img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Godina Darvina

Trka kornjača

30. septembar 2009, 13:26 S. Bubnjević
Copied

Kad je proglašen start trke, a sa zvučnika se začula poznata melodija iz filma Nacionalna klasa, kornjače, složene na startnoj liniji, dugo su razmišljale šta da učine. Kornjača Brzi, sa brojem osam na oklopu prva se pokrenula, ali je potrčala u suprotnom smeru. Tako je početkom nedelje u Botaničkoj bašti „Jevremovac“ izgledao početak trke kornjača koju je organizovao Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu povodom dana fakulteta, a u okviru obeležavanja 200 godina od rođenja Čarlsa Darvina i 150 od objavljivanja njegovog ključnog dela Poreklo vrsta. Trka je zaista počela tek pošto su deca iz vrtića „Skadarlija“ i Osnovne škole „Kralj Petar Prvi“ počela da kornjače mame hranom. Tada je Brzi, shvativši u kom smeru treba da se kreće, udario snažan tempo ostalima, da bi ih potom ostavio u prašini. Za samo dva minuta, ovaj Šumaher u oklopu napravio je prednost od čitavih četrdeset centimetara i kvalifikovao se u veliko finale zajedno sa kornjačama Munjom, Samantom, drugim Brzim i Mašnicom. U finalu koje je usledilo, Brzi je ostao u jednako dobroj formi i sa lakoćom ponovo pobedio ostale, izazivajući ovacije kod brojne publike koja je nosila žute majice sa natpisom „Ja ću biti student Biološkog fakulteta“. Cela ova trka je bila jedno zanimljivo podsećanje na teoriju evolucije i njenog tvorca, Čarlsa Darvina, koji se često dovode u vezu sa ovom vrstom životinja. Tokom putovanja broda Bigl, Darvin je na ostrvima Galapagos izučavao gigantske kornjače od 250 kilograma i 150 cm visine, a smatra se i da je upravo on doneo u Britaniju kornjaču Herijet, jednu od najpoznatijih na svetu, koja je doživela 176 godina, pre nego što je uginula 2006. godine u australijskom zoološkom vrtu. Inače, svi učesnici trke u botaničkoj bašti doneti su iz Petrovaradina, sa Farme za odgoj kornjača i drugih tropskih životinja Zootropiko. Program je vodio Mirko Đorđević, jedan od najpoznatijih apsolvenata Biološkog fakulteta koji je kao srpski predstavnik pobedio na finalu ovogodišnjeg takmičenja „Laboratorija slavnih“ u Velikoj Britaniji. Sudija trke bio je dečak Paja Stojković, a pobednički tim iz vrtića, koji je bodrio Brzog od samog početka, dobio je kao nagradu veliku tortu u obliku broda Bigl.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure