
Gradnja
Dekan Lojanica: Na Čukarici će se graditi pažljivo
Gradnja naspram Košutnjaka je pažljivo planirana, kaže dekan Arhitektonskog fakulteta u Beogradu Vladimir Lojanica
Foto: Natali Bertrams (arhiva)
Rudarski gigant poseduje već 51 od 52 kuće na prostoru planiranog rudnika. Sada kupuje i preostalu
Vlasnik poslednje kuće koju Rio Tinto još nije kupio u Gornjim Nedeljicama sada je spreman da potpiše kupoprodajni ugovor, tvrdi direktor projekta „Jadar“ Čed Blevit.
Kako je pojasnio u razgovoru za Frankfurter algemajne cajtung (FAZ), Rio Tinto je već otkupio 51 od 52 kuće koje se nalaze na prostoru planiranog rudnika. Sada navodno sledi i poslednja.
Koliko nude?
„Nudili smo više nego fer cene“, rekao je Blevit na pitanje o tome koliko su plaćali meštanima za otkup.
Reporter nemačkog lista navodi da se priča kako Rio Tinto plaća i po 700.000 evra za kuću sa okućnicom.
Ranije otkupljene kuće su, piše list, zamandaljene ili bez prozora, obeležene trakom i znakovima da je zabranjen pristup.
Nedostaju 53 hektara
Reporter je razgovarao i sa meštanima koji predvode otpor rudniku, a čije su kuće van prostora koji je potreban kompaniji. Ljudi poput Zlatka Kokanovića.

Međutim, kako piše FAZ, Rio Tintu treba zemlja koja pripada Kokanoviću i drugima koji su protiv rudnika. „Ja sam već bogat čovek. Porodica mi je zdrava, ja sam zdrav“, kaže na to Kokanović. Dodaje da zemlju nikad neće prodati.
Prema Blevitovoj računici, Rio Tinto je kupio 167 hektara okućnica, njiva i šuma od ukupno 220 na prostoru zamišljenog rudnika.
Sa ostatkom bi moglo biti problema. Kokanović je za FAZ još rekao da njegova porodica tu živi generacijama i da se tu borila protiv Austrijanaca i Nemaca. „Znam da su preci ponosni na mene.“

Gradnja naspram Košutnjaka je pažljivo planirana, kaže dekan Arhitektonskog fakulteta u Beogradu Vladimir Lojanica

Kada usamljenost ne bi bolela koliko boli, niko se nikada ne bi odrekao privilegije da zaključa vrata iznutra. Život više generacija u istom domaćinstvu, čak i skladni i solidni brakovi, najbolji prijatelji koji žive zajedno tokom studija – ništa od toga nije moguće bez povremene (u idealnom slučaju naizmenične) požrtvovanosti, bez preuzimanja tuđih tereta i razumevanja za tuđe mane. Ali ostaje i pitanje – dokle trpeti? Kako bi svako od nas trebalo da nauči da prepoznaje tu granicu posle koje požrtvovanost postaje poništavanje sebe i samoponiženje

Više od dva milenijuma nakon što je prvi čovek izračunao da Zemlja nije ravna, milioni ljudi širom sveta danas u to sumnjaju. Na čemu se zasniva teorija ravne zemlje i ko sve u nju veruje?

Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da bi eventualna nacionalizacija Naftne industrije Srbije, koja se pominje u kontekstu američkih sankcija, bila u suprotnosti sa međuvladinim sporazumom o energetskoj saradnji Srbije i Rusije iz 2008. godine
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve