
Srbija pod snegom
Blokada kružnog toka u Obrenovcu zbog čestog nestajanja struje
„Grad sa dve termoelektrane, a od početka ove godine struju nije imalo većina okolnih mesta"
Foto: Fonet
Matić naglasio značaj solidarnosti među novinarima u radu na otkrivanju informacija o ubistvima medijski radnika
Predsednik Komisije za istraživanje ubistava novinara Veran Matić izjavio je da je veoma važno da se svi slučajevi ubistava novinara „drže pod okom javnosti“.
On je, na skupu Udruženja novinara Srbije (UNS) naglasio značaj solidarnosti među novinarima u radu na otkrivanju informacija o ubistvima medijski radnika.
Na skupu „Šta su novinari otkrili decenijama od ubistava novinara i gde je tu pravosuđe?“ on je naglasio značaj novinarskih istraživanja u vezi svih tih ubistava.
Na skupu se govorilo o nalazima poslednjih istraživanja UNS o ubijenim novinarima i medijskim radnicima na ratištima devedesetih godina, na prostoru bivše Jugoslavije.
Ukazano je i na ubistvo, iz oktorba 1991. šabačke ekipe RTS na Baniji, kada su stardali Zoran Amidžić, Bora Petrović i Dejan Milićević, dok je Sretan Ilić preminuo na putu do bolnice.
Govorilo se i o značaju rada Komisije za istraživanje ubistava novinara u slučajevima ubistava Slavka Ćuruvije (1949 – 1999), Milana Pantića (1954 – 2001) i Dade Vujasinović (1964 – 1994).
Na skupu su učestvovali novinari Jelena Spasić, Filip Mirilović i Dragana Bjelica, kao i predstavnici pravosudnih institucija Srbije.

„Grad sa dve termoelektrane, a od početka ove godine struju nije imalo većina okolnih mesta"

Gradnja naspram Košutnjaka je pažljivo planirana, kaže dekan Arhitektonskog fakulteta u Beogradu Vladimir Lojanica

Kada usamljenost ne bi bolela koliko boli, niko se nikada ne bi odrekao privilegije da zaključa vrata iznutra. Život više generacija u istom domaćinstvu, čak i skladni i solidni brakovi, najbolji prijatelji koji žive zajedno tokom studija – ništa od toga nije moguće bez povremene (u idealnom slučaju naizmenične) požrtvovanosti, bez preuzimanja tuđih tereta i razumevanja za tuđe mane. Ali ostaje i pitanje – dokle trpeti? Kako bi svako od nas trebalo da nauči da prepoznaje tu granicu posle koje požrtvovanost postaje poništavanje sebe i samoponiženje

Više od dva milenijuma nakon što je prvi čovek izračunao da Zemlja nije ravna, milioni ljudi širom sveta danas u to sumnjaju. Na čemu se zasniva teorija ravne zemlje i ko sve u nju veruje?
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve