img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Godina Darvina

Trka kornjača

30. septembar 2009, 13:26 S. Bubnjević
Copied

Kad je proglašen start trke, a sa zvučnika se začula poznata melodija iz filma Nacionalna klasa, kornjače, složene na startnoj liniji, dugo su razmišljale šta da učine. Kornjača Brzi, sa brojem osam na oklopu prva se pokrenula, ali je potrčala u suprotnom smeru. Tako je početkom nedelje u Botaničkoj bašti „Jevremovac“ izgledao početak trke kornjača koju je organizovao Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu povodom dana fakulteta, a u okviru obeležavanja 200 godina od rođenja Čarlsa Darvina i 150 od objavljivanja njegovog ključnog dela Poreklo vrsta. Trka je zaista počela tek pošto su deca iz vrtića „Skadarlija“ i Osnovne škole „Kralj Petar Prvi“ počela da kornjače mame hranom. Tada je Brzi, shvativši u kom smeru treba da se kreće, udario snažan tempo ostalima, da bi ih potom ostavio u prašini. Za samo dva minuta, ovaj Šumaher u oklopu napravio je prednost od čitavih četrdeset centimetara i kvalifikovao se u veliko finale zajedno sa kornjačama Munjom, Samantom, drugim Brzim i Mašnicom. U finalu koje je usledilo, Brzi je ostao u jednako dobroj formi i sa lakoćom ponovo pobedio ostale, izazivajući ovacije kod brojne publike koja je nosila žute majice sa natpisom „Ja ću biti student Biološkog fakulteta“. Cela ova trka je bila jedno zanimljivo podsećanje na teoriju evolucije i njenog tvorca, Čarlsa Darvina, koji se često dovode u vezu sa ovom vrstom životinja. Tokom putovanja broda Bigl, Darvin je na ostrvima Galapagos izučavao gigantske kornjače od 250 kilograma i 150 cm visine, a smatra se i da je upravo on doneo u Britaniju kornjaču Herijet, jednu od najpoznatijih na svetu, koja je doživela 176 godina, pre nego što je uginula 2006. godine u australijskom zoološkom vrtu. Inače, svi učesnici trke u botaničkoj bašti doneti su iz Petrovaradina, sa Farme za odgoj kornjača i drugih tropskih životinja Zootropiko. Program je vodio Mirko Đorđević, jedan od najpoznatijih apsolvenata Biološkog fakulteta koji je kao srpski predstavnik pobedio na finalu ovogodišnjeg takmičenja „Laboratorija slavnih“ u Velikoj Britaniji. Sudija trke bio je dečak Paja Stojković, a pobednički tim iz vrtića, koji je bodrio Brzog od samog početka, dobio je kao nagradu veliku tortu u obliku broda Bigl.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

I policajke plaču, zar ne?

Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata

Marija L. Janković

Komentar

Laži i šamara

Rimski imperatori su građansko nezadovoljstvo smirivali politikom „hleba i igara“. Pokušao je to i Aca Srbin, ali bezuspešno, pa sa opredelio za „laži i šamara“

Andrej Ivanji

Komentar

Privatno nasilje predsednika svih batinaša Srbije

Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1806
Poslednje izdanje

Pravosuđe i politika

Može li tužilaštvo da pobedi visoku korupciju Pretplati se
Srpsko-američki odnosi: Đurić kod Rubija

Susret koji se za tabloide nije desio

Slučaj Milorad Dodik

Jesen pomazanika

Intervju: Ivana Rašić – Sajsi MC

Ne postoji umetnost odvojena od politike

Gaza

Personifikacija okrutnosti i nehumanosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure