Za manje od dva meseca, 5. maja ove godine, Skajp prestaje da postoji
Za manje od dva meseca, 5. maja ove godine, Skajp prestaje da postoji. To je prošle nedelje najavila kompanija Majkrosoft, koja je od 2011. vlasnik Skajpa. Na tu vest većina je reagovala sa dva pitanja. Prvo je da li je moguće da jedan takav servis, generički takoreći, nestaje. Drugo je, a kada smo poslednji put, zapravo, koristili Skajp.
Ovo drugo pitanje je odgovor na prvo. U vreme pandemijskih onlajn sastanaka komunicirao sam sa ljudima iz Majkrosofta i često bih im ponudio da se čujemo odnosno vidimo Skajpom. Njihov odgovor bio je istovetan. Skajp? Nisu ga odavno koristili jer sve rade preko Majkrosoft Timsa (Teams odnosno Timovi). Skajp je već u to vreme, dakle pre tri ili četiri godine, u samom Majkrosoftu smatran sasvim prevaziđenim i nepotrebnim, iako su aplikacije za komunikaciju procvetale zbog zaključavanja. Jednostavno, pripadao je nekom prošlom vremenu, u tehnološkom i svakom drugom pogledu. U životu ga je održavao i dalje značajan broj korisnika. Ali kako se taj broj iz godine u godinu sve brže smanjuje, vlasnici su odlučili da nas poteraju da migriramo na Timove, gde će nam biti lepše i udobnije. Valjda.
Uz najavu o gašenju Skajpa korisnicima je rečeno da u naredna dva meseca mogu da instaliraju Timove, prebace tamo sve svoje kontakte i razgovore sa Skajpa i vide da li im se sviđa da to ubuduće koriste. Ukoliko ne žele, mogu na svom kompjuteru da sačuvaju sve što su imali na Skajpu budući da tu imaju kontakte, razgovore i fajlove koji bi mogli da im znače. Skajp više neće imati podršku i pitanje je koliko dugo će Majkrosoft podržavati tranziciju pre nego što potpuno ugasi servere.
Nevolja je što oni koji su navikli na jednostavnost Skajpa treba da pređu na aplikaciju koja je značajno komplikovanija jer i nije pravljena sa istom namerom. Ideja Skajpa od samog početka bila je da nam omogući da stupimo u kontakt sa drugom osobom bilo gde u svetu, a da to ne plaćamo papreno to jest po ceni međunarodnog telefonskog razgovora. Naprotiv, Skajp je bio “besplatan” odnosno plaćali smo ga kroz internet konekciju.
Za razumevanje ovoga potrebno je vratiti se u 2003. godinu kada su jedan Šveđanin i Danac uz grupu estonskih programera lansirali Skajp koristeći tada popularnu peer to peer tehnologiju (gde su svi povezani računari istovremeno i serveri i klijenti). Trebalo je da se zove Skajpir (od Sky peer to peer), ali je to ime već bilo zauzeto. Koristio je VoIP tehnologiju odnosno prenos glasa internetom što je u to vreme bila revolucija na koju telekomi nisu gledali sa odobravanjem. Skajp je postao generički pojam, “čujemo se ili vidimo Skajpom” održalo je mnoga prijateljstva, ljubavi, ali i bazične porodične odnose.
Razvoj i popularnost bila mu je vratolomna, samo dve godine kasnije kupio ga je eBay za neverovatnih 2,5 milijardi dolara, da bi ga šest godina kasnije od njih otkupio Majkrosoft za tada astronomskih 8,5 milijardi. Vremenom ga je Majkrosoft prebacio na Azure, svoj sistem klaud servera napustivši peer to peer.
Skajp danas svakodnevno koristi oko 40 miliona ljudi što nije malo, ali je tek fragment broja koji ga je koristio početkom druge decenije ovog veka, kada je gotovo svaki drugi međunarodni razgovor obavljan Skajpom. U međuvremenu smo prešli na Votsap, Vajber, Zum i masu drugih aplikacija koje rade isto, ali su uglavnom povezane sa našim telefonskim brojem, što u nebezbednom svetu daje neku mogućnost kontrole.
Metaforički gledano Skajp će doživeti sudbinu beogradske železničke stanice. Svi imamo neke uspomene na lepa putovanja (komunikaciju) koja su tamo počinjala i završavala se, ali ukidanje većina nije doživela dramatično sem u emotivnom smislu. Paralelna emocija pratiće i prelazak na Timove.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Studente koji se protive blokadama fakulteta i koji protestuju u Pionirskom parku, posetio je ministar prosvete Dejan Vuk Stanković i apelovao da odustanu od najavljenog štrajka glađu
U Srbiji se borba protiv komaraca i dalje pretežno zasniva na zaprašivanju odraslih jedinki – najčešće iz vazduha. Iako ovaj metod može dati kratkoročne rezultate, stručnjaci upozoravaju da je njegova efikasnost ograničena i često ekološki štetna
Parasejling, adrenalinska aktivnost koja privlači turiste širom Jadrana, postao je simbol letnje avanture i slobode letenja iznad mora. Međutim, tragedija u Budvi, kada je mlada devojka izgubila život prilikom pada sa velike visine, podseća na skrivene rizike ovog sporta koji na prvi pogled deluje bezazleno
Najbizarnija najava štrajka glađu pripada Milošu Pavloviću, “studentu koji bi da uči”. On traži da ga skupa sa ostalim iz Pionirskog parka ljudi vole i cene
Retorika i koreografija nenasilnog studentskog protesta pokazale su se uspešnom u rušenju osećanja bespomoćnosti kod širih masa i širenju unezverenosti kod vlasti. Ovaj učinak je ogroman zalog koji brani melanholiji da osvoji prostor između ideala i realnosti i protivi se trpanju protesta u muzej
Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!