Zlo je očigledno, banalno, visceralno, taj svet elitne prostitucije, novobogataša, korumpirane policije, besnih bogataša i uplašene sirotinje veoma brzo i lako se razgolićuje i pokazuje u svojoj surovosti
Ukoliko želite da prikažete anatomsku sliku stanja jednog društva, najbolji TV žanr za to jeste dramsko-kriminalistička serija. U ljubićima je sve obojeno ili slepom strašću ili razočaranjem, u telenovele možete povremeno da ubacite poneki društveni problem, ali u krimiću se sve vidi – od individualne do socijalne patologije, kriminala, politike, ekonomije do aktuelnog sistema vrednosti.
Na televiziji Superstar prikazuje se treća sezona serije Močvara, autorsko delo reditelja Olega Novkovića i scenaristkinje Milene Marković. Možemo reći da smo u ove tri sezone dobili svog serijalnog junaka, Nikolu Krsmanovića, kojeg je maestralno odigrao Goran Bogdan. Po mom mišljenju, iako sezona još nije završena jer je prikazano šest od osam epizoda, imamo zaista dramatičan kraj jedne sage o propadanju, gotovo nalik na propadanje Voltera Vajta u seriji Breaking bad.
U prvoj sezoni, Nikola Krsmanović je kao policijski inspektor jurio masovnog i surovog ubicu žena po mračnim predelima Novog Beograda, gde je odrastao kao luzer iz suterena. U drugoj sezoni je njegova istraga izmeštena u Sentu, gde je pokušao da otkrije ubice devojke koju je slučajno upoznao. U svojoj mračnoj priči udaljava se od supruge i deteta koji vode “normalan srećan život”, tone u alkohol i biva suspendovan iz službe.
U trećoj sezoni pokušava da ostane trezan, a radi kao taksista elitnih prostitutki u Beogradu. Njih u seriji fantastično glume Jelisaveta Orašanin i Jana Milosavljević. Propadanje Nikole Krsmanovića, uz sve mračne uspomene sa ratišta, iz škole i policijske službe, vode ga sve dublje u ponor vlastite propasti, kao u romanima Dostojevskog, pri čemu sve teže razumete njegov govor a vidite sve veći mrak u njegovim očima. Namerno vam neću otkriti detalje zapleta, mada je Milena Marković uspela da definiše sopstveni izraz u kriminalističkoj priči.
Naime, zlo je očigledno, banalno, visceralno, taj svet elitne prostitucije, novobogataša, korumpirane policije, besnih bogataša i uplašene sirotinje veoma brzo i lako se razgolićuje i pokazuje u svojoj surovosti. Ako devojke u skupim bundama, besnim automobilima i kratkim suknjama preko noći od siromašnih studentkinja postanu “elita”, onda su to kurve koje imaju svodnika, advokata, vozača i mafijaša čije su vlasništvo. Tu nema misterije, to je očigledno i tu policija nema mnogo šta da istražuje, ako to uopšte želi. Misterija su naše duše, naša sećanja, naše detinjstvo u kojem, kao u mnogim svojim delima, Milena Marković skriva motive i uzroke naše sadašnjosti. U toj prošlosti, među decom, leže i zrnca topline, humanosti, ali i najstrašnije povrede i rane koje celog života pokušavamo da izlečimo.
Zato je Močvara ta zastrašujuća metafora društva u kojem živimo i koje nas prisiljava da se manje ili više zaglibimo u blato, ali je istovremeno simbol nataloženog ličnog mulja u svima nama, mulja koji polako počinje da guši čoveka kao kada u tetrisu kockice padaju jedne po drugima, zatrpavajući nas na kraju. Dok pišem ovaj tekst, odgledao sam šest epizoda i ne znam kako će izgledati kraj, ali sam siguran da neće biti srećan. Ono što će možda dati malo svetla na kraju jeste iskupljenje i nada da teret svojih ličnih promašaja nećemo preneti na sledeću generaciju, na svoju decu, jer ih time odvodimo upravo do obale te močvare u kojoj smo se ugušili.
Zato vam svakako preporučujem da pogledate sve tri sezone ove serije, a naročito treću, jer će nakon premijere na kanalu Supernova biti emitovana i na RTS.
Dobra vest je stigla i za seriju Sablja, koja je nedavno osvojila još jednu nagradu, na međunarodnom festivalu “Serial Killer” u Brnu, u Češkoj. Ovih dana prikazana je domaćoj publici na festivalu LIFFE u Leskovcu. Ipak već predugo, ili tačnije nedopustivo dugo čekamo ovu premijeru, naročito u vreme kada se sve intenzivnije vrši revizija, odnosno reinterpretacija pada Miloševića i ubistva Zorana Đinđića. Đinđićevi politički protivnici neobično vole da period posle Miloševića proglašavaju najmračnijim delom naše istorije, vremenom izdaje i rasprodaje. Paradoksalno, predsednik Vučić često sebe opisuje kao Đinđićevog naslednika kome preti Đinđićeva sudbina, a sve zbog njegove želje da menja Srbiju. Ova suluda ambivalencija možda dolazi iz potrebe da se svaki naš Vođa upiše u Istoriju i postane besmrtan, ukoliko ga to tada ne ubiju.
Nažalost, Đinđić je bio samo kometa koja je u jednom kratkom periodu preletela Srbiju i dala nam malo svetla i nade, a onda su se na političku scenu vratili oni koje je on pobedio i privremeno sklonio sa vlasti. U tome je spoj ove dve serije, jer je Močvara potraga za dušom, a Sablja pokušaj da se od zaborava i marginalizacije sačuva sećanje na Zorana Đinđića i prilika da se tako ispriča priča o nama.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sastanak sa ministrom finansija, ministrom zdravlja i direktorkom RFZO traži Udruženje pacijenata Srbije kako bi pronašli rešenje za stavljanje inovativnih lekova na pozitivnu listu. Šta su inovativni lekovi?
Odbrana univerziteta zaista jeste odbrana države i nacionalnih interesa. Svi prepoznajemo šta su studenti postigli. Sad je došlo vreme da studenti prepoznaju da je trenutak za zajedništvo i izgradnju međusobnog poverenja. Razlike među nama su beznačajne u odnosu na našu različitost od nosilaca autokratske vlasti
Telegrame zvaničnicima pratim od pionirskih dana. Tokom tih gotovo pedeset godina, najlepši je onaj koji je ministarka Sofronijević poslala Vučiću poželevši mu oporavak, pa da onda ponovo “zajedno obilaze neke nove koridore”
Dvoje potpunih stranaca upušta se u dijalog koji bi mogao voditi najvećem stepenu poverenja ikada stečenom, novootkrivenom osećanju pripadanja, prihvaćenosti i podrške, naposletku i prestanku tegoba zbog kojih smo inicijalno došli na terapiju. I tokom svih tih razgovora, za neke ljude najintimnijih koje će ikada imati, nastaje nešto što nije prijateljstvo, nije porodica, nije zaljubljenost, nije saradnja, ali može, za oba učesnika, sadržati tragove svega toga
Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita
Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Brojni su izazovi sa kojima se suočavaju mediji u zemljama Zapadnog Balkana i bivše Jugoslavije, od političkog uticaja i pritisaka preko ekonomske nestabilnosti do pretnji po slobodu izražavanja. I to je samo početak. Da li su mediji u nekim državama gori od drugih? Ili su uslovi u kojima oni funkcionišu negde samo prividno bolji
Kako je u godinama osnivanja Radio Beogradu dodeljena misija kulturnog i političkog vaspitanja i približavanja umetnosti, nauke i najznačajnijih dela umetničke i popularne muzike širokom krugu slušalaca i kako je osvojio osnovni novinarski žanr – direktan prenos događaja
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!