Za manje od dva meseca, 5. maja ove godine, Skajp prestaje da postoji
Za manje od dva meseca, 5. maja ove godine, Skajp prestaje da postoji. To je prošle nedelje najavila kompanija Majkrosoft, koja je od 2011. vlasnik Skajpa. Na tu vest većina je reagovala sa dva pitanja. Prvo je da li je moguće da jedan takav servis, generički takoreći, nestaje. Drugo je, a kada smo poslednji put, zapravo, koristili Skajp.
Ovo drugo pitanje je odgovor na prvo. U vreme pandemijskih onlajn sastanaka komunicirao sam sa ljudima iz Majkrosofta i često bih im ponudio da se čujemo odnosno vidimo Skajpom. Njihov odgovor bio je istovetan. Skajp? Nisu ga odavno koristili jer sve rade preko Majkrosoft Timsa (Teams odnosno Timovi). Skajp je već u to vreme, dakle pre tri ili četiri godine, u samom Majkrosoftu smatran sasvim prevaziđenim i nepotrebnim, iako su aplikacije za komunikaciju procvetale zbog zaključavanja. Jednostavno, pripadao je nekom prošlom vremenu, u tehnološkom i svakom drugom pogledu. U životu ga je održavao i dalje značajan broj korisnika. Ali kako se taj broj iz godine u godinu sve brže smanjuje, vlasnici su odlučili da nas poteraju da migriramo na Timove, gde će nam biti lepše i udobnije. Valjda.
Uz najavu o gašenju Skajpa korisnicima je rečeno da u naredna dva meseca mogu da instaliraju Timove, prebace tamo sve svoje kontakte i razgovore sa Skajpa i vide da li im se sviđa da to ubuduće koriste. Ukoliko ne žele, mogu na svom kompjuteru da sačuvaju sve što su imali na Skajpu budući da tu imaju kontakte, razgovore i fajlove koji bi mogli da im znače. Skajp više neće imati podršku i pitanje je koliko dugo će Majkrosoft podržavati tranziciju pre nego što potpuno ugasi servere.
Nevolja je što oni koji su navikli na jednostavnost Skajpa treba da pređu na aplikaciju koja je značajno komplikovanija jer i nije pravljena sa istom namerom. Ideja Skajpa od samog početka bila je da nam omogući da stupimo u kontakt sa drugom osobom bilo gde u svetu, a da to ne plaćamo papreno to jest po ceni međunarodnog telefonskog razgovora. Naprotiv, Skajp je bio “besplatan” odnosno plaćali smo ga kroz internet konekciju.
Za razumevanje ovoga potrebno je vratiti se u 2003. godinu kada su jedan Šveđanin i Danac uz grupu estonskih programera lansirali Skajp koristeći tada popularnu peer to peer tehnologiju (gde su svi povezani računari istovremeno i serveri i klijenti). Trebalo je da se zove Skajpir (od Sky peer to peer), ali je to ime već bilo zauzeto. Koristio je VoIP tehnologiju odnosno prenos glasa internetom što je u to vreme bila revolucija na koju telekomi nisu gledali sa odobravanjem. Skajp je postao generički pojam, “čujemo se ili vidimo Skajpom” održalo je mnoga prijateljstva, ljubavi, ali i bazične porodične odnose.
Razvoj i popularnost bila mu je vratolomna, samo dve godine kasnije kupio ga je eBay za neverovatnih 2,5 milijardi dolara, da bi ga šest godina kasnije od njih otkupio Majkrosoft za tada astronomskih 8,5 milijardi. Vremenom ga je Majkrosoft prebacio na Azure, svoj sistem klaud servera napustivši peer to peer.
Skajp danas svakodnevno koristi oko 40 miliona ljudi što nije malo, ali je tek fragment broja koji ga je koristio početkom druge decenije ovog veka, kada je gotovo svaki drugi međunarodni razgovor obavljan Skajpom. U međuvremenu smo prešli na Votsap, Vajber, Zum i masu drugih aplikacija koje rade isto, ali su uglavnom povezane sa našim telefonskim brojem, što u nebezbednom svetu daje neku mogućnost kontrole.
Metaforički gledano Skajp će doživeti sudbinu beogradske železničke stanice. Svi imamo neke uspomene na lepa putovanja (komunikaciju) koja su tamo počinjala i završavala se, ali ukidanje većina nije doživela dramatično sem u emotivnom smislu. Paralelna emocija pratiće i prelazak na Timove.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
O, kako su daleko od švajcarskih snežnih planina vesti o delegaciji evropskih parlamentaraca, koje televizijski tabloidi danima nazivaju “nezvanim gostima”. U Davosu te niko ne pita o vladavini prava, o slobodi medija, o manipulaciji na izborima, o brutalnosti policije – tamo se trguje i pokazuje moć
Nova 2026. godina donela je skandal koji je prevazišao i najcrnje prognoze. Ilon Mask i njegov čet-bot sa veštačkom inteligencijom “Grok”, koji je direktno integrisan u društvenu mrežu X proveli su poslednje dane decembra i početak januara praveći masovnu digitalnu orgiju skidanja odeće
Neki ljudi pokušavaju da obuzdaju temeljnu nesigurnost u svoj unutrašnji glas preteranom upotrebom mišljenja, racionalne procene, prečestim konsultacijama. A to razmišljanje onda celu stvar odloži, oduzme joj inicijalnu uzbudljivost, osuši je, tako da centar zbivanja postaje sama dilema, a ne mogući dobitak ili gubitak
Zainteresovana javnost je ona na koju utiče ili se očekuje da će uticati postupak odlučivanja u pitanjima životne sredine, uključujući i nevladine organizacije koje se bave zaštitom životne sredine
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!