
Zagađenost vazduha
Ozbiljan stepen zagađenosti vazduha u Srbiji
Novi Zakon o zaštiti vazduha, iako planiran za kraj 2024. godine, nije usvojen
Novi Zakon o zaštiti vazduha, iako planiran za kraj 2024. godine, nije usvojen
U Beogradu je u subotu 28. juna održan veliki protest na kome je policija upotrebila silu da rastera demonstrante. Dan kasnije, predsednik Aleksandar Vučić ponovo o tome kako je pobedio obojenu revoluciju, a opozicija gotovo da ćuti
Studentski protest koji je održan na Slaviji pretvorio se u niz incidenata u centru Beograda. Na više lokacija došlo je do sukoba građana i specijalnih jedinica policije. Zabeležena su hapšenja i upotreba suzavca. Direktor policije je naveo da je povređeno šest policajaca i dvoje građana
„Posebno zabrinjava činjenica da se velika većina onih kojima su otkazani ugovori prethodno usprotivila pritiscima i pokušajima promenu uređivačke politike, a na štetu profesije“, saopštio je UNS
U nedelju (22. jun) Kosovska policija izvršila je pretres na „nekoliko lokacija“, a ispostaviće se na tri, gde su na jednoj pronašli oružje koje je navodno u vlasništvu lidera Srpske demokratije Aleksandra Arsenijevića. On za „Vreme“ kaže da će zahtevati međunarodnu istragu
Vlast tvrdi da se na Vidovdan sprema nasilje, a studenti poručuju da ne pozivaju na njega. Protest je najavljen od 18 do 21 čas, ali ostaje pitanje šta će biti posle devet
Prvo Sirija, sada Iran? Rusija ne može da pomogne svojim saveznicima na Bliskom istoku i sve više gubi uticaj u regionu koji je za Moskvu strateški izuzetno važan. Koje mogućnosti preostaju Putinu?
Toplotni talasi više nisu izuzetak – oni postaju pravilo. Gradovi od Atine do Santjaga uvode posebne službenike čiji je zadatak da ih učine otpornijim na vrućinu. Njihova uloga nije samo krizno reagovanje, već i osmišljavanje dugoročnih strategija za očuvanje zdravlja i života u gradskim sredinama
Deluje da se primirje između Izraele i Irana stabilizuje, ali dok u regionu raste nada u smirivanje tenzija, mnoge države i dalje zauzimaju podeljene stavove prema Teheranu
Centar za odnose sa javnošću Elektrodistrribucije Srbije demantuje pisanje „Vremena“ o očitavanju brojila. Demanti prenosimo u celosti i bez izmena
Pred protest na Vidovdan uhapšeno je šestoro ljudi zbog „pripremanja dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije“. Predsednica Skupštine Ana Brnabić kaže da se hapšenja „apsolutno” nastavljaju
„Već danima se vode rasprave – da li smo za EU ili za Rusiju, da li više trčimo ka Zapadu ili više mašemo tradicijom. A mi, iznova i iznova, ponavljamo – za Slobodu smo“, objavili su studenti u blokadi
Američki predsednik Donald Tramp, koji je obećavao da će okončati ratove svojih prethodnika, poslao je nosače aviona, razarače i bombardere preko sedam mora, koji su bacali bombe od 13.600 kila na iranske bunkere 90 metara ispod zemlje, uvukavši Ameriku u rat sa Iranom. Nakratko je ispunio ratni cilj Izraela – koji je dosad ubio 17 iranskih atomskih naučnika – pa brzo proglasio misiju okončanom i isposlovao primirje, dok su odjekivale poslednje salve, nadati se, kratkog rata
Hajde da razmotrimo najgori strah pobunjenih građana. Pa šta ako za Vidovdan bude manje ljudi nego 15. marta? Gde li su se denuli? Da nisu, ne daj bože, sad naprasno preumili i rešili da podržavaju Srpsku naprednu stranku i režim Aleksandra Vučića? Da im nije Ćacilend miliji i draži od studentskog skupa? Ne budimo smešni, naravno da to nije slučaj
Poprište je miting koji su zakazali studenti, na Vidovdan u Beogradu, a Gazimestan ispade Pionirski park. Tamo se, ko u pesmi, bele čadori
Vidovdanski sabor je opravdao svoje održavanje, ali bi mogao i danas da posluži kao podsećanje i svojevrstan poziv na trezvenost: ne treba pozivati Srbiju samo radi okupljanja velike mase (za tako veličanstene pesme ne postoji bis), već sačuvanu, itekako postojeću energiju usmeriti ka određenoj svrsi ne dopuštajući joj da iščili. To je greška koja se pravdoljubivim građanima Srbije ponavlja duže od tri decenije, od 9. marta 1991, sve do moćnih demonstracija povodom “Ribnikara” i Jadra i bilo bi vreme da se iz nje nešto nauči
“Studenti i građani ne smeju da nasedaju na priče o olakom i brzom preuzimanju vlasti, posebno ne na pozive za nasilnu promenu vlasti, jer nisu oni ti koji su ‘zakuvali’ ovu situaciju. Kombinacijom političkog Vudstoka, gandijevskom strpljivošću i upornošću oni su već dokazali da mogu igrati dugu utakmicu, trčati maratonsku trku. To je slika odgovorne politike, a ne samo da se politikom jednokratnog juriša ili na o-ruk sistem porazi režim, personalno promene nosioci vlasti, i ‘opet Jovo nanovo’”
Tekući protesti – vođeni načelima demokratije, solidarnosti i empatije, sa izraženim oslobodilačkim potencijalom – jasno su uzdrmali preovlađujuću autoritarnost u svim segmentima društva. Zbog toga je i pad podrške smrtnoj kazni bio očekivan. Najnovije istraživanje javnog mnjenja, sprovedeno u maju ove godine, pokazuje upravo da je podrška smrtnoj kazni opala za deset procentnih poena, dok je za isti procenat porastao broj građana koji joj se protive
Trinaest godina od dolaska naprednjaka na vlast mediji u Srbiji našli su se na raskrsnici: jedan put je potpuno uništenje i nestanak, a drugi je da preživljavaju na aparatima dok ne budu isključeni jer finansijski zavise od donatorske pomoći iz inostranstva. Rasprave koje se vode iza zatvorenih vrata više liče na “zavrtanje ruku” nego na prijateljsku raspravu onih koji razumeju značaj profesionalnih medija za svako slobodno društvo
“Umesto da sačuva svoje priobalje i nekadašnja industrijska područja kao najdragoceniji resurs za razvoj zelene infrastrukture, u toku su procesi koji mogu trajno da ugroze urbane ekosisteme grada i onemoguće uspešan razvoj mreže zelenila. Posebno zabrinjava način na koji se planira proširenje Beograda na vodi koji, protivno planskom sistemu grada, agresivno prisvaja i privatizuje savsko priobalje. Ukoliko se ovaj proces realizuje, u opasnosti smo da konačno izgubimo prostore priobalja koji su ključni za razvoj zelene infrastrukture, pa samim tim i sposobnost da se adaptiramo na klimatske promene”
Traume nikada ne prolaze same od sebe, uvek zahtevaju ogroman trud. Ako ih zapostavimo, one dremaju, tinjaju, žuljaju, gnjave – možda nikad neće eksplodirati, ali u svakom trenutku mogu da eksplodiraju. Kad nisu samo individualne već pogađaju velike grupe, ti rizici su neuporedivo veći
Milan i njegova porodica odlučili su da doniraju organe oca nakon što mu je konstatovana moždana smrt. Tragom neverovatnih životnih okolnosti, Milan je kasnije završio na radnom mestu, na kojem je i slikovito i tragično mogao da se uveri šta za ljude koji čekaju organ znači njegova odluka
Ako se prihvati mišljenje da je istorijska svest srpskog naroda dosegla nebo, trajno sakralizovana, ostala do danas dominantno sveštena, postavlja se pitanje njenog proučavanja, posebno kad je proučavalac insajder, pripadnik srpskog naroda, kao što je to Bojović. Može li to proučavanje biti nešto drugo do teološko, odnosno istoriosofsko? Ili, ipak, može biti i naučno, sekularno, istoriografsko?
Život i priključenija američkog državljanina i ruskog pesnika i Jevrejina, rođenog pre 85 godina, nesvršenog osnovca, metalskog šegrta, pomoćnika patologa i geologa, pesnika koji je bio žrtva ideološkog zaokreta i političko-literarnih intriga, dva puta mu se sudilo, dva puta smeštan u ludnicu, pokušao samoubistvo zbog ljubavi, za parazitizam osuđen na pet godina progonstva uz društveno-koristan rad, koji jedan traktorista na kolhozu Danilovski nije cenio, kao ni pesmu o tome, u selu Norenskoj uživao poštovanje kao prognanik koji se uzdigao, “dobrovoljno” dobio vizu bez prava na povratak i susret s roditeljima, ostvario univerzitetsku karijeru, dobio Nobelovu nagradu, bio pesnička pop zvezda, volele ga žene, voleo mačke, mnogo pušio, u 56. umro – i po drugi put sahranjen u Veneciji, ipak malo dalje od Ezre Paunda
U drugom činu Leone i Glembaj zarili su se jedan u drugog ko kobac u kopca. Taj surovi obračun završio je Glembajevom smrću. U samrtnom hropcu uz pojavu barunice Kasteli, stari Glembaj završio je u naručju sina. To je omaž Mikelanđelu i njegovoj skulpturi “Pijeta”. Scenu “Pijeta” smislio je Danilo Marunović
“Andrić čita i komentariše, bez popustljivosti ili podilaženja: njegov sud nepotkupljiv je i odlučan, precizan i kao uklesan u kamenu. Može biti i zato što je svestan da se neće naći licem u lice sa očekivanjima svojih kolega, niti zapise obnarodovati, što mu daje slobodu da bude otvoren”