
Novi broj „Vremena“
Narod na barikadama: Goli pendrek i doba otpora
Građani Srbije su svakodnevno na barikadama ne samo uprkos režimskom nasilju – nego baš zbog njega. To je naslovna tema novog broja „Vremena“
Oko 30.000 građana Rusije je od početka rata dobilo dozvolu za boravak u Srbiji. Uglavnom žive u Beogradu i Novom Sadu i rade u IT kompanijama na daljinu
U Srbiju je od početka rata u Ukrajini ušlo više od 300.000 ruskih državljana, a oko 30.000 njih dobilo je i boravišnu dozvolu. Oni su u međuvremenu izgradili sopstveni paralelni svet u kojem imaju svoje kafiće, frizere i – vrtiće, piše Dojče vele (DW).
U jednom od ruskih vrtića u Novom Sadu nema više mesta za nove mališane, jer su sva popunjena.
„Bananalama“ je prvi privatni vrtić na ruskom jeziku. Osnovao ga je Andrej Girko kada je pre godinu dana napustio Sankt Peterburg zbog prisilnih mobilizacija.
„Ispostavilo se da je ljudima zaista potrebno mesto gde mogu da pošalju svoju decu, gde će se deca osećati bezbedno, gde mogu da se šale na ruskom i gde govore ruski. Takođe mogu da pronađu društvo kao i da se sklone od stresa koji je i dalje prisutan, jer su se preselili. Oni su izgubili kuće, igračke i stanove“, napominje Girko.
Oko 30.000 građana Rusije je od početka rata dobilo dozvolu za boravak u Srbiji. Uglavnom žive u Beogradu i Novom Sadu i rade u IT kompanijama na daljinu.
Međutim, zvanični podaci govore da su osnovali 9.500 firmi. Jedna od njih je i firma Dmitrija Lavrova koja se bavi uvozom španskih cidera.
„Prečica do stalnog nastanjenja u Srbiji“
I on dovodi ćerku u vrtić u Novom Sadu.
„Ovde imamo veliku rusku zajednicu. Imamo ruske kafiće, frizere, kozmetičke salone… I naravno, u tom pogledu smo neka vrsta zatvorene zajednice unutar Srbije“, navodi Lavrov.
U centru za evropske politike kažu da je Srbija u novim ruskim emigrantima videla priliku za mladu kvalifikovanu radnu snagu koja može da podstakne ekonomiju i premosti demografske praznine. Ali, takva očekivanja smatraju naivnim.
„Postoji ozbiljna doza sumnje da je veliki broj tih novootvorenih firmi poslužio ruskim državljanima samo kao prečica stalnog nastanjenja u Srbiji, a sa druge strane neki preliminarni podaci ukazuju da u firmama u kojima zapravo rade uglavnom se zapošljavaju ruski državljani“, smatra Andrija Mladenović iz Centra za evropske politike.
I u vrtiću Bananalama rade Rusi. Niko od njih ne govori srpski jezik niti imaju obavezu da ga uče, jer Srbija nema razvijen mehanizam integracije useljenika poput zapadnih zemalja.
Prepušteni sami sebi, ruski doseljenici napravili su svoj paralelni svet.
Građani Srbije su svakodnevno na barikadama ne samo uprkos režimskom nasilju – nego baš zbog njega. To je naslovna tema novog broja „Vremena“
Studenti u blokadi najavljuju velike akcije nakon prebijanja i privođenja studenata i profesora ispred Pravnog fakulteta u Beogradu
Zašto Vučić samo još u Ćacilendu može biti svoj sa svojima? Zbog čega ne može više vladati bez pendreka, marice i vašljive zatvorske ćelije? Ko u Srbiji ruši pravni poredak, a ko ga uspostavlja? Kuda vodi hapšenje studenata? I šta su dokazale blokade i građanska neposlušnost
Simbol protesta građana prethodnih dana postao je ovaj deo urbanog mobilijara. U drami Duška Kovačevića on ima pet zvezdica, služi kao menza, prinudni smeštaj i peć na čvrsto gorivo, tako reći ložište. Kontejner je pored toga, simbol odbacivanja nepotrebnih stvari, društvene nejednakosti, a odnedavno je glavno sredstvo privremene regulacije saobraćaja tokom blokada. Tokom studentskih protesta veoma se vodi računa o opštoj higijeni, pa je završetak svakog okupljanja bilo simbolično i bukvalno čišćenje javnih površina. Nasuprot tome, pristalice vlasti su komunalnim službama ostavljale brda đubreta.
Autentično i delatno socijalno nezadovoljstvo ne nose u svom životnom prtljagu penzioneri nego mladi, jer im preti duga budućnost socijalnog beznađa. Ne preti profesorima nego studentima. Svest o oporoj socijalnoj budućnosti istinski je detonator progresivnih promena, a ne nostalgična prošlost. Njeni akteri jesu studenti neopterećeni iskustvom i starom praksom. Nemaju u sećanju ni građanski rat ni međunarodnu izolaciju Srbije, nego samo dugu koruptivnu noć SNS vlasti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve