img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istraživanje smrti

Život u »standby« režimu

21. oktobar 2009, 21:42 S. B
Copied

Da li je živi organizam moguće isključiti isto onako kao što svaki čas pomoću prekidača isključujemo televizor, računar, peglu ili šporet? I potom, što je mnogo izazovnije, ponovo ga uključiti? Mada se i samo pitanje na prvi pogled čini besmislenim, novo, spektakularno biološko otkriće pokazuje da je to po svemu sudeći zaista moguće uz pomoć malih doza vodonik-sulfida (H2S), izuzetno otrovnog gasa koji je poznat kao bojni otrov iz Prvog svetskog rata, čijih desetak grama može da usmrti veliki broj ljudi, a koji se povremeno u manjim dozama može osetiti i u obližnjem Pančevu. No, ispostavlja se da je pomoću ovog koncentrisanog otrova moguće život prebaciti u standby režim i „isključiti“ ga na pet do šest sati, da bi se potom ponovo uključio bez ikakvih ćelijskih oštećenja. U tom, gotovo mađioničarskom zahvatu u Centru za istraživanje raka „Fred Hačinson“ u SAD, svojim timom uspeva biolog Mark Rot koji se ovim istraživanjima bavi od smrti svoje kćerke 1995. godine. U njegovoj laboratoriji pacovima se pod stakleno zvono naglo ubacuje vodonik-sulfid u koncentraciji od 80 ppm od koga se oni potpuno umrtve. Ne kreću se, ne dišu, temperatura im pada na 11 stepeni Celzijusa, a uređaji za održavanje života pokazuju da im je i srce umrtvljeno. Njihove ćelije su zaustavljene u vremenu. Međutim, ovi pacovi nisu ubijeni. Kad im se nekoliko sati kasnije vrati kiseonik, oni će sasvim oživeti, kao da nikad nisu proveli čitave sate u stanju smrti. Šta se, zapravo, događa? Ako čovek, pacov ili bilo koji drugi živi organizam ne dobija kiseonik nekoliko minuta, njegova smrt je gotovo izvesna. Ovim eksperimentom, koji oduzima dah, Rot je zapravo otkrio ono što bi se moglo nazvati „mehanizmom umiranja“. Prilikom uobičajenog gušenja, smrt ne nastaje zbog samog nedostatka kiseonika, već zbog lančanog niza hemijskih reakcija koje uništavaju tkiva i do kojih dolazi čim nivo kiseonika opadne. Međutim, za to je potrebna neka količina kiseonika. A ako se on, pak, sasvim zameni nečim kao što je vodonik-sulfid, ćelije neće „raditi“, ali neće biti ni smrtonosnih oštećenja. Sve što treba je ponovo im dati kiseonik. Uz razna metafizička pitanja koja ovo istraživanje pokreće, praktične mogućnosti su neverovatno brojne – bolesnici ili stradalnici u nesrećama mogli bi se „isključiti“ sve dok se ne dovedu do operacionih sala, a spisak primena je dug koliko i broj onih situacija gde bi se smrt mogla „zamrznuti“ dok se stvari ne poprave. Nastavak ovih istraživanja trenutno finansira DARPA, američka vojna agencija za napredne istraživačke projekte, a Rot je osnovao kompaniju Ikaria da bi unapredio svoje otkriće. U međuvremenu, ono se našlo u Riplijevom „Verovali ili ne“, a o njemu je i televizija CNN nedavno prikazala film Nadmudrivanje smrti.

Više detalja o ovom istraživanju može se naći na http://labs.fhcrc.org/roth/

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1808
Poslednje izdanje

Predsednik i razgovor

Nema pregovora sa otmičarem Pretplati se
Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Intervju: Nenad Tasić, advokat

Politička vlast sprečava krivično gonjenje za nadstrešnicu

Roman

Krici i šaputanja

Intervju: Jelena Lengold

Osluškivanje uglova naših bića

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure