img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istraživanje smrti

Život u »standby« režimu

21. oktobar 2009, 21:42 S. B
Copied

Da li je živi organizam moguće isključiti isto onako kao što svaki čas pomoću prekidača isključujemo televizor, računar, peglu ili šporet? I potom, što je mnogo izazovnije, ponovo ga uključiti? Mada se i samo pitanje na prvi pogled čini besmislenim, novo, spektakularno biološko otkriće pokazuje da je to po svemu sudeći zaista moguće uz pomoć malih doza vodonik-sulfida (H2S), izuzetno otrovnog gasa koji je poznat kao bojni otrov iz Prvog svetskog rata, čijih desetak grama može da usmrti veliki broj ljudi, a koji se povremeno u manjim dozama može osetiti i u obližnjem Pančevu. No, ispostavlja se da je pomoću ovog koncentrisanog otrova moguće život prebaciti u standby režim i „isključiti“ ga na pet do šest sati, da bi se potom ponovo uključio bez ikakvih ćelijskih oštećenja. U tom, gotovo mađioničarskom zahvatu u Centru za istraživanje raka „Fred Hačinson“ u SAD, svojim timom uspeva biolog Mark Rot koji se ovim istraživanjima bavi od smrti svoje kćerke 1995. godine. U njegovoj laboratoriji pacovima se pod stakleno zvono naglo ubacuje vodonik-sulfid u koncentraciji od 80 ppm od koga se oni potpuno umrtve. Ne kreću se, ne dišu, temperatura im pada na 11 stepeni Celzijusa, a uređaji za održavanje života pokazuju da im je i srce umrtvljeno. Njihove ćelije su zaustavljene u vremenu. Međutim, ovi pacovi nisu ubijeni. Kad im se nekoliko sati kasnije vrati kiseonik, oni će sasvim oživeti, kao da nikad nisu proveli čitave sate u stanju smrti. Šta se, zapravo, događa? Ako čovek, pacov ili bilo koji drugi živi organizam ne dobija kiseonik nekoliko minuta, njegova smrt je gotovo izvesna. Ovim eksperimentom, koji oduzima dah, Rot je zapravo otkrio ono što bi se moglo nazvati „mehanizmom umiranja“. Prilikom uobičajenog gušenja, smrt ne nastaje zbog samog nedostatka kiseonika, već zbog lančanog niza hemijskih reakcija koje uništavaju tkiva i do kojih dolazi čim nivo kiseonika opadne. Međutim, za to je potrebna neka količina kiseonika. A ako se on, pak, sasvim zameni nečim kao što je vodonik-sulfid, ćelije neće „raditi“, ali neće biti ni smrtonosnih oštećenja. Sve što treba je ponovo im dati kiseonik. Uz razna metafizička pitanja koja ovo istraživanje pokreće, praktične mogućnosti su neverovatno brojne – bolesnici ili stradalnici u nesrećama mogli bi se „isključiti“ sve dok se ne dovedu do operacionih sala, a spisak primena je dug koliko i broj onih situacija gde bi se smrt mogla „zamrznuti“ dok se stvari ne poprave. Nastavak ovih istraživanja trenutno finansira DARPA, američka vojna agencija za napredne istraživačke projekte, a Rot je osnovao kompaniju Ikaria da bi unapredio svoje otkriće. U međuvremenu, ono se našlo u Riplijevom „Verovali ili ne“, a o njemu je i televizija CNN nedavno prikazala film Nadmudrivanje smrti.

Više detalja o ovom istraživanju može se naći na http://labs.fhcrc.org/roth/

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure