
Trupni portret
Bestseler predsednik
Zvanična biografija mu je, malo je reći, fe-no-me-nal-na, a kad u nju uđu nove biografske jedinice, koje ispisuje u radno vreme i prekovremeno, ima da pobedi sve u svetu
Završeno je ročište u slučaju beloruskog aktiviste Andreja Gnjota pred Apelacionim sudom u Beogradu. Aktivista tvrdi da ga Minsk traži zbog njegovih političkih stavova, a sud ima rok od 30 dana da donese odluku o njegovom izručenju Belorusiji. Dok je trajalo ročište, ispred zgrade suda trajao je protest ljudi koji zahtevaju da Gnjot ne bude izručen Minsku
Pred Apelacionim sudom završeno je ročište u slučaju beloruskog aktiviste Andreja Gnjota. Sud ima zakonski rok od 30 dana za donošenje odluke o njegovom izručenju Belorusiji.
Tužilaštvo je danas ostalo pri svom stavu da su ispunjeni svi uslovi da Gnjot bude izručen Belorusiji, dok odbrana tvrdi da je proces koji se protiv njega vodi u Belorusiji politički motivisan.
Gnjot je i danas pred sudom ponovio je da nije počinio krivično delo, već da ga Belorusija traži zbog njegovih političkih stavova.
„Da sam utajio 300.000 eura poreza, za šta me tereti minsk, bio bih bogat, ne bih došao da radim u Srbiji”, rekao je pred Apelacionim sudom Gnjot koji je u Srbiji uhapšen po Interplolovoj poternici koju je za njim zbog navodne utaje poreza raspisao Minsk.
“Ovo je od ključne važnosti, jer se radi o životu jednog čoveka. U Belorusiji se sistematski muče zatvorenici, posebno oni koji su protestovali 2020. godine. Čak tri predsednička kandidata su su trenutno u zatvoru i o njima se ništa nije čulo više od 500 dana… Mi ne samo da strahujemo, nego znamo da je to jedino što Andreja čeka u Belorusiji… Belorusija je diktatura, Lukašenko je ubica i Srbija ne sme da preda čoveka u ruke ubica“, rekao je za N1 osnivač Ruskog demokratskog društva i organizator protesta ispred Apelacionog suda Peter Nikitin.
Ispred suda protest
Dok je unutar Apelacionog suda u Beogradu trajalo ročište, ispred ulaza u zgradu okupilo se više desetina građana, zahtevajući da beloruski novinar i aktivista Andrej Gnjot ne bude izručen Minsku.
„Belorusija je jedan od najokrutnijih diktatorskih režima, ne samo u Evropi nego i u svetu, i nijedna ozbiljna zemlja ne sme ni da razmišlja o izručivanju bilo koga tom režimu pod bilo kojim izgovorom“, izjavio je Nikitin.
Nikitin je kazao da „ne veruje“ da aktivisti vrše pritisak na Apelacioni sud i da „računaju da će odlučiti po pravu i pravdi, za razliku od Višeg suda u Beogradu“.
Predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Željko Bodrožić izjavio je na protestu da je hapšenje Gnjota u Srbiji „poruka za sve, a pogotovo za one koji su pobegli od rata iz Rusije i Belorusije, da ovde ne treba da se osećaju sigurno“.
„To je poruka da ćute i da se ne skupljaju jer svi mogu da dožive sudbinu Andreja Gnjota. To je poruka i svima nama – vidite da ovde ima više policije u civilu nego demonstranata, a da ih je ovoliko na mestima gde se okupljaju policajci, mi bismo odavno bili Švajcarska. To je i poruka u cilju zastrašivanja ljudi koji bi da se okupe i zaštite ljudska prava“, kazao je Bodrožić.
Protest podrške beloruskom aktivisti Andreju Gnjotu ispred Apelacionog suda.
Sud bi trebalo odluku o žalbi na rešenje Višeg suda o izručenju Andreja Gnjota Belorusiji. #андрейгнет #беларусь pic.twitter.com/jOxlLzdc5B
— Čuvari/ke vatre (@CuvariVatre) August 27, 2024
On je, ipak, izrazio nadu da Srbija „neće sebi ponovo dopustiti da se obruka kao zemlja koja sarađuje sa kriminalnim i diktatorskim režimima, iako je njen ugled već ukaljan isporučivanjem ljudi u sigurnu smrt“.
Među okupljenima ispred Apelacionog suda bili su i predsednik Demokratske stranke Zoran Lutovac, predsednica beogradskog odbora Stranke slobode i pravde Mila Popović i profesor Univerziteta u Beogradu Ivan Vujačić, bivši ambasador u SAD.
Izvor: N1
Zvanična biografija mu je, malo je reći, fe-no-me-nal-na, a kad u nju uđu nove biografske jedinice, koje ispisuje u radno vreme i prekovremeno, ima da pobedi sve u svetu
Valjda postojeće oružje nije dovoljno, ni vojska, ni policija, ni paravojske, ni ćaciji, već rešenje stiže sa Pinka. Željko Mitrović na svoj način pokušava da reši problem, jer ako ga sada neko iznervira, on će ga dezintegrisati laserom, pardon, fotonskim snopom
To što je granica moralne pretenzije studenata zgusnuta u proceduralnim sloganima nije loš istorijski ukus nego nemoć protiv hegemone epohalne svesti koja je u Evropi lišena socijalne alternative. U ovom nepovoljnom sklopu možda se od generacijskog proboja studenata previše očekivalo. U protestu jeste snažno markirana neregulisana nezasitost vlasti, ali ne i nezasitost sticanja profita. Iako se tesno prožimaju, ove druge stigme nema u studentskim sloganima. Moralni kompas je pomeren udesno, ka proceduri. Za to studenti nisu odgovorni. U svetu se klatno pomerilo udesno
Pomama za moći, te potpuno odricanje od nje, oblici ponašanja koje je lako opaziti u autoritarnim društvima, nisu posledica samo pohlepe ili nezadovoljstva sobom, već imaju duboke korene u našoj evolucionoj istoriji. Svaki autokrata i diktator, makar u našem dobu, radi sve isto što su naši preci radili poslednjih trista miliona godina, a brojne životinjske vrste rade i danas. I nije nimalo smešno što Trump, Vučić i Erdogan čine sve isto što i neki gušteri, laste, divlji psi ili babuni. Ako su ti instinkti tako duboko ukorenjeni u nama, ima li uopšte leka za opsednutost moći
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve