img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Održivi razvoj

Udarnička modernizacija

15. oktobar 2008, 18:27 Priredio S. Bubnjević
Copied

Energetika

Najveća termoelektrana u Srbiji (i nezanemarljiv zagađivač), kao i rudnici koji su na nju oslonjeni, ovih dana prilično se modernizuju. Posle novih remonta u TE Kostolac, i na kopovima, smanjeni su negativni efekti na životnu sredinu, uporedo sa povećanjem efikasnosti elektrane i rudnika. To su uz obilje stručnih pojmova prošle nedelje objasnili šefovi ove elektrane. Oni su u Kostolcu bili domaćini posete ministra energetike i rudarstva Petra Škundrića, koji je pozvan povodom „uspešno završenih radova“ i kome su tom prilikom predstavljeni raznovrsni rezultati iz skorašnjeg udarničkog arsenala.

Tako je prošle godine Kosotolac ostvario najveću proizvodnju uglja u svojoj istoriji od 7,2 miliona tona. U samoj elektrani takođe je postignut rekord – proizvedeno je čak pet miliona Mwh električne energije, čime je ozbiljno premašen planirani cilj od 4,6 miliona Mwh.

Što se modernizacije tiče, o njoj je mnogo govorio zamenik direktora TE Kostolac Dragan Jovanović. On je rekao da je „front otkopavanja uglja dislociran na severnu stranu kopa Drmno formiranjem otkopnih etaža u punoj dužini u skladu sa Projektom kopa Drmno o podizanju proizvodnje na devet miliona tona godišnje“. Jovanović je objasnio da je deo opreme sa nekih kopova oporavljen i razmešten tako da se postigne bolji efekat u iskopavanju, a ovo privredno društvo se pohvalilo i novoizgrađenim „sistemom tračnih transportera za odvoz uglja i završenim remontom opreme za otkopavanje uglja na PK Drmno“.

Uz napomenu da su poslove remonta uglavnom izvodile domaće firme, Jovanović je dodao da su na blokovima, odnosno generatorima koji proizvode struju u samoj termoelektrani završeni standardni i kapitalni remonti. Izvršena je i „sanacija slabih mesta na zaptivenosti kotlova na blokovima B1 i B2 u TE Kostolac B, a započeta je i realizacija projekta rekonstrukcije sistema za odvoz pepela i šljake sa TE Kostolac B“.

Kako najavljuju u Kostolcu, njihovi „dalji planovi su 12 miliona tona uglja i izgradnja još jednog termobloka na TE Kostolac B“. Međutim, novinari koji su u Kostolac došli u ministrovoj sviti nisu pokazali preteran entuzijazam za ove udarničke podvige koliko za najavljeno povećanje cene struje, što je uostalom i svim građanima mnogo više na umu. Kako god, oba ta pitanja su zatvorena u istom strujnom kolu – bez novih postrojenja i osvežavanja starih, nema jeftinih kilovat-sati, dok sa druge strane, bez podizanja cene nema novih investicija i novih rekorda.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure