Intervju – Slavko Štimac, glumac

17.јануар 2013. Tamara Nikčević

Osećaj za meru

"Nisam odrastao kao ostala deca; odrastao sam na filmu. Za razliku od ostalih, nisam, recimo, imao đačke ekskurzije, nisam prolazio kroz one faze odrastanja i školovanja kroz koje su prolazili moji vršnjaci. Naprosto, nisam iživeo radost igranja sa decom; uvek sam nekud žurio; kao da sam hteo da budem na dva mesta istovremeno. A to za dete ume da bude veoma naporno. Verujem da je moj način odrastanja bio brži, direktniji, suroviji... I tu postoji mnogo praznina"

Društveno odgovorno poslovanje

17.јануар 2013.  

»Život te čeka« – kalendar Grawe osiguranja za 2013. godinu

"Ove godine smo okupili poznate umetnike i amatere, čime smo prevashodno želeli da damo priliku ljudima sa domaće umetničke scene da svojim radovima interpretiraju ‘dragocenosti trenutka života’ u jednom drugačijem svetlu, drugačijem od osiguranja", reči su Kristofa Cetla, generalnog direktora GRAWE osiguranja

Žensko preduzetništvo

16.јануар 2013. Sonja Ćirić

Duga od snova

Projekat ženskog preduzetništva "Soul inkluziv" kompanije "Biomelem" proširen je i na lanac drogerija "Lilly"

Ratno vazduhoplovstvo Srbije

10.јануар 2013. Igor Salinger

Sto godina uzleta i padova

Kada smo pre više od šest godina tekstu u "Vremenu" dali naslov "Hej, vojnici, vazduhoplovci, čelična krila naše armije", nikome nije palo na pamet da će ta pesma, spevana avijaciji države koja više ne postoji i od koje se novonastale uglavnom ograđuju, dići na noge poslovično mirnu i hladnu – kakva se očekuje na događajima te vrste – publiku na svečanoj akademiji održanoj povodom obeležavanja 100 godina vojnog vazduhoplovstva u Srbiji u prepunoj sali Jugoslovenskog dramskog pozorišta

Politička lutrija 2012.

10.јануар 2013. Đorđe Vukadinović

Dobitnici i gubitnici

Kako su završili prošlu i s kakvim koferom ulaze u ovu godinu? Pet najvećih dobitnika i pet najvećih gubitnika na političkoj sceni Srbije

Kultura sećanja – Autobiografija dr Feodora Lukača (1892–1973)

Burni vek u dnevniku jednog lekara (2)

Hirurg, pionir sporta, zaljubljenik u gimnastiku, fudbaler i lakoatletičar-rekorder, dobrovoljac u srpskoj vojsci u Prvom svetskom ratu, Feodor Lukač, otac znamenitog profesora žurnalizma Sergija Lukača, u svojoj kratkoj autobiografiji dramaturški sažima jednu epohu kroz ono što je proživeo u dva svetska rata, u Austrougarskoj i u dve Jugoslavije, u Sarajevu, Pešti, Beču, Bernu, Galiciji, Albaniji, Mostaru, Zrenjaninu, Novom Sadu

Ličnost godine – Episkop lipljanski Jovan (Ćulibrk)

09.јануар 2013. Momir Turudić

Simboli venčanja Istoka i Zapada

"Čak i ta državnost, prvo, nije do kraja ostvarena, a drugo nije donijela nešto što bi čovjeku omogućilo ličnu sreću, tako da smo ovdje pred jednim duboko uzburkanim duhovnim stanjem na obe strane. Kao episkop, ovdje primam i Albance i Srbe i sa svima razgovaram, i kod svih osjećam žudnju za nečim stabilnim, što se ne mijenja, što čuva ljudske vrijednosti i vrline bez pogovora, da ne mogu da se mijenjaju s vremenom"

Pozorište – Galeb

09.јануар 2013. Teofil Pančić

Sedam sati, pa šta?

Tomi Janežič je u Srpskom narodnom pozorištu sastavljao i rastavljao Čehovljev komad stvorivši modernu i inventivnu, a opet i "klasičnu" predstavu, onu koja nam se obraća na srcu i umu uzbudljiv način

Intervju – Ivana Cici Dimić, upravnica pozorišta »Atelje 212«

09.јануар 2013. Sonja Ćirić

Talenat ne zavisi od vremena

"Da će nam biti lako, neće, ali potrudićemo se. To uvek možemo, a ništa nam drugo i ne preostaje"

Likovna umetnost

26.децембар 2012. Sonja Ćirić

Profesorska izložba

Ovu i iduću likovnu godinu u Beogradu spaja izložba organizovana povodom 75-godišnjice Fakulteta likovnih umetnosti. U tri galerijsko-muzejska prostora u Beogradu izloženo je oko 300 radova 123 profesora Fakulteta likovnih umetnosti – od onih koji su ga osnovali do onih koji tek počinju svoj radni vek

Privredni događaji koji su obeležili 2012. godinu

26.децембар 2012. Dimitrije Boarov

Preteška godina

Na kraju smo 2012. godine, možda najteže u poslednjoj deceniji. Procenjuje se da će bruto domaći proizvod biti manji od onog iz prethodne godine za oko dva odsto, a godišnja inflaciona stopa se opet podigla do blizu 15 odsto. Srbija je u ovoj, izbornoj godini bila blizu državnog bankrotstva, uprkos porastu javnog duga za oko dve milijarde evra i ukupnim državnim zaduženjima od oko 4,5 milijardi evra. Industrija je u recesiji, poljoprivreda se bori sa posledicama suše, vlada velika besparica, a strane investicije postaju retke. Standard građanstva je u padu za oko deset odsto. To je, u najkraćem, sumorni bilans 2012. godine u Srbiji. U takvim prilikama nije se lako odlučiti za pet "događaja godine", kad ima više loših nego dobrih. Evo šta mi smatramo da je u našoj ekonomiji obeležilo 2012. godinu

Koncert – Prljavo kazalište u Beogradu

26.децембар 2012. Dragan Kremer

P(j)esme ljubavne

Pouzdano nauljen zanat i (makar virtuelna, antidatirana) nostalgija jači su od mržnje malih razlika; lakše je podneti čak i prigovor da je današnja srpska omladina anacionalna i beslovesna nego svedočiti bilo kom ekstremizmu

Esej

26.децембар 2012. Ivan Milenković

Zapis jednog zavisnika

Kada vodim princezu na balet, a to traje sat vremena, nosim barem tri knjige. I sve tri mi se čitaju u isto vreme. Zato je najbolje poneti i četvrtu

Knjige – Drame Milene Marković

26.децембар 2012. Teofil Pančić

Dar i svest, poezija i drama

Komadima Milene Marković je u košuljici konvencionalnog dramskog teksta tesno i sve tešnje, i zato se šire, i to u pravcu – poezije

Vreme Beograda – Briga o starima

26.децембар 2012. Stevan Vlajić

Gerontodomaćice – jedino društvo i podrška

Usluge službe "Pomoć u kući", za koju grad Beograd godišnje izdvaja više od 330 miliona dinara, danas koristi više od 2000 starijih Beograđana. Od januara, taj broj će biti veći, a kvalitet usluge još bolji

Tribina – »Rasizam u Srbiji – Između odbijanja i posledica«

26.децембар 2012. Radmilo Marković

Jednodušan zaključak uz izdvojeno mišljenje

Delovalo je kao da su učesnici tribine, umesto međusobno, govorili jedan mimo drugog: srpski zvaničnici (iz Ministarstva unutrašnjih poslova, omladine i sporta i Fudbalskog saveza Srbije – FSS) gotovo po automatizmu, deklarativno su navodili da Srbija nije rasistička zemlja, da u Srbiji nema rasizma, između ostalog, i zato što u Ustavu i zakonima tako piše, a pomenuto je i "poznato gostoprimstvo srpskog naroda". Deni Linč iz engleske organizacije Kick it out upitao se: "Kako zapravo možete da znate tako nešto?" Time su postignuta dva efekta: voljno ili nevoljno ovdašnje minimiziranje događaja u Kruševcu i izvesno osećanje promašenosti teme – govoreći o nasilju u sportu mnogo više nego o rasizmu, u prvi plan je izbio drugi deo naziva tribine