img
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nuspojave

Pljuvanje i zapevavanje

04. septembar 2024, 20:23 Teofil Pančić
Foto: Zoran Žestić/Tanjug
Prisećanje na Dan mladosti u upokojenoj SFRJ
Copied

Kad god prizovemo bivšost Jugoslavije, kao da teramo od sebe urok njenog povampirenja. A zašto se toga toliko bojimo? Pa, razmislite: koji bi to ubica voleo da se sretne sa svojom žrtvom oči u oči?

Sledeću scenu sam izmislio, ali je vrlo lako zamisliva u stvarnosti. Pita nastavnica: “kako se zvala zajednička država južnoslovenskih naroda?” “Bivša Jugoslavija!”, gotovo horski povikaše dobri đaci.

Ne znam, naime, za sličan primer bilo gde u svetu, da neku državu takoreći uvek i takoreći svi nazivaju s prefiksom “bivša”, kao da su joj Bivša Jugoslavija ime i prezime, i to čine podjednako oni kojima je njena bivšost draga i oni kojima je žalosna i mrska. Čovek neupućen pomislio bi da nikada pre, a ni docnije, nijedna država nije nestala s horizonta sadašnjosti i budućnosti, pošto nije baš da neko govori “Bivše Rimsko carstvo” ili “bivša Austro-Ugarska”.

Otkud tolika potreba za gotovo ritualnim naglašavanjem jedne bivšosti koja traje već preko tri decenije i nema nikakvih izgleda da postane bivša (dakle, da bivšost postane bivša) u iole sagledivoj budućnosti? Biće da je u pitanju jedan oblik magijskog mišljenja: kad god prizovemo njenu bivšost, kao da teramo od sebe urok njenog povampirenja. A zašto se toga toliko bojimo? Pa, razmislite: koji bi to ubica voleo da se sretne sa svojom žrtvom oči u oči?

Jugofobija i jugopanika neretko poprimaju groteskne forme. Tako je nedavno u Splitu održan koncert grupe koja sebe naziva “Bijelo dugme” (a više bi joj pristajao naziv “Bivše Bijelo dugme”, na kojem je izvedena i pesma “Pljuni i zapjevaj, moja Jugoslavijo”, izvorno iz 1986. A javno spominjanje Jugoslavije bez pratećih psovki i kletvi najveći je tabu hrvatskog nacionalizma; u poređenju s tim, pridev “srpsko” gotovo da je milozvučan. Hrvatski nacoš, ako je jako dobre volje, još i može oprostiti Srbinu njegovu nacionalnost (“nije on, jadan, kriv”) ali nikako ne može oprostiti Jugoslovenu njegovo opredeljenje.

Jurica Pavičić svedoči sa lica mesta za Jutarnji list da je pesma izazvala određeno komešanje ali da, s obzirom na brojnost publike, baš i nije bilo mnogo zviždanja. Više je – o, užasa! – bilo horskog pevanja. Uzgred, to je razumljivo: pevljiv je to refren, ume to Bregović… Pravi kermes je nastao tek posle, kad su se oglasili razni profesionalni domoljubi (na čelu s “braniteljskim udrugama” i sličnim sitnim i krupnim rentijerima bivšosti Jugoslavije) da kažu kako je to skandal, užas, pokora i veleizdaja; vrhunac bizarnosti bio je zahtev da se Alenu Islamoviću zabrani ulazak u Hrvatsku. Zašto, zaboga, baš njemu?! Nije on pesmu ni napisao ni stavio na repertoar, on je samo tezgaroški izvođač pjevačkih radova. Ali, izgleda da moraju da budu egzemplarno kažnjena usta kroz koja je u nepodobnom kontekstu prošla mrska reč…

U Srbiji je Jugoslavija Bivša i suptilno tabuizovana na nešto drugačiji način, ali ne manje toksično i neopozivo. Pojam je za vreme Miloševića još bio u opticaju jer je srpski nacionalzam nastojao da ga kolonizuje i ispuni samim sobom. Bilo je to licemerno i do srži pokvareno, i odlično je što je propalo: poštenije je da Jugoslavije nema nego da bude falsifikovana.

Sada je, međutim, još jedna Jugoslavija došla na red za rušenje i sasvim uskoro ćemo i o njoj govoriti kao o bivšoj. Radi se o zgradi hotela “Jugoslavija”, modernističkog dragulja sa zemunske obale Dunava, jednog od simbola socijalističkog šika i nerazmetljivog luksuza. Od prvog trenutka, vest o njegvom predstojećem rušenju radi izgradnje nekakvih konfekcijskih soliterčina na tom mestu zvučala mi je neuverljivo: “ma, nemoguće! Pa, ipak se ne bi usudili!” To pokazuje da sam, koliko god da od “ovih” uvek očekujem sve najgore, u dubini i dalje naivan: verujem da i najgori lupeži imaju granicu koju ne prelaze. Naravno, nemaju je i preći će je, i neće biti nikoga da ih u tome zaustavi.

Dobro znam da zemunska “Jugoslavija” neće biti srušena zato što se tako zove – naposletku, uvek bi mogli da je preimenuju, ništa im ne stoji na putu, a ponajmanje respekt prema dragocenoj baštini zemlje koju nikada nisu razumeli. Ali se ne mogu oteti utisku (utisak je odličan otmičar) da ime nikako ne radi u korist ovog hotela i ove veličanstvene zgrade, jer ga dodatno ostavlja bez zaštite, kao neko istorijsko pastorče. Pa još i činjenica da su “Jugoslaviju” projektovala trojica zagrebačkih arhitekata! Da je tu bar neko znamenito ime srpske arhitekture, možda bi se – nije mnogo verovatno, ali ipak – moglo nešto učiniti, a ovako… Dobrodošli u pustinju realnog “bivše ‘Jugoslavije’”. Iza nje ostaje razrovana ledina, a posle toga nadolazi budućnost u kojoj će biti “bivši” biti privilegija.

Tagovi:

Jugofobija SFRJ Bivša Jugoslavija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Razno
Dejan Bodiroga, Dragan Jovanović,, Aleksandar Čupić

Vesti

18.novembar 2026. I. M.

Ruska obaveštajna služba tvrdi da EU želi da izazove podele u Studentskoj listi

Ruska Spoljna obaveštajna služba tvrdi da su evropske službe u Beogradu dobile instrukcije da izoluju najuticajnije studentske lidere. Za ove tvrdnje nije ponudila dokaze

Lizing

Ekonomija

18.novembar 2026. I. M.

NBS oduzela dozvolu Alta lizingu: Šta će biti sa postojećim ugovorima?

Alta lizing ostao je bez dozvole za rad nakon što je njegova jedina vlasnica, Alta banka, otišla u stečaj. NBS je odlučila da umesto stečaja bude sprovedena likvidacija

Prizemljenje

Svet

16.novembar 2026. M. L. J.

Novi haos u američkom aviosaobraćaju: Otkazano 1.600 letova

Poremećaji u aviosaobraćaju u SAD nastavljeni su, uz 1.600 otkazanih i gotovo 3.600 letova sa kašnjenjem. Donald Tramp traži dodatna sredstva za kontrolu letenja

Svet

15.novembar 2026. M. L. J.

Izbori u Sloveniji: Jankoviću, Vučićevom prijatelju, se smeši drugi krug

Više od 1,6 miliona birača moći će danas da izađe na birališta kako bi izabrali gradonačelnike i opštinske većnike u svih 212 opština u Sloveniji

Vesti

13.novembar 2026. M.T.

SL kaže da će funkcije biti izglasane većinom, Brnabić o „revolucionarnom teroru“

Na konsultacijama uoči konstitutivne sednice Studentska lista je saopštila da će o rukovodstvu Skupštine odlučivati većina, bez prethodnog dogovora o raspodeli funkcija. Brnabić to ocenjuje kao prekid prakse uvažavanja opozicije

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure