
Video-igre
Virtuelni tereni, stvarne pare: Kako se živi od e-sporta u Srbiji?
Video-igre za mnoge više nisu samo igre – nego ozbiljan posao, upakovan kao e-sport. Koliko je zapravo popularan u Srbiji, ko i koliko na njemu zarađuje
Foto: Natali Bertrams (arhiva)
Rudarski gigant poseduje već 51 od 52 kuće na prostoru planiranog rudnika. Sada kupuje i preostalu
Vlasnik poslednje kuće koju Rio Tinto još nije kupio u Gornjim Nedeljicama sada je spreman da potpiše kupoprodajni ugovor, tvrdi direktor projekta „Jadar“ Čed Blevit.
Kako je pojasnio u razgovoru za Frankfurter algemajne cajtung (FAZ), Rio Tinto je već otkupio 51 od 52 kuće koje se nalaze na prostoru planiranog rudnika. Sada navodno sledi i poslednja.
Koliko nude?
„Nudili smo više nego fer cene“, rekao je Blevit na pitanje o tome koliko su plaćali meštanima za otkup.
Reporter nemačkog lista navodi da se priča kako Rio Tinto plaća i po 700.000 evra za kuću sa okućnicom.
Ranije otkupljene kuće su, piše list, zamandaljene ili bez prozora, obeležene trakom i znakovima da je zabranjen pristup.
Nedostaju 53 hektara
Reporter je razgovarao i sa meštanima koji predvode otpor rudniku, a čije su kuće van prostora koji je potreban kompaniji. Ljudi poput Zlatka Kokanovića.

Međutim, kako piše FAZ, Rio Tintu treba zemlja koja pripada Kokanoviću i drugima koji su protiv rudnika. „Ja sam već bogat čovek. Porodica mi je zdrava, ja sam zdrav“, kaže na to Kokanović. Dodaje da zemlju nikad neće prodati.
Prema Blevitovoj računici, Rio Tinto je kupio 167 hektara okućnica, njiva i šuma od ukupno 220 na prostoru zamišljenog rudnika.
Sa ostatkom bi moglo biti problema. Kokanović je za FAZ još rekao da njegova porodica tu živi generacijama i da se tu borila protiv Austrijanaca i Nemaca. „Znam da su preci ponosni na mene.“

Video-igre za mnoge više nisu samo igre – nego ozbiljan posao, upakovan kao e-sport. Koliko je zapravo popularan u Srbiji, ko i koliko na njemu zarađuje
Vreme, njuzmagazin s trećom dimenzijom je tokom svojih prvih 35 godina i svojevrsna javna tribina: preko 400 javnih ličnosti, profesora univerziteta, stručnjaka raznih profila i javnih radnika pisalo je za Vreme iznoseći lične stavove o stanju stvaru i tako dali doprinos ugledu Vremena

Režimski mediji pomno prate kritičke medije – spremni da izvuku svaku rečenicu iz konteksta i objave kako se „blokaderi“ tobože međusobno hvataju za gušu! Da li to neke ljude odvraća od nastupa u medijima?

Kada govorimo o fizičkom bolu, stvari su jasne, pošto u koži ima nervnih završetaka koji reaguju na spoljašnje draži. O onoj drugoj boli – emotivnoj, duševnoj, mentalnoj – teško da razumemo i najosnovnije detalje. Nije nezanimljivo da je Frojd, koji je o svemu imao nešto da kaže, pred kraj karijere priznavao da o njoj zna vrlo malo (mada je za nju smislio zanimljivu reč Seelenschmerz, doslovno “dušobol”), a da se psiholozi ni nakon njega nisu proslavili u ovom polju

Dobro došli u čudesni svet u kome zakona nema ili se primenjuju selektivno, u svet divlje gradnje, evidentne korupcije, slepe, gluve i neme državne uprave i svet oprosta u kojem posle jedne konferencije za štampu Aleksandra Vučića počinje trijumf urbanističkog populizma
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve