

Najviši iznos oročenih depozita čuva se u AikBanci
Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita




Donekle nalik na traume iz odlazeće 2011. godine, 33. godine nove ere Rimsku imperiju pogodila je velika finansijska kriza. Kako nije bilo dovoljno novca u opticaju, propale su mnoge patricijske porodice, a cezar Tiberije je osnovao neku vrstu kreditne banke. Iste godine je na istoku carstva, na teritoriji današnje Srbije, izgrađen put Via militaris, šest metara širok kameni vojni put koji će više od hiljadu godina biti veza između Beograda i budućeg Konstantinopolja.
No, za savremenu civilizaciju mnogo značajnija tekovina povezana je sa neobičnim dešavanjima u udaljenoj Judeji, gde je, prema poznatoj hrišćanskoj legendi, upravo te godine na Golgoti kod Jerusalima razapet Isus Hrist. Broj godina koje je Hrist imao u trenutku smrti, a za koji se ustaljeno veruje da ih je bilo 33, svojevremeno je pokušao da tačno izračuna engleski fizičar Isak Njutn (1643–1727).
Na osnovu razlika julijanskog i hebrejskog kalendara, kao i relativne vidljivosti mesečevog srpa, Njutn je zaključio da se raspeće desilo trideset tri godine od prve godine nove ere, 23. aprila 34. n.e. Međutim, više savremenih istraživanja, uključujući i jednu računarsku simulaciju, pokazuju da je Hrist stradao upravo 33. godine n.e. To zapravo znači da je u trenutku raspeća imao mnogo više od 33 godine, pošto se uobičajeno smatra da je astronom i kaluđer Dionizije Eksigus (470–544) pogrešio pri uspostavljanju početka hrišćanske ere i da je Hrist najverovatnije rođen 4. godine p.n.e. Pored Isusa iz Judeje, veruje se da su 33 godine živele i brojne druge istorijske ličnosti – verovatno je najslavniji vojskovođa Aleksandar Makedonski (356–323 p.n.e).
Oko broja 33, koji se rastavlja na dva prosta broja 3 i 11, a u računu predstavlja sumu prva četiri faktorijela (1!+2!+3!+4!), pletu se svakojake tradicije. Tako u verziji sa Hristovim brojem godina, ima 33 čvora u takozvanoj maloj brojanici (velike imaju i po 50, 100 ili 108 čvorova), koja se najčešće koristi kao profani ukras za ruku ili čak retrovizor automobila. No, broj 33 se vezuje i za druge simbole – u radio-komunikaciji 33 kod se koristi da označi vanrednu situaciju, u simbolu Ujedinjenih nacija postoje 33 znaka, 33 slova čine rusku azbuku, a 33 sreće je fraza koja se kod slovenskih naroda često javlja u bajkama, kao i 33 bogataša ili 33 nevolje.
U prirodi, 33 nukleona čine jezgro atoma arsenika, metaloida raznih boja koji je kroz istoriju bio popularan kao prilično ubitačan otrov. Uz to, 33 odsto površine Zemlje čini pustinja, a posebno je zanimljivo da će proći tačno 33 godine svaki put pre nego što se Sunce izađe na potpuno istom mestu na horizontu. Osim pokušaja da izračuna Hristove godine, Njutn se u svojim ezoteričnijim istraživanjima bavio i prognoziranjem dana kada Sunca više neće biti na horizontu, pa je tako ustanovio da se kraj sveta može očekivati 2060. godine. Ako je Njutn bio u pravu, svaki izlazak Sunca koji sada vidimo, poslednji put se događa baš na tom mestu.
Vreme nauke, specijalno izdanje nedeljnika Vreme za nauku i tehnologiju, broj 33. Izlazi poslednjeg četvrtka u mesecu.
Uređuju: Slobodan Bubnjević i Marija Vidić
e-mail: vremenauke@vreme.com
Izdavač: NP Vreme
Suorganizator projekta: Institut za fiziku u Beogradu
Objavljivanje „Vremena nauke“ pomaže Centar za promociju nauke.


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć


Studenti u Novom Sadu 16. februara organizuju nenasilan skup protiv Vučićevog dolaska u Srpsko narodno pozorište. Zbog toga im telefonski stižu pretnje


Već sada potrošači mogu da primete, prema rastućim cenama kafe, čokolade i drugih ugroženih sirovina, koliki je uticaj posledica klimatskih promena
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve