Pet ključnih privrednih događaja 2011.

29.decembar 2011. Dimitrije Boarov

Veliki finansijski stresovi

Godina za nama, 2011, protekla je u znaku svetskih finansijskih stresova i strahova, koje su pratile domaća stagnacija i konfuzija, što je krunisano odlaganjem evropske odluke o odobravanju Srbiji statusa kandidata za ulazak u EU (9. decembar). Godine u takvom sivom tonu će se malo koji naš privrednik rado sećati, a građani bi je najradije zaboravili. Dovoljno je samo reći da je u proseku više od 100 ljudi dnevno gubilo posao. Na domaće stresove nadovezale su se još sumornije svetske prognoze, da celoj Evropi sledi "decenija bez razvoja"

Zemlja ljudi

28.decembar 2011. Momir Turudić

Četvrti svet

"Kada su ove granice jednom pređene, mi nikada više nećemo ponovo postati jadni pedanti kakvi smo bili."
–Ralf Valdo Emerson

Sudbina superheroja – Zigomar

28.decembar 2011. Saša Rakezić

Tajni život jednog maskiranog pravednika

Zigomar je misteriozni, kostimirani borac protiv svetskog kriminala i nepravde, koji za pojasom nosi ukras, a na ruci prsten sa motivom u obliku slova Z. Prvi put se pojavio u francuskom petparačkom romanu 1909. godine. Tokom decenija koje su usledile, u potpuno različitim medijima i u različitim delovima sveta – od Japana do Srbije – zabeležena je pojava više junaka koji su nosili Zigomarovo ime, koje je očigledno na volšeban način postalo neka vrsta arhetipa koji se uvukao u kolektivnu podsvest i odatle izranja s vremena na vreme. U Srbiju je Zigomar došao uoči Drugog svetskog rata, i to preko stripa Nikole Navojeva i Branka Vidića. U izdanju Kulturnog centra Pančeva iz štampe je izašla knjiga koju je priredio Zdravko Zupan Zigomarmaskirani pravednik, sa celokupnim opusom ovog stripa. U ovom broju prenosimo predgovor Saše Rakezića, u kome se rekonstruiše nastanak i delovanje jednog od najčudnijih globalnih superheroja

Dinamika apokalipse 2012.

28.decembar 2011. Slobodan Bubnjević

Čekajući kraj

U svakom poznatom predviđanju, od legendi sa kalendarom Maja do istorijskih analiza Momzena i Špenglera, civilizacije se na kraju ruše. Koliki je prirodan rok upotrebe posle koga se civilizacije kvare, ili pak vraćaju proizvođaču?

Hosni Mubarak, pouzdani partner Zapada

28.decembar 2011. Andrej Ivanji

Kraj jedne epohe

Bivšem predsedniku Egipta nevoljko je zapala ključna uloga u "arapskom proleću": kada je posle trideset godine suverene vladavine regionalnom vojnom silom pod naletom demonstracija podneo ostavku, bio je to signal u arapskom svetu da vlast zaista može da se menja na ulici

Tribina »Put za istok«

28.decembar 2011.  

Kako smo bili Zapad

Nedeljnik "Vreme" uz podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije organizovao je 22. decembra tribinu "Put za Istok – jugoslovenska popularna muzika u zemljama Istočnog bloka". Učesnici su bili Radmila Karaklajić, Minja Subota, Petar Janjatović, Gregor Bžozovič i Saša Dragić, a tribinu je moderirala Jovana Gligorijević

Beogradsko ulično tržište

28.decembar 2011. Mirko Rudić

Zarade i bankroti na asfaltu i kaldrmi

Na beogradskim ulicama mogu se kupiti odeća, hrana, knjige, cveće, patuljasti zec i rasno kuče, jeftina maskara ili ajlajner, kartica za jeftiniji ulaz u pozorište, fotografije, slike, ručni radovi i ono što se kao takvo reklamira. Na beogradskim ulicama zarađuju umetnici svirajući harmoniku, usnu i dugmetaru, gitaru, violinu, frulu; prosjaci koji traže milostinju svojim fizičkim hendikepima, dirljivim pričama ili upornošću; prevaranti i lopovi

Jezik moćnika i njegovi tumači

28.decembar 2011. Ivan Ivanji

Đavo je skriven u detalju

Reč ili logos? Beneficium, dobročinstvo ili feud? Šta znači mokusatsu? Rat ili mir u zavisnosti od prevoda. Kad Putin hoće da kastrira ili Staljin da strelja i jezičke peripetije u briselskom Vavilonu

Deset događaja – Zemlja Srbija, 2011.

27.decembar 2011. Milan Milošević i Dokumentacioni centar "Vremena"

Zezanje krize u godini popisa

Godina u kojoj su neki čekali kandidaturu, neki otvarali Most na Adi, neki se slikali u prototipu "fijata el zero", neki tražili Dražin grob i otkrivali stara stratišta, neki prebrojavali Titove stvari tri decenije posle njegove smrti, neki tražili dedinu čast, neki dedin orden, neki dedinu kuću, neki našli generala Mladića, mnogi gledali turske sapunice, većina se bavila efemernim temama, jedan opasno postio pred Vaskrs, jedan pobeđivao, a mnogi, kako i naslov kaže, zezali krizu – dok je kriza tresla Evropu