img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mladi

Zdravlje na testu

19. decembar 2012, 19:22 Maja Guzijan
Copied

„Gojazna deca provode ispred računara dva sata duže od vršnjaka koji nemaju višak kilograma. Između 50 i 70 odsto osnovaca i adolescenata ima nepravilno držanje tela, koje se može korigovati redovnom fizičkom aktivnošću“, izjavila je doktorka Mirjana Bratić za „Vreme“, komentarišući sve učestalije slučajeve u kojima deca između sedam i 18 godina imaju probleme sa kičmom, ravnim tabanima ili pate od nekog poremećaja u ishrani. Zarad unapređivanja mentalnog i fizičkog zdravlja učenika, za sledeće polugodište je planirano veliko testiranje njihovog razvoja i sposobnosti, koje bi se sprovodilo u celoj Srbiji.

Projekat pojačane kontrole zdravlja najmlađih započet je pre dve godine, tokom kojih su stručnjaci utvrđivali parametre za ocenjivanje kvaliteta obrazovanja, vaspitanja, fizičke spremnosti i mentalnih sposobnosti učenika. Prema rečima doktorice Bratić, da bi se postigli vidljivi rezultati na tom polju, neophodna je čvrsta saradnja između roditelja, škole i zdravstvenih ustanova. Takođe, neophodno je razviti svest da je na časovima fizičkog nerealno očekivati da sva deca pokazuju isto interesovanje i spremnost za rad.

„Godinama postoji isti stav među nastavnicima u školama, a to je da svi moraju raditi sve. Zbog toga mnogo đaka dolazi sa molbom da budu oslobođeni fizičkog jer ne žele da dobijaju loše ocene. Radije pristaju na to da budu neocenjeni, i tako celu godinu provedu na klupi izgubivši i ona tri časa rekreacije nedeljno“, rekla je doktorica.

Druga strana gojaznosti kod sve većeg broja osnovaca i srednjoškolaca povezana je sa lenjošću pojedinaca i nekvalitetnom ishranom. Deca preskaču obroke ili pak u zanosu ispred ekrana jedu više nego što je to preporučeno. Najčešća posledica ovih nezdravih navika u poslednje vreme je pojava dijabetesa tipa dva u mladosti, od kojeg su, kako kaže doktorica, do pre nekoliko decenija obolevali uglavnom stari ljudi. Prema strateškom planu rada Službe za zdravstvenu zaštitu dece i omladine u Novom Sadu, između aprila i decembra prošle godine, 958 dece je izdvojeno jer su ocenjeni kao pogodni za razvoj metaboličnog sindroma koji obuhvata gojaznost i hipertenziju.

Veliko testiranje bi moglo poboljšati trenutnu situaciju, prvenstveno promenom sadržaja i kvaliteta nastave i samog programa. Istraživanja pokazuju da osnovci i srednjoškolci svakodnevno nose knjige teške i do jedne trećine mase njihovog tela, da trenutno odrastaju generacije koje zbog nekontrolisane upotrebe novih tehnologija i interneta svet posmatraju dvodimenzionalno, kao i da se indeks telesne mase svake godine znatno povećava.

foto: emil vaš
foto: emil vaš
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure