Razmena vatre Irana sa Izraelom i SAD se svodi na brojeve: da li Islamska republika ima više projektila od raketa-presretača neprijatelja. Teheran je očigledno promenio taktiku
Nakon „Dvanaestodnevnog rata“ u leto prošle godine vojna komanda Irana je očigledno promenila svoju raketnu doktrinu, piše u kratkoj analizi nemački „Špigel“.
Umesto velikih salvi Teheran sada najednom ispaljuje manji broj jeftinih raketa na tečni pogon, ali sa većom udarnom snagom. Cilj je očigledno da se napregne protivnička vazdušna odbrana. Tako se prvo ispaljuju manje vredne rakete koje na sebe navlače i redukuju broj skupih raketa-presretača.
Israel US IranFoto: AP Photo/Abdel Kareem Hana
Iranci su svesni toga da su rakete-presretači tipa Thaad, Arrow i David’s Sling izuzetno skupe i da su potrebne godine da se proizvedu u dovoljnom broju, rekao je za „Fajnenšel tajms“ Robert Kempbel, nekadašnji stručnjak za vazduhoplovstvo britanske vojske.
Skupe i razornije balističke rakete na čvrsti pogon iranska vojska očigledno čuva za kasnije. Ova taktika može, doduše, da da rezultate samo ako Iranci uspeju da sačuvaje lansirne rampe.
Igra brojeva
Zalihe američkih raketa-presretača su tajna, ali se može poći od toga da je njihova zaliha smanjena u dosadašnjim konfliktima na Bliskom istoku.
„Zalihe bi mogle veoma brzo da se potroše“, kaže za „Volstrit džurnal“ Keli Griko iz tink-tenka Stimson Center. „Ispaljujemo ih brže, nego što možemo da ih nadoknadimo“.
I Izrael je zabrinut zbog svojih zaliha municije. Navodno nedostaju zalihe raketa Arrow-3.
Džonatan Konrikus, bivši portparol izraelske vojske koji sada radi u Foundation for Defense of Democracies kaže: “Na kraju krajeva sve se svodi na brojeve. Koliko raketa-presretača imamo mi u odnosu na broj raketa koje može da lansira Iran”.
Veći broj žrtava među američkim vojnicima i u Izraelu mogao bi da zada ozbiljne glavobolje administarciji Donalda Trampa i vladi Benjamina Netanjahua.
Rat se brzinom prerijskog požara proširio na čitav region Bliskog istoka.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kakve su veze ultralojalista u policiji sa podzemljem? Zašto Vučić nije siguran u sebe? Zbog čega se na sili može opstajati neko vreme, ali ne i vladati? Što pokazuje davljenje N1 i Nove S, a ima veze sa naprednjačkim biračkim telom? Kako je jedino čega se trebaju bojati studenti i pobunjeno društvo – sam strah
U saopštenju Jedinstvene Srbije objašnjeno je da će svi naslednici Dragana Markovića Palme imati pravo da koriste porodični brend – Dalibor Marković Palma. Primećujete da je to zapravo titula koja bi u demokratskom društvu bila nezamisliva, osim ako prihvatimo jagodinsku političku aristokratiju pa dobijemo Palmu Drugog (nikako Nejakog)
U javnom prostoru često se, iz nepažnje ili pojednostavljivanja, akvarijum poistovećuje sa delfinarijumom ili komercijalnim zabavnim sadržajem. Takvo tumačenje promašuje suštinu projekta. Akvarijum je deo naučne infrastrukture, sa jasno definisanim istraživačkim i edukativnim programom, usklađenim sa radom Prirodnjačkog muzeja. Njegova svrha nije spektakl već razumevanje – razumevanje biodiverziteta, ekosistema i odgovornosti prema prirodnim resursima
“Borba za opstanak” više ne predstavlja puku retoričku figuru, već sve izraženije postaje društvena realnost. Ono što su u ranijem periodu iskusile samo neke lokalne zajednice danas pogađa znatno širi krug građana, pri čemu se broj temeljno ugroženih kontinuirano uvećava
Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe
U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani
Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!