurstvu detektovao "opasne zmijarnike" i "legla podrivačkog mentaliteta"
Ove jeseni Srbija i Hrvatska obeležavaju prvu deceniju diplomatskih odnosa koji se već nekoliko godina kreću stabilnom, uzlaznom linijom, i pored otvorenih pitanja. Privredne i kulturne veze, preostala otvorena pitanja u odnosima između dve zemlje i vizija odnosa Hrvatske i Srbije u narednom periodu bile su glavne teme treće ovogodišnje tribine koju je nedeljnik "Vreme" organizovao u saradnji sa Evropskim pokretom u Srbiji i Fondacijom "Fridrih Ebert". Javni dijalog odigrao se 4. oktobra u Centru za kulturnu dekontaminaciju, a u njemu su učestvovali Tonči Staničić, ambasador Republike Hrvatske u Srbiji, Milan Simurdić, bivši ambasador Srbije i Crne Gore u Hrvatskoj, Goran Svilanović, funkcioner Pakta za stabilnost Jugoistočne Evrope, Zoran Milanović, predsednik odbora za međunarodne odnose Socijaldemokratske partije, i Živorad Kovačević, predsednik Evropskog pokreta u Srbiji. Moderatorka javne rasprave bila je novinarka nedeljnika "Vreme" Duška Anastasijević
Rastući talas ubistava i učestale zaplene narkotika pokazuju da organizovani zločin, kao ni priroda, ne podnosi prazninu. Tri i po godine posle akcije Sablja, tada načinjena praznina nužno se polako popunjava, uz prateća trvenja, sukobe oko monopola i konkurencije. Osim toga, i dalje se vuku razne ostavinske rasprave, preventivne akcije i uklanjanja tragova
Bojkot je nemerljiv, samim tim i bezbolan tip političke akcije u kojoj se na svoj raboš mogu pripisati i oni ljudi s biračkim pravom koji nikada ni o čemu ne glasaju, pa neće ni sada o Ustavu
"Šta Srbija zna o Mladiću"; "Vreme" br. 821
"Mandat, ovlašćenja i komentari"; "Vreme" br. 821
Italija je izgubila dvoje svojih naboljih novinara koji su se pred kraj života našli na suprotnim stranama u globalnom kulturnom haosu u kome danas živimo. Njihova dela će ostati inspiracija mnogima
Šuplji, metalni instrumenti oblika izvrnute kupe sa batom, tučkom, brencom ili klatnom proizvode zvuk, ali rasplamsavaju i strasti i strahove. Ko su zvonolivci, šta je utihnuće i koliko vekova zvono može da ostane pod zemljom
Za sada ne postoji lek protiv Parkinsonove bolesti, niti preventivne mere koje bi sprečile njenu pojavu, ali postoje prelazna rešenja
Neverovatna popularnost "Velikog brata" u Srbiji zapravo je isključiva zasluga Miroslava Đuričića. Dve sedmice na ekranima i svojevoljan odlazak iz kuće "Velikog brata" bili su dovoljni da od 28-godišnjeg pčelara iz Kupinova načine zvezdu o kojoj se u Srbiji danas priča više nego o predlogu Ustava i sudbini Kosova
U knjizi Uporno poricanje slavni novinar Bob Vudvord tvrdi da je situacija u Iraku mnogo lošija nego što to predstavlja zvanični Vašington, a da će iduće godine biti još gora. U čestim svađama u Bušovom ratnom kabinetu postojala je saglasnost jedino u tome da od javnosti treba kriti sliku pravog stanja stvari na bojištu
Slobodan Divjak: Problem identiteta (kulturno, etničko, nacionalno i indvidualno), Službeni glasnik, Beograd 2006.
"Radio sam u velikim institucijama kao sto je MOMA i sad Bijenale, i nemam iluzije da oni ne mogu da imaju loš uticaj ali, takođe znam da unutar ovih institucija rade ljudi koji očajnički žele da razgovaraju sa ljudima koji su izvan velikih sistema i koji ne mogu tako lako da se priključe"
Tomas Vinterberg stoji rame uz rame sa Larsom von Trirom i spada među najbolje danske (i evropske, i svetske) filmske režisere. Nakon manifesta Dogma 95, nakon remek-dela Sve zbog ljubavi, Vinterberg je prošle godine snimio film Draga Vendi, uvrnuti metafizički vestern kojeg je pogrešno čitati tek kao kritiku američke opsednutosti oružjem