
Trupni portret
Pobede koje vode u poraz
Ko li je u pitanju: arogantan, bahat, bitanga, dvoličan, folirant, hohštapler, lažov, nadobudan, nevaspitan, obmanjivač, podmukao, prevarant...
Deset godina nakon što je svečano najavljen, projekat „Beograd na vodi” širi se brže nego ikad. O „urbicidu” u Beogradu u novom broju „Vremena” govori Đorđe Miketić, građanski aktivista i jedan od pokretača inicijative „Beograd ostaje”
Kada je 27. juna 2014. godine u sveže renoviranoj zgradi Geozavoda svečano otkrivena maketa projekta „Beograd na vodi”, tadašnji predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić najavio je početak izgradnje prve faze stambeno-poslovnog kompleksa za mart naredne godine.
Danas, deset godina kasnije, Beograd na vodi se širi duž obale Save, preti da proguta Beogradski sajam, proteže se prema Adi Ciganliji i polako preliva na levu obalu Save zauzimajući prostor od novobeogradske toplane pa sve do Brankovog mosta.
„Beograd koji znamo i volimo će nestati ukoliko ne zaustavimo najavljenu otimačinu obala i javnih prostora. Mislim da još uvek nismo svesni razornog cunamija koji se sprema našem priobalju. Čak i da svakodnevno pratimo vesti o urbanističkim projektima, dobijamo informacije tek o pojedinačnim projektima i planovima”, komentariše najavljene radove u intervjuu za novi broj „Vremena” koji je na kioscima od četvrtka 29. maja Đorđe Miketić, građanski aktivista i jedan od pokretača inicijative „Beograd ostaje”.
Inicijativa „Beograd ostaje” je iznikla iz srčane borbe za Stari savski most, a upravo sa idejom očuvanja čitavog Beograda i unapređenja života u gradu.
„Mi smo spremni da grad branimo telima, ali to mora biti sa jasnim planom i strategijom”, kaže Miketić za „Vreme”.
Zajednička borba za očuvanje grada
Inicijativa „Beograd ostaje” je pokrenula dva projekta za očuvanje Beograda.
Prvim su pozvali Beograđane da zajedničkim delovanjem formiraju interaktivnu mapu urbicida, platformu na koju bi se upisivali svi veliki, ali i mali projekti.
„Vreme je da Beograđani na jednom mestu imaju pregled svih dešavanja i urbanističkih promena na koje se mora reagovati, čime ćemo razlikovati one koji ispunjavaju sve zakonske norme i doprinose razvoju Beograda od onih koji uništavaju grad i život”, kaže Miketić za „Vreme”.
Drugi projekat je formiranje najšireg mogućeg fronta za odbranu grada i to preko najavljenog javnog uvida za projekat „Beograd na vodi”.
„Pokrenuli smo peticiju protiv širenja Beograda na vodi, ali ne zato što mislimo da će ih ona sprečiti u njihovoj nameri, već ćemo tako okupiti veliki broj građana da masovnim, ali sinhronizovanim pisanjem primedbi probamo da pravno osporimo plan i zaustavimo destrukciju grada. A potom, da se po potrebi i organizujemo i terenskim akcijama i tzv. interventnim aktivizmom stanemo u odbranu Beograda”, kaže Miketić za „Vreme”.
Intervju sa Đorđem Miketićem pročitajte u novom broju nedeljnika „Vreme” koji je na kioscima od četvrtka 29. maja.
Ovde se možete pretplatiti na štampano i digitalno izdanje.
Ko li je u pitanju: arogantan, bahat, bitanga, dvoličan, folirant, hohštapler, lažov, nadobudan, nevaspitan, obmanjivač, podmukao, prevarant...
Vlast ima nekoliko mogućnosti. Prva je da poništi konkurs i tako prizna da je nesposobna da dva puta sprovede jasnu proceduru izbora članova Saveta REM. Druga je da se vrati nekoliko koraka unazad i “očisti listu” od predlagača i kandidata koji ne ispunjavaju uslove konkursa i tako pokuša da nastavi proces. Treća je da od kandidata koji su sada u igri, dakle i onih spornih, izabere svoj Savet. Slutim da će izabrati poslednju opciju. Tako ćemo opet imati REM i medije koji služe kao propagandni poligon moći Aleksandra Vučića i njegovih skutonoša
Mi smo, u proglasu novog medijskog udruženja, dobili spisak učesnika u jednom ogromnom rijalitiju, u kojem Veliki Šef nekog stavi u Elitu, nekog na Farmu, nekoga da provlači protivnike kroz blato – ali svi oni imaju isti cilj: Vučićevu naklonost
Među psihoanalitičarima je postala popularna teorija o dejstvu muzike koja se oslanja na ideju o paralelizmu kretanja. Muzika je, naime, definisana kao pravilno kretanje od jednog tona ka sledećem, a osećanja su definisana kao procesi koji troše energiju, zato i predstavljaju kretanje u našem unutrašnjem svetu. Otud je muzika shvaćena kao spoljno ogledalo naših unutrašnjih procesa, kao put da osećanja iznesemo, vidimo izvan sebe i pounutrimo, te da ih sa velikim grupama ljudi zajednički iskusimo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve