img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nuspojave

Pizz(ul)a Tonino

30. oktobar 2024, 22:06 Teofil Pančić
Foto: Evropski parlament
Tonino Picula: Osrednji aparatčik Račanovog i posle Milanovićevog SDP-a
Copied

Bilo koji postjugoslovenski političar, ako rođenjem, opredeljenjem i delovanjem ne pripada “srpskom svetu”, može u Vučićevoj Srbiji dobiti jedino javni i zvanični tretman s mučninom i uz škrgut zuba tolerisanog uljeza, kojeg puštamo da se maje po hodnicima moćničkih palata samo zato što je ovde stigao kao izaslanik malo nezgodnijih političkih adresa

Da li postoji i da li uopšte može postojati savremeni hrvatski političar koji bi bio bar malko, bar u minimalnoj meri, po volji tzv. političkog Beograda, ovog sadašnjeg, Vučićevog? Ne mora da ga “voli”, dovoljno je da ga podnosi… Levi, desni, iz vlasti, opozicije, liberalan, konzervativan, bilo kakav/kakva? Samo da na njega/nju ne gledaju unapred i do kraja kao na par smrdljivih čarapa. Avaj, ja stvarno ne znam za takvog, uključujući, ako bi se govorilo iskreno, čak i Milorada Pupovca, jedinu važniju hrvatsku političku ličnost rođenu bez opake (etno)genetske mutacije koju Vučić ne prašta.

Hajde dobro, nije da odavno ne znamo da je, kad je varijetet ljudskog roda zvan “Hrvati” u pitanju, Vučić osoba s posebnim emotivnim potrebama, to je i sam priznao još dok je Isus zemljom hodio, a mi o tome pisali na ovom istom mestu. Ali, nisu Hrvati jedini problem mada im niko ne može ni na puškomet. Postoji li savremeni slovenački političar, ako su mu se interesi, dužnosti i poslovi ikada negde ukrstili s “političkim Beogradom”, koji nije bio izložen ritualnom preziru? Setite se samo kako je ovde godinama kroz toplog zeca svakovrsnih difamacija prolazila Tanja Fajon, dobronamerna i politički benigna socijaldemokratkinja. Doduše, ipak postoji jedan “dobri Slovenac” po kriterijumima po kojim se međunarodni politički bašibozuk međusobno njuši i radosno bratimi, a to je Janez Janša, ali taj je u Slovenijii naizmenično niko i ništa i predsednik Vlade, a u oba agregatna stanja nema mnogo vremena ili prilike da se bavi Srbijom.

Manje je važno za današnju priču, ali ne stoje li isto stvari i sa “političkim Sarajevom”? Postoji li bosanski političar iz Federacije, naročito ako je “bošnjačkog” imena i, hm, predznaka, a da nije desno od Drine sveden na prezreno Ništa? Opet, svejedno je li iz vlasti ili opozicije, sekularan ili polumesečast, urban ili ruralan, etnički ili građanski, sa ili bez ratne ili poratne istorije prekodrinskih prekonsiranja?

Izgleda, dakle, da bilo koji postjugoslovenski političar – čak ni crnogorski, bajdvej – ako rođenjem, opredeljenjem i delovanjem ne pripada “srpskom svetu” može u Vučićevoj Srbiji dobiti jedino javni i zvanični tretman s mučninom i uz škrgut zuba tolerisanog uljeza, kojeg puštamo da se maje po hodnicima moćničkih palata samo zato što je ovde stigao kao izaslanik malo nezgodnijih političkih adresa od zagrebačkih i ljubljanskih, najčešće onih briselskih. Jer su oni, eto, zvanično “Evropa” a mi nismo, nego smo u redu molilaca za prijem u tu pomalo uštogljenu kuću, što je svinjarija i nepravda, a da je po pravdi, kanda bi bilo obrnuto, ili zapravo ne bi bilo ni tako jer mi nismo baš načisto treba li nama ta “Evropa” uopšte, osim kao imućni komšija od kojeg možemo da uzajmimo ili prosto štrpnemo po nešto tu i tamo kada nam zatreba, ali s kojim ne bismo da delimo domaćinstvo jer nam se baš i ne dopada kućni red koji bi oni hteli da poštujemo iako ga nismo napisali, a zna se da smo mi ljudi opušteni, pa nerado poštujemo i kućni red koji jesmo napisali.

I tako naposletku stigosmo do nesrećnog Tonina Picule. Koga?! Da, ako ne pratite hrvatsku unutrašnju politiku, mogli ste i da ne čujete za njega ili da ga zaboravite pre nego što ste ga zapamtili, a i nije da biste time bogzna šta izgubili. Osrednji aparatčik Račanovog i posle Milanovićevog SDP, bio na nekim poluistaknutim funkcijama na kojima dosledno nije ostavio traga, odavno je u dubokoj opoziciji, ali se odlično uhlebio u Briselu, i tako, evo, postao – izvestilac EP glede (nepostojećeg) napretka Srbije u evrointegracijama. Preuzimajući tu dužnost, ispustio je sve one zvuke koji se sa tog mesta i očekuju (demokratija, vladavina prava, usklađivanje zakona i prakse s Unijom… a šta bi drugo?). Međutim je to ovde sa zvaničnih adresa i iz njihovih paramedijskih klonjara dočekano provalama jarosti, a Picula nazvan ustašom i sličnim epitetima. Benigni politički čovek bez svojstava, ni po čemu ekstreman niti zlonameran, levičar u pokušaju, lik koji bi za vreme socijalizma bio idealni Predsjednik međuopćinske konferencije Socijalističkog saveza radnog naroda sjeverne Dalmacije – ustaša? Pa ima li granice, ima li dna?

A neko kao Picula bi trebalo da bude dobra vest za nas jer poznaje jezik, kontekst, situaciju. Eh, naivni Pančiću! Pa upravo zato ih, uz one Vučićeve nelečene probleme, dočekuju s tolikom odbojnošću: zato što poznaju jezik, kontekst, situaciju! S Ursulama i Boreljima je uvek nekako lakše: malo znaju a još manje ih zanima gde su i s kim su, ali se svakog meseca zbog toga intenzivno ne sekiraju na putu do banke.

Tagovi:

Evropski parlament Tonino Picula srpsko hrvatski odnosi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Razno
Dejan Bodiroga, Dragan Jovanović,, Aleksandar Čupić

Vesti

18.novembar 2026. I. M.

Ruska obaveštajna služba tvrdi da EU želi da izazove podele u Studentskoj listi

Ruska Spoljna obaveštajna služba tvrdi da su evropske službe u Beogradu dobile instrukcije da izoluju najuticajnije studentske lidere. Za ove tvrdnje nije ponudila dokaze

Lizing

Ekonomija

18.novembar 2026. I. M.

NBS oduzela dozvolu Alta lizingu: Šta će biti sa postojećim ugovorima?

Alta lizing ostao je bez dozvole za rad nakon što je njegova jedina vlasnica, Alta banka, otišla u stečaj. NBS je odlučila da umesto stečaja bude sprovedena likvidacija

Prizemljenje

Svet

16.novembar 2026. M. L. J.

Novi haos u američkom aviosaobraćaju: Otkazano 1.600 letova

Poremećaji u aviosaobraćaju u SAD nastavljeni su, uz 1.600 otkazanih i gotovo 3.600 letova sa kašnjenjem. Donald Tramp traži dodatna sredstva za kontrolu letenja

Svet

15.novembar 2026. M. L. J.

Izbori u Sloveniji: Jankoviću, Vučićevom prijatelju, se smeši drugi krug

Više od 1,6 miliona birača moći će danas da izađe na birališta kako bi izabrali gradonačelnike i opštinske većnike u svih 212 opština u Sloveniji

Vesti

13.novembar 2026. M.T.

SL kaže da će funkcije biti izglasane većinom, Brnabić o „revolucionarnom teroru“

Na konsultacijama uoči konstitutivne sednice Studentska lista je saopštila da će o rukovodstvu Skupštine odlučivati većina, bez prethodnog dogovora o raspodeli funkcija. Brnabić to ocenjuje kao prekid prakse uvažavanja opozicije

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure