
Srbija pod snegom
Blokada kružnog toka u Obrenovcu zbog čestog nestajanja struje
„Grad sa dve termoelektrane, a od početka ove godine struju nije imalo većina okolnih mesta"

Toplane u Srbiji koriguju cene, pa se mnogi gradovi u Srbiji suočavaju sa porastom cena grejanja
Od 1. oktobra toplane u Srbiji kreću sa tehničkim probama sistema, a neke menjaju i cene – ima i poskupljenja, ali i pojeftinjenja grejanja, piše RTS.
U Kruševcu grejanje je skuplje za 20 odsto, u Kragujevcu 15,6 u Subotici fiksni deo cene uvećan je za 19,22 odsto, a varijabilni, koji se plaća po potrošnji, za 8,40.
U Beogradu grejanje je skuplje za 8,92 procenta, a u Kraljevu za 1,42 odsto.
U Nišu uvećan je samo fiksni deo i to za 27,06 odsto, dok je cena vrijabilnog dela smanjena za 8,89 odsto.
Za sada je grejanjenje jeftinije samo u Sremskoj Mitrovici i to za 10 odsto.
Toplana u Boru cene je povećala još 1. aprila za 30 odsto, jer kažu nije korigovana od 2019. Za toliko od 1. jula skuplje je i u Majdapeku koji cenu grejanja nije menjao poslednje dve godine.
U Srbiji ima 60 toplana i cene određuju lokalne samouprave.
U „Udruženju toplana Srbije“ kažu da im je potrvrđeno da Zrenjanin, Smederevo, Trstenik, Novi Sad, Leskovac neće menjati cene grejanja, a za ostale toplane još uvek nemaju informacije hoće li i kada lokalne samouprave odlučiti o njihovim zahtevima za korekciju cene grejanja.
Izvor: RTS

„Grad sa dve termoelektrane, a od početka ove godine struju nije imalo većina okolnih mesta"

Gradnja naspram Košutnjaka je pažljivo planirana, kaže dekan Arhitektonskog fakulteta u Beogradu Vladimir Lojanica

Kada usamljenost ne bi bolela koliko boli, niko se nikada ne bi odrekao privilegije da zaključa vrata iznutra. Život više generacija u istom domaćinstvu, čak i skladni i solidni brakovi, najbolji prijatelji koji žive zajedno tokom studija – ništa od toga nije moguće bez povremene (u idealnom slučaju naizmenične) požrtvovanosti, bez preuzimanja tuđih tereta i razumevanja za tuđe mane. Ali ostaje i pitanje – dokle trpeti? Kako bi svako od nas trebalo da nauči da prepoznaje tu granicu posle koje požrtvovanost postaje poništavanje sebe i samoponiženje

Više od dva milenijuma nakon što je prvi čovek izračunao da Zemlja nije ravna, milioni ljudi širom sveta danas u to sumnjaju. Na čemu se zasniva teorija ravne zemlje i ko sve u nju veruje?
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve