img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nuspojave

Demontiranje kulise

03. jul 2024, 23:17 Teofil Pančić
Foto: Rade Prelić/Tanjug
Copied

Takve stvari danas su nezamislive doslovno bilo gde u Evropi, ali su moguće i stvarne u Putinovoj Rusiji i još nekim postsovjetskim tiranijama, naročito u “Borat-pojasu”. Može li Srbija da se profiliše kao ostrvo-filijala takvih političkih poredaka i civilizacijskih modela

Postoje razni načini na koje neka zemlja postaje otvorena diktatura – na primer, vojska ili neka druga oružana formacija izvrši puč ili grupa zaverenika zarobi ili ubije legalno izabranog predsednika, zatoči Vladu, razjuri skupštinu etc. – ali ovoga što se desilo sa Srbijom mislim da još nije bilo.

Srbija je, naime, postala otvorena diktatura u jednom omanjem pograničnom gradu, tačnije u prostorijama gradske biblioteke. Neobično mesto za proglašenje diktature? Nije to ništa, povod je još neobičniji. Lokalni gradonačelnik odšetao se sa svitom do biblioteke (čijim članom izgleda da nikada nije bio, ili ako jeste, nije ostavilo traga na njemu) i komandujući razlaz poput nekog nadrndanog falangističkog natporučnika, zabranio održavanje već odavno etabliranog književnog festivala rekavši da u njegovom gradu ne mogu da javno nastupaju tamo neki tipovi (“domicilne ništarije”, što bi rekao jedan od njegovih mnogo slavnijih uzora) koji ne vole njegov grad (?), državu i njenog predsednika. Po svemu sudeći, grad i državu bi im možda i oprostio, ali predsednika ne može.

Razumem čitaočevo čuđenje. Zar zemlja u kojoj na doslovno svim nivoima i svugde vlada jedna te ista partija i njeni derivati nije ionako otvorena diktatura? Zar zemlja u kojoj postoji brižljivo i sistematski gajeni kult bezličnosti smušenjaka koji njome upravlja kao da ju je nasledio od prisebnih predaka nije otvorena diktatura? Zar zemlja u kojoj većina stanovništva nema normalan pristup osnovnim informacijama i činjenicama nije otvorena diktatura? Zar zemlja kojom divlja sprega etatizovane mafije i mafijizovane policije nije otvorena diktatura? Zar zemlja u kojoj se održavaju izbori na kojima bilo ko može da učestvuje ali se ništa zapravo ne bira, ponajmanje vlast, jer je ona samu sebe još 2012. častila neograničenim mandatom nije otvorena diktatura?

Jeste, sve su to nedvosmislena obeležja diktature, i to one koja je već dovoljno uznapredovala da se više ne stidi ispoljavanja svoje prave prirode. Pa ipak, i takva kakva je, ona je podrazumevala neku vrstu geto-slobode za džepove otpora i alternative, malo zbog inercije prethodnog demokratskog poretka čija ljuštura ili fasada i dalje mora da se održava tako da bude i dalje vidljiva s “ulične” strane, malo zbog šminkanja svog imidža u inostranstvu, malo zbog toga što je procenjivala da je bolje da postoje i da su vidljivi nego da ne postoje (što je, istorijski dokazano, nemoguće) ili da budu nevidljivi (nevidljivo je uvek opasnije) sve dok nisu dovoljno jaki da predstavljaju jasnu i neposrednu opasnost. A žalosno mnogo puta smo mogli da se uverimo da nisu ni približno tako jaki.

Sada je na red došla, izgleda, demontaža te kulise. Nije baš jasno zašto i zašto baš sada, i sam proces deluje dosta iracionalno čak i sa stanovišta interesa same vlasti. Ona, naime, nije ni od čega i ni od koga ozbiljno ugrožena, pa da se brani sve manje birajući sredstva, niti joj ovakvo samoogoljavanje može doneti bilo kakvu političku korist, čak i ako joj za sada ne škodi mnogo.

Pa kako su onda baš u poslednje vreme umetnici iz regiona postali sumnjivci koje treba držati na oku ili preventivno proterati, ruski i beloruski demokratsko-antiratni aktivisti državna opasnost, a ovi što bi da kažu “Mirdita” tamo gde je bog zapovedio da se kaže “Dobar dan” teroristi i separatisti?

Sve je to prirodno vodilo k tome da neki palanački serator-imperator pomisli da može, sme, pa čak i mora da policioniše srpskom kulturom i da rasteruje ugledne pisce i njihovu publiku kao švercere sa Zelenog venca.

Pri tome su, da se razumemo, kritički intonirani glasovi, ma koliko ugledni i argumentovani, u velikoj većini odavno proterani iz institucija kulture (kao i medija) u javnom vlasništvu, ali se to radi fino i tiho, u rukavicama, preventivno (jednostavno ih ne pozivate u svoje programe) a ne ovako siledžijski, raspištoljenim gerilskim upadom na ugledni festival, poput tzv. gradonačelnika Kikinde.

Takve stvari danas su nezamislive doslovno bilo gde u Evropi (uključujući Mađarsku ili donedavnu Poljsku), ali su moguće i stvarne u Putinovoj Rusiji i još nekim postsovjetskim tiranijama, naročito u “Borat-pojasu”. Može li Srbija da se profiliše kao ostrvo-filijala takvih političkih poredaka i civilizacijskih modela? Teoretski, to nije nemoguće, ali nije jasno ni koliko bi to bilo održivo ni kome je to zaista potrebno, jer u Dvoru i široj okolini pre generiše paniku i paranoju kao tehnike vladanja i ponašanja, nego promišljenost i racionalnost, bez kojih nema dugovečnijeg opstanka na vrhu. To je, međutim, zakon dekadencije i degeneracije suštinski trulih poredaka: s vremenom se sve nesposobniji, opasniji, beskrupulozniji i doslovno sve luđi tipovi pitaju i odlučuju (dobro: operativno rukovode) o sve važnijim i osetljivijim stvarima, a to nužno vodi prema sramoti i, naposletku, katastrofi. Utešno? Možda, za one koji to dočekaju.

Tagovi:

Gradonačelnik Biblioteka kikinda Otvorena diktatura Festival kratke priče
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Razno
Dejan Bodiroga, Dragan Jovanović,, Aleksandar Čupić

Vesti

18.novembar 2026. I. M.

Ruska obaveštajna služba tvrdi da EU želi da izazove podele u Studentskoj listi

Ruska Spoljna obaveštajna služba tvrdi da su evropske službe u Beogradu dobile instrukcije da izoluju najuticajnije studentske lidere. Za ove tvrdnje nije ponudila dokaze

Lizing

Ekonomija

18.novembar 2026. I. M.

NBS oduzela dozvolu Alta lizingu: Šta će biti sa postojećim ugovorima?

Alta lizing ostao je bez dozvole za rad nakon što je njegova jedina vlasnica, Alta banka, otišla u stečaj. NBS je odlučila da umesto stečaja bude sprovedena likvidacija

Prizemljenje

Svet

16.novembar 2026. M. L. J.

Novi haos u američkom aviosaobraćaju: Otkazano 1.600 letova

Poremećaji u aviosaobraćaju u SAD nastavljeni su, uz 1.600 otkazanih i gotovo 3.600 letova sa kašnjenjem. Donald Tramp traži dodatna sredstva za kontrolu letenja

Svet

15.novembar 2026. M. L. J.

Izbori u Sloveniji: Jankoviću, Vučićevom prijatelju, se smeši drugi krug

Više od 1,6 miliona birača moći će danas da izađe na birališta kako bi izabrali gradonačelnike i opštinske većnike u svih 212 opština u Sloveniji

Vesti

13.novembar 2026. M.T.

SL kaže da će funkcije biti izglasane većinom, Brnabić o „revolucionarnom teroru“

Na konsultacijama uoči konstitutivne sednice Studentska lista je saopštila da će o rukovodstvu Skupštine odlučivati većina, bez prethodnog dogovora o raspodeli funkcija. Brnabić to ocenjuje kao prekid prakse uvažavanja opozicije

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure