img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Godina Darvina

Trka kornjača

30. septembar 2009, 13:26 S. Bubnjević
Copied

Kad je proglašen start trke, a sa zvučnika se začula poznata melodija iz filma Nacionalna klasa, kornjače, složene na startnoj liniji, dugo su razmišljale šta da učine. Kornjača Brzi, sa brojem osam na oklopu prva se pokrenula, ali je potrčala u suprotnom smeru. Tako je početkom nedelje u Botaničkoj bašti „Jevremovac“ izgledao početak trke kornjača koju je organizovao Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu povodom dana fakulteta, a u okviru obeležavanja 200 godina od rođenja Čarlsa Darvina i 150 od objavljivanja njegovog ključnog dela Poreklo vrsta. Trka je zaista počela tek pošto su deca iz vrtića „Skadarlija“ i Osnovne škole „Kralj Petar Prvi“ počela da kornjače mame hranom. Tada je Brzi, shvativši u kom smeru treba da se kreće, udario snažan tempo ostalima, da bi ih potom ostavio u prašini. Za samo dva minuta, ovaj Šumaher u oklopu napravio je prednost od čitavih četrdeset centimetara i kvalifikovao se u veliko finale zajedno sa kornjačama Munjom, Samantom, drugim Brzim i Mašnicom. U finalu koje je usledilo, Brzi je ostao u jednako dobroj formi i sa lakoćom ponovo pobedio ostale, izazivajući ovacije kod brojne publike koja je nosila žute majice sa natpisom „Ja ću biti student Biološkog fakulteta“. Cela ova trka je bila jedno zanimljivo podsećanje na teoriju evolucije i njenog tvorca, Čarlsa Darvina, koji se često dovode u vezu sa ovom vrstom životinja. Tokom putovanja broda Bigl, Darvin je na ostrvima Galapagos izučavao gigantske kornjače od 250 kilograma i 150 cm visine, a smatra se i da je upravo on doneo u Britaniju kornjaču Herijet, jednu od najpoznatijih na svetu, koja je doživela 176 godina, pre nego što je uginula 2006. godine u australijskom zoološkom vrtu. Inače, svi učesnici trke u botaničkoj bašti doneti su iz Petrovaradina, sa Farme za odgoj kornjača i drugih tropskih životinja Zootropiko. Program je vodio Mirko Đorđević, jedan od najpoznatijih apsolvenata Biološkog fakulteta koji je kao srpski predstavnik pobedio na finalu ovogodišnjeg takmičenja „Laboratorija slavnih“ u Velikoj Britaniji. Sudija trke bio je dečak Paja Stojković, a pobednički tim iz vrtića, koji je bodrio Brzog od samog početka, dobio je kao nagradu veliku tortu u obliku broda Bigl.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure