img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istraživanje smrti

Život u »standby« režimu

21. октобар 2009, 21:42 S. B
Copied

Da li je živi organizam moguće isključiti isto onako kao što svaki čas pomoću prekidača isključujemo televizor, računar, peglu ili šporet? I potom, što je mnogo izazovnije, ponovo ga uključiti? Mada se i samo pitanje na prvi pogled čini besmislenim, novo, spektakularno biološko otkriće pokazuje da je to po svemu sudeći zaista moguće uz pomoć malih doza vodonik-sulfida (H2S), izuzetno otrovnog gasa koji je poznat kao bojni otrov iz Prvog svetskog rata, čijih desetak grama može da usmrti veliki broj ljudi, a koji se povremeno u manjim dozama može osetiti i u obližnjem Pančevu. No, ispostavlja se da je pomoću ovog koncentrisanog otrova moguće život prebaciti u standby režim i „isključiti“ ga na pet do šest sati, da bi se potom ponovo uključio bez ikakvih ćelijskih oštećenja. U tom, gotovo mađioničarskom zahvatu u Centru za istraživanje raka „Fred Hačinson“ u SAD, svojim timom uspeva biolog Mark Rot koji se ovim istraživanjima bavi od smrti svoje kćerke 1995. godine. U njegovoj laboratoriji pacovima se pod stakleno zvono naglo ubacuje vodonik-sulfid u koncentraciji od 80 ppm od koga se oni potpuno umrtve. Ne kreću se, ne dišu, temperatura im pada na 11 stepeni Celzijusa, a uređaji za održavanje života pokazuju da im je i srce umrtvljeno. Njihove ćelije su zaustavljene u vremenu. Međutim, ovi pacovi nisu ubijeni. Kad im se nekoliko sati kasnije vrati kiseonik, oni će sasvim oživeti, kao da nikad nisu proveli čitave sate u stanju smrti. Šta se, zapravo, događa? Ako čovek, pacov ili bilo koji drugi živi organizam ne dobija kiseonik nekoliko minuta, njegova smrt je gotovo izvesna. Ovim eksperimentom, koji oduzima dah, Rot je zapravo otkrio ono što bi se moglo nazvati „mehanizmom umiranja“. Prilikom uobičajenog gušenja, smrt ne nastaje zbog samog nedostatka kiseonika, već zbog lančanog niza hemijskih reakcija koje uništavaju tkiva i do kojih dolazi čim nivo kiseonika opadne. Međutim, za to je potrebna neka količina kiseonika. A ako se on, pak, sasvim zameni nečim kao što je vodonik-sulfid, ćelije neće „raditi“, ali neće biti ni smrtonosnih oštećenja. Sve što treba je ponovo im dati kiseonik. Uz razna metafizička pitanja koja ovo istraživanje pokreće, praktične mogućnosti su neverovatno brojne – bolesnici ili stradalnici u nesrećama mogli bi se „isključiti“ sve dok se ne dovedu do operacionih sala, a spisak primena je dug koliko i broj onih situacija gde bi se smrt mogla „zamrznuti“ dok se stvari ne poprave. Nastavak ovih istraživanja trenutno finansira DARPA, američka vojna agencija za napredne istraživačke projekte, a Rot je osnovao kompaniju Ikaria da bi unapredio svoje otkriće. U međuvremenu, ono se našlo u Riplijevom „Verovali ili ne“, a o njemu je i televizija CNN nedavno prikazala film Nadmudrivanje smrti.

Više detalja o ovom istraživanju može se naći na http://labs.fhcrc.org/roth/

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1850
Poslednje izdanje

Intervju: Radovan Lazić, tužilac

Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati se
Državna uprava

Država u v.d. stanju

Predizborna prestrojavanja

Doba čvrstih odluka, predomišljanja i kalkulacija

Intervju: Vladimir Međak

Sa SNS-om Srbija nikada neće ući u EU

Fudbalski Mundijal 2026

Kontroverze u senci dobre igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure