Lični stav
Studentski protesti: Kasno je za pričam ti priču
Nijedna „viđenija“ strana ambasada i njihove vlade ne podržavaju studentske proteste. Naprotiv, njima bi više odgovaralo da se sve vrati u „normalne“ tokove
Zapadna štampa ocenjuje da će kineski predsednik imati teške sastanke u Francuskoj, ali lagodne u Beogradu i Budimpešti. Posebna pažnja se pridaje činjenici da Si u Srbiju stiže tačno četvrt veka od bombardovanja kineske ambasade
Zapadni mediji ocenjuju da predsednik Kine Si Đinping dolazi u Francusku, Srbiju i Mađarsku u misiju koja bi se mogla nazvati „šarmiraj i zavadi“.
Asošiejted pres podseća na sporove EU i Kine posebno oko ekonomije i pristupa tržištu. EU je proglasila Kinu „sistemskim rivalom“.
„Dok su glavni evropski lideri tražili više protekcionističke politike kako bi ograničili uticaj Pekinga i Moskve na kontinentu, vlasti nacionalnih konzervativnih lidera Viktora Orbana iz Mađarske i Aleksandra Vučića iz Srbije su snažno pojačale ekonomske veze sa Kinom, prizivajući kapitalne investicije u infrastrukturu, proizvodnju, energetiku i tehnologiju“, navodi agencija.
Na slično se fokusira Njujork tajms, pišući da, „osim ta dva prijatelja Kine“ postoje ozbiljne razlike između EU i Pekinga.
Kineska ekonomija je, podseća njujorški list, bila otprilike iste veličine kao ekonomija EU tokom poslednje Sijeve posete pre pet godina. Danas je kineska ekonomija 15 odsto veća.
List naglašava da Si stiže u Beograd u utorak, tačno četvrt veka otkako je NATO pogodio kinesku ambasadu u kojoj je tada stradalo troje novinara.
„Za Sija je boravak u Beogradu vrlo praktičan način da pita da li Sjedinjene Države ozbiljno doživljavaju međunarodno pravo“, kaže tom listu Janka Ertel, direktorka azijskog programa Evropskog saveta za spoljne odnose.
Njujork tajms podseća da su kineske vlasti nastavile da komemoriraju beogradsko bombardovanje „koristeći ga kao priliku da prozovu ono što vide kao zapadno licemerje i nasilništvo“.
Na to se, u razgovoru za Dojče vele, osvrnuo i Stefan Vladisavljev iz Fondacije Fonda za političku izuzetnost. „Za Kinu, to igra ulogu istorijskog trenutka u kojem je veliki zli Zapad direktno naškodio Kini. To je pojačalo narativ da postoji potreba da se preuredi svetski poredak“.
Uticaj EU i Kine u Srbiji
Dojče vele još podseća da je Srbija zvanični kandidat za članstvo u EU, ali da je Zapadni Balkan „geopolitičko žarište gde se razne sile bore za uticaj“.
Dodaje se da je EU najvažniji ekonomski partner za Srbiju, ali da je i Kina poslednjih godina uložila preko deset milijardi evra.
I švajcarski Noje cirher cajtung piše da će predsednik Si imati škakljivu posetu Francuskoj, a onda znatno ugodnije posete Srbiji i Mađarskoj jer te dve zemlje „bliže stoje na strani Kine i Rusije“.
„Osim toga, Srbija i Mađarska dele nepoverenje Pekinga prema svetskom poretku kojim dominiraju SAD“, piše ciriški list.
U analizi londonskog Gardijana za mišljenje je upitan i Čarls Parton iz Instituta RUSI, raniji britanski diplomata u Kini. „Kineska Komunistička partija nema prijatelje. Ona ima interese“.
„Kad god Kina može da profitira iz odnosa sa Evropom kao celinom, onda ona to čini. Kad vidi korist od odnosa sa pojedinima – ponekad kako bi podrila celinu – onda gradi pojedinačne odnose“, analizira Parton.
On smatra da poseta Srbiji nije tako strateški bitna kao posete Parizu i Budimpešti. Ali „uklopila se u raspored. I garantovano se uklapa u kineski interes da podvuku američko ponašanje“, rekao je on, misleći takođe na bombardovanje NATO.
Nijedna „viđenija“ strana ambasada i njihove vlade ne podržavaju studentske proteste. Naprotiv, njima bi više odgovaralo da se sve vrati u „normalne“ tokove
Uspeh protesta valja odmeravati ne prema onome šta bismo sve želeli da se kroz njih postigne nego prema onome što su već postigli. A to što je postignuto ogromno je. Sve i kad bi protesti bili smesta obustavljeni, njihov trag ne bi se izgubio nego bi, naprotiv, delovao kao važna činjenica naše političke budućnosti i ovoj bi vlasti zasigurno skratio životni vek. Protesti mogu da dođu i prođu, ali njihov trag i učinak ostaje kao trajno političko dostignuće
Crvenim srednjim prstom je kao putokazima praktično ocrtan povratak u škole i na fakultete. Bilo je potrebno manje od par dana da se ova kampanja zaustavi, jer je ona praktično političko samoubistvo
Strah je nestao, nema prostora za manipulaciju organizacijom protesta, propaganda dopire do sve manjeg broja ljudi i ostavlja sve slabiji utisak. Ako jedan psihološki faktor može igrati važnu ulogu, to su zrelost ličnosti i snaga da se poraz prizna pre nego što budu uništeni i poslednji ostaci nezavisnih institucija i bude došlo do još masovnijeg prolivanja krvi
Dok građani Srbije masovno izlaze na ulice i dok se studenti brutalno prebijaju, zemlja je ostala bez dva ključna stuba vlasti – vlade i Regulatornog tela za elektronske medije (REM). U isto vreme, proces izbora novih članova REM-a, tela koje bi trebalo da obezbedi nezavisnost medijskog prostora, potpuno se raspao zbog nepravilnosti i političkih manipulacija koje su dovele do povlačenja kandidata iz većine predlagačkih oblasti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve