Rudarski gigant poseduje već 51 od 52 kuće na prostoru planiranog rudnika. Sada kupuje i preostalu
Vlasnik poslednje kuće koju Rio Tinto još nije kupio u Gornjim Nedeljicama sada je spreman da potpiše kupoprodajni ugovor, tvrdi direktor projekta „Jadar“ Čed Blevit.
Kako je pojasnio u razgovoru za Frankfurter algemajne cajtung (FAZ), Rio Tinto je već otkupio 51 od 52 kuće koje se nalaze na prostoru planiranog rudnika. Sada navodno sledi i poslednja.
Koliko nude?
„Nudili smo više nego fer cene“, rekao je Blevit na pitanje o tome koliko su plaćali meštanima za otkup.
Reporter nemačkog lista navodi da se priča kako Rio Tinto plaća i po 700.000 evra za kuću sa okućnicom.
Ranije otkupljene kuće su, piše list, zamandaljene ili bez prozora, obeležene trakom i znakovima da je zabranjen pristup.
Nedostaju 53 hektara
Reporter je razgovarao i sa meštanima koji predvode otpor rudniku, a čije su kuće van prostora koji je potreban kompaniji. Ljudi poput Zlatka Kokanovića.
Foto: Natali BertransZlatko Kokanović u Gornjim Nedeljicama
Međutim, kako piše FAZ, Rio Tintu treba zemlja koja pripada Kokanoviću i drugima koji su protiv rudnika. „Ja sam već bogat čovek. Porodica mi je zdrava, ja sam zdrav“, kaže na to Kokanović. Dodaje da zemlju nikad neće prodati.
Prema Blevitovoj računici, Rio Tinto je kupio 167 hektara okućnica, njiva i šuma od ukupno 220 na prostoru zamišljenog rudnika.
Sa ostatkom bi moglo biti problema. Kokanović je za FAZ još rekao da njegova porodica tu živi generacijama i da se tu borila protiv Austrijanaca i Nemaca. „Znam da su preci ponosni na mene.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zbog čega je Vučić ponižavao svoju disfunkcionalnu ministarsku porodicu, izazvavši mučninu koju je osetila čitava Srbija? Zašto mu zimovanje u Davosu nije leglo kao božićno veselje pod “Informerovom” šatrom? Hoće li ga javnost u direktnom TV prenosu gledati kako drži šetalicu sa natpisom “Raspiši izbore, kukavico”? I da li je kao šahista svestan da je u iznudici, gde nema dobrog poteza
Kako godine prolaze, potrebno je sve češće ukazivanje Vođe koji u svojim obraćanjima postaje ne samo agresivniji, već i ličniji. Umesto značajnih tema, u obraćanjima se pojavljuju lične fantazije, opservacije, razmišljanja i postulati koji važe poput zakona
Velike i trajne patnje pa, usudiću se da kažem, i mentalni poremećaji često su posledica iskustava i osećanja koja nosimo u sebi i ne umemo da ih se otarasimo, tako važnih da sve u nama počne da gravitira oko njih ili čak u njih bude usisano. I osećamo strašnu sputanost, ili fanatičnost, čistunstvo, zabranu, krivicu, koji su počeli tako rano da nam sad deluju kao nešto naše, “druga priroda”, neodvojivo od toga kako doživljavamo sebe. Mnogi se ljudi onda, razočarani što nisu dovoljno jaki da nešto prevaziđu, povuku od sveta, odaju porocima, piju lekove, a problem bi sve vreme mogao biti u tome da u sebi nose tuđu muku
Naša prijava da postoji zagađenje životne sredine ne svodi se samo na pravu žalbu – to je znak da nam je stalo. I to nije malo. Jer samo kad progovorimo, možemo nešto i da promenimo
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!