Mediji

17.oktobar 2007. Tamara Skrozza

Tabloidom na tabloid

Prosečan Britanac čita šest sati nedeljno. Validne statistike nema, ali je pretpostavka da prosečan građanin Srbije čitanju ne posveti više od deset minuta sedmično. Ipak, tiraži britanskih medija postepeno opadaju, dok se u zemlji Srbiji već ovog meseca pojavljuju tri nova dnevna izdanja

Novopazarski metež

17.oktobar 2007. Prvoslav Karanović

Ko koga ne priznaje

Novoizabrani reis-ul-ulema Adem Zilkić održao je govor na trgu u Novom Pazaru, gde se okupio velik broj reisovih pristalica, ali i pristalica muftije Zukorlića. Policija kordonom razdvajala okupljene

Intervju – Saša Dragin, ministar zaštite životne sredine

17.oktobar 2007. Redakcija Vremena

Povratak Srbije na poziciju odlučnog vizionara

Ostavili smo snažan utisak i pred Evropskom unijom od čijih smo predstavnika dobili javno priznanje za napore koje činimo na usaglašavanju zakonske regulative u oblasti životne sredine

Drugi pregled stanja životne sredine u Srbiji

17.oktobar 2007. Redakcija Vremena

Sedam poglavlja o (ne)rešenom

Vlada Srbije je na Šestoj ministarskoj konferenciji više puta poslala poruku da su građani Srbije generalno prepoznali značaj zaštite životne sredine, usklađivanje sa pravnim sistemom Evropske unije u ovoj oblasti, kao i saradnju među zemljama regiona

Beogradska procena

17.oktobar 2007. Redakcija Vremena

Put kroz panevropski jaz

Šta donosi Četvrti izveštaj o proceni stanja životne sredine, dokument koji ostaje kao jedna od najvidljivijih papirnatih tekovina celog događaja

Životna sredina za Evropu

17.oktobar 2007. Redakcija Vremena

Beograd između Kijeva i Alma Ate

Delegati konferencije su u Beograd i došli kako bi dali novi podsticaj panevropskom mehanizmu koji će omogućiti bolju životnu sredinu u budućnosti, a naročito rešavanje problema klimatskih promena

Intervju – Vuk Drašković

17.oktobar 2007. Slobodanka Ast

Hteo sam da se iznad gomile uzdignem uz pomoć gomile

"Dobro sam upoznao hor svojih prijatelja, suviše uplašen da rizikuje u borbi, suviše nepošten da ne bi varao i podvaljivao, suviše gramziv da medalje za zasluge ne bi krao od drugih... Naravno, moja je krivica što su mi takvi bili i leva i desna ruka. Plaćao sam i zbog svoje uobrazilje da sve što kažem mora biti kazano na poseban način... Bilo je toga... U želji da budem zabavan i zajedljiv omakla mi se i ona glupost kad sam posle posete Miloševiću rekao da je ‘predsednik šarmantan i duhovit čovek’"

Novi izveštaj Karle del Ponte

17.oktobar 2007. Slobodan Kostić

Tužiteljkin osmeh

Smutnja oko hapšenja Zdravka Tolimira uverila je Karlu del Ponte da sa haškim beguncima u Srbiji nisu čista posla, što je samo potkrepilo njene stare težnje da na kraju mandata prekine sa diplomatskim taktiziranjima na koja je pristajala prethodnih godina

Kad će izbori

17.oktobar 2007. Vera Didanović

Dogovorili se da se dogovore

Tadićeva Demokratska stranka sa razumevanjem prihvata Koštuničin predlog da se odluka o raspisivanju predsedničkih i lokalnih izbora donese posle 10. decembra

Šest meseci posle

17.oktobar 2007. Dejan Anastasijević

Ko mi je stavio bombe na prozor?

Ove nedelje se navršilo šest meseci otkad je pod prozorom mog stana eksplodirala bomba. Eksplozija je prouzrokovala manju materijalnu štetu u vidu rasturenog prozora i sobe izrešetane šrapnelima, ali je ostavila trajnije posledice na moj život i rad. Uprkos uveravanjima najviših državnih i policijskih funkcionera da rešavanje ovog slučaja ima najviši prioritet, krivac (ili krivci) još nije otkriven. Tokom proteklih pola godine trudio sam se da što manje ometam istragu javnim istupima i kritikama na račun organa: nadao sam se da, uprkos svemu, barem u jednom delu državnog aparata postoji iskrena želja da se moj slučaj razreši. Sada počinjem da verujem da je ta nada bila neosnovana

Kosovski pregovori

17.oktobar 2007. Milan Milošević

Briselska runda

Posle Brisela se ide u Beč, a serija se nastavlja... Kakav je domet poteza Beograda

Posle posete top menadžmenta Gasproma Beogradu

17.oktobar 2007. Dimitrije Boarov

Ruski paket aranžman

Eventualno učešće Gaspromnjefta u privatizaciji NIS-a teško bi bilo smestiti u klasičnu "privatizaciju", jer Gaspromnjeft nije kompanija sa privatnim, nego sa državnim kapitalom. Pojednostavljeno, NIS bi umesto jedne države, kontrolisale dve države vlasnice: Srbija i Rusija – što već, samo po sebi, navodi na zluradi zaključak da bi NIS-ove slabosti vezane za njegovu etatističku vlasničku strukturu mogle biti više nego duplirane