img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srbi i Nemci u Vojvodini

Vekovi i jedan dan

20. maj 2009, 13:31 Jovan Milević
Copied

U petak 15. maja u Novom Sadu obeležen je Dan nemačke kulture. Srećom, to nije bio jedan od onih dana kada se prisećamo ko ono behu poznati nemački pisci, kompozitori i slikari. Bilo je, naravno, i toga: svečano otvaranje uz prigodni koncert u novosadskoj gimnaziji, postavka Šilerovih knjiga, projekcija filma „Čudo iz Berna“… Ipak, ovaj Dan nemačke kulture doneo je i dosta novog. Studenti iz Osijeka izveli su predstavu „Frizerski salon“, i to na nemačkom, a deca iz Karlovačke gimnazije ugostila su svoje vršnjake iz gimnazije u Ulmu, u nemačkoj pokrajini Baden–Virtemberg. Zanimljivo je i to da Dan kulture nije trajao samo jedan dan. U subotu popodne održano je književno veče Deni Rozental i Sonje Veselinović, a u nedelju panel diskusija o odnosima Srba i Nemaca u Vojvodini. Najznačajniji deo ovih „dana“ nemačke kulture svakako je izložba „Zavičaj na Dunavu – Suživot Nemaca i Srba u Vojvodini“, otvorena u petak u Muzeju Vojvodine u Novom Sadu (traje do 23. avgusta). Izložba je delo zajedničkog rada ljudi iz Muzeja Vojvodine i Muzeja grada Ulma, u okviru projekta „Zajedno“. Već po samim govornicima na otvaranju videlo se da nije reč o „običnoj“ izložbi: direktori dvaju muzeja, ataše za kulturu Ambasade Nemačke, predsednik Saveza podunavskih Nemaca, ministar unutrašnjih poslova pokrajine Baden–Virtemberg. Po običaju, Srbi su malo podbacili: od naših zvaničnika pojavio se samo ministar kulture Vojvodine.

Ako se izuzmu nedostaci etikecije na strani ‘visokih’ domaćina, sve ostalo je vredno pažnje. Pre svega, povod – 300 godina suživota Srba i Nemaca u Vojvodini. Ali, i sam koncept izložbe je neuobičajen: minimalistički, ali nabijen činjenicama i emocijama; svesno sračunato da trgne poluusnulog posetioca, da ga nasmeje, rastuži i pouči. Na jednom od prvih panoa stoji izreka: „Nit’ je Švaba za gajdaša, nit’ je Srbin za birtaša.“ Zatim slede prizori i predmeti iz svakodnevnog života u Vojvodini u poslednja tri veka, a onda – jedna do druge – „titovka“ sa petokrakom i vojnička kapa redova SS divizije Princ Eugen, a sa strane tekst naređenja nemačkog generala Franca Bema, da se „za svakog ubijenog nemačkog vojnika ili folksdojčera ima streljati 100 civila ili zarobljenika“ (dakle, Srba). Preko puta, flaša za limunadu četrnaestogodišnjeg dečaka Jozefa Rajtmana iz logora za podunavske Nemce „Gakovo“, sa papirom ispisanim podacima o njegovom rođenju i smrti i slikom sveca. Pored toga podaci o broju izbeglih, prognanih, umrlih i pobijenih nedužnih podunavskih Nemaca, kao i podatak o tome da je AVNOJ u novembru 1944. godine sve podunavske Nemce kolektivno proglasio „narodnim neprijateljima“, oduzeo im imovinu, ali i sva građanska prava. Jednom rečju: istina koju vredi videti.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure