img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Šta je alternativa

17. јануар 2002, 12:41 Čedomir Antić, član
Copied

"Pokretni praznik", "Vreme" br. 574

Svideo mi se tekst gospodina g. Aleksandra Ćirića. Reč je o jednom, po mom mišljenju, duhovitom osvrtu na praznike koji danas važe u Srbiji i SRJ.

Ipak, svojoj prvobitnoj ideji g. Ćirić je podredio tačnost podataka koje je u tekstu naveo. Na prvom mestu, iako se dobro obavestio o istorijskoj pozadini važećih praznika, g. Ćirić po svemu sudeći nije pročitao tekst Zakona o državnim praznicima Republike Srbije. Da ga je pročitao, svakako ne bi napisao da prema novom Zakonu pripadnici drugih veroispovesti u Srbiji nemaju pravo da slave svoje verske praznike. Zakonom o državnim praznicima Republike Srbije predviđena je potpuna ravnopravnost sve četiri velike (priznate) verske zajednice koje postoje u Srbiji. Štaviše, ne stoji ni g. Ćirićeva primedba prema kojoj samo pravoslavci imaju pravo na slobodan dan radi proslave krsne slave, pošto pravo na taj jedan slobodan dan imaju svi – katolici zbog imendana, a ostali, prosto zato što hrišćani imaju to pravo. Da bih utešio autora vašeg teksta i uverio ga da ako naša država nije „najgora“, možemo da uživamo u drugoj krajnosti i da ustvrdimo kako je „najbolja“ (a mi Srbi valjda ne možemo da živimo ako nismo ili „najgori“ ili „najbolji“), biću slobodan da postavim drugačiju tezu. Naime, prema novom Zakonu (a ni stari nije bio drugačiji) manjinske verske zajednice su i ravnopravnije od pravoslavne većine, i to prosto zato što njihovi vernici imaju slobodu da ne rade za vreme svojih praznika, a u većini slučajeva je nemoguće organizovati radni proces samo za njih u vreme pravoslavnih praznika.

Veoma mi je teško da razumem primedbu g. Ćirića prema kojoj je nejasno zašto su verski praznici uvršteni u državne. Odgovor je više nego jednostavan: zato što je u svim civilizovanim zemljama tako (recimo u Velikoj Britaniji većina državnih praznika je verskog karaktera, a hrišćanstvo aktivno ispoveda svega desetak procenata britanskih građana). Naposletku, šta je alternativa tome? Da li možda da se verski praznici vrate tamo gde su bili u doba g. Miloševića – u Zakon o radnim odnosima? Slažem se, ali u tom slučaju predlažem da ministar rada g. Milovanović onda postane episkop!

Veoma je neodređena definicija verskih praznika koju podrazumeva g. Ćirić. Za njega su Dan palih za Otadžbinu (Vidovdan, datum Kosovske bitke) i Dan svetog Save isključivo verski praznici. Svetog Vida u Srbiji čini mi se niko ne slavi, ako biste pitali prolaznike odakle je taj svetitelj, verovatno vam niko ne bi odgovorio da se ne radi o nekom pobožnom Srbinu. Kada je reč o svetom Savi on spada u nacionalne svetitelje (kakvi su sv. Aleksandar Nevski, sv. Ćirilo i Metodije, sv. Istvan ili sv. Patrik) koje njihov narod ponajmanje pamti zbog njihove pobožnosti. Građani će međutim Dan državnosti Srbije uvek zvati Sretenje, kao što će i Dan duhovnosti, prosvete i kulture za većinu biti Savindan. Zvaće ih tako zato što je to tako činjeno vekovima, pa i onda kada su Turci pokušavali da „vaspitno“ utiču na netolerantne Srbe. A razlog za to nije činjenica da su naši preci bili preveliki vernici, već zato što do 19. veka nisu poznavali drugi kalendar, osim crkvenog.

Duhovita opaska u vezi sa spajanjem praznika, nažalost, može da se odnosi sa na Božić, pošto je g. Ćiriću verovatno poznato da je Uskrs pokretan praznik, što znači da ako ove godine i može da se spoji sa 1. majem, sledeće godine neće biti tako. Takođe, tu je i pitanje saveznih praznika; za nas u nekadašnjoj Komisiji ono je bilo veoma bolno, valjda zbog toga što uopšte još uvek postoji ta birokratska tvorevina po imenu SRJ. Dok stvarnost bude bolna, slaviće se 27. april kao Dan SRJ, međutim više se ne slavi 29. novembar (ako se ne varam Savezna skupština ga je prošle godine ukinula, mada se tada slavio) dok 1. decembar nikada nije usvojen kao državni praznik.

Toliko o praznicima. Zahvaljujem se gospodinu Ćiriću na priči o Sretenju (mada se u Srbiji 15. februara slavi Dan državnosti, koji je igrom slučaja vezan za Sretenje), pošto bi bez nje verovatno u čitavom njegovom tekstu bila tačna samo anegdota o Hemingveju, a jedini utisak njegovo veoma uporno nastojanje da nasmeje čitaoce.

S poštovanjem,

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1814
Poslednje izdanje

Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije

Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati se
Vučićeve Hit tvit pretnje

Pokušaj kroćenja državnih službenika

Naftna industrija Srbije

Flota iz senke protiv američkih sankcija

Intervju: Brankica Janković, poverenica za ravnopravnost

U društvu se pojavila nada

Dokumentarni film

Ocean i dlan

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure