img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mladi

Zdravlje na testu

19. decembar 2012, 19:22 Maja Guzijan
Copied

„Gojazna deca provode ispred računara dva sata duže od vršnjaka koji nemaju višak kilograma. Između 50 i 70 odsto osnovaca i adolescenata ima nepravilno držanje tela, koje se može korigovati redovnom fizičkom aktivnošću“, izjavila je doktorka Mirjana Bratić za „Vreme“, komentarišući sve učestalije slučajeve u kojima deca između sedam i 18 godina imaju probleme sa kičmom, ravnim tabanima ili pate od nekog poremećaja u ishrani. Zarad unapređivanja mentalnog i fizičkog zdravlja učenika, za sledeće polugodište je planirano veliko testiranje njihovog razvoja i sposobnosti, koje bi se sprovodilo u celoj Srbiji.

Projekat pojačane kontrole zdravlja najmlađih započet je pre dve godine, tokom kojih su stručnjaci utvrđivali parametre za ocenjivanje kvaliteta obrazovanja, vaspitanja, fizičke spremnosti i mentalnih sposobnosti učenika. Prema rečima doktorice Bratić, da bi se postigli vidljivi rezultati na tom polju, neophodna je čvrsta saradnja između roditelja, škole i zdravstvenih ustanova. Takođe, neophodno je razviti svest da je na časovima fizičkog nerealno očekivati da sva deca pokazuju isto interesovanje i spremnost za rad.

„Godinama postoji isti stav među nastavnicima u školama, a to je da svi moraju raditi sve. Zbog toga mnogo đaka dolazi sa molbom da budu oslobođeni fizičkog jer ne žele da dobijaju loše ocene. Radije pristaju na to da budu neocenjeni, i tako celu godinu provedu na klupi izgubivši i ona tri časa rekreacije nedeljno“, rekla je doktorica.

Druga strana gojaznosti kod sve većeg broja osnovaca i srednjoškolaca povezana je sa lenjošću pojedinaca i nekvalitetnom ishranom. Deca preskaču obroke ili pak u zanosu ispred ekrana jedu više nego što je to preporučeno. Najčešća posledica ovih nezdravih navika u poslednje vreme je pojava dijabetesa tipa dva u mladosti, od kojeg su, kako kaže doktorica, do pre nekoliko decenija obolevali uglavnom stari ljudi. Prema strateškom planu rada Službe za zdravstvenu zaštitu dece i omladine u Novom Sadu, između aprila i decembra prošle godine, 958 dece je izdvojeno jer su ocenjeni kao pogodni za razvoj metaboličnog sindroma koji obuhvata gojaznost i hipertenziju.

Veliko testiranje bi moglo poboljšati trenutnu situaciju, prvenstveno promenom sadržaja i kvaliteta nastave i samog programa. Istraživanja pokazuju da osnovci i srednjoškolci svakodnevno nose knjige teške i do jedne trećine mase njihovog tela, da trenutno odrastaju generacije koje zbog nekontrolisane upotrebe novih tehnologija i interneta svet posmatraju dvodimenzionalno, kao i da se indeks telesne mase svake godine znatno povećava.

foto: emil vaš
foto: emil vaš
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure