img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Godina Darvina

Trka kornjača

30. septembar 2009, 13:26 S. Bubnjević
Copied

Kad je proglašen start trke, a sa zvučnika se začula poznata melodija iz filma Nacionalna klasa, kornjače, složene na startnoj liniji, dugo su razmišljale šta da učine. Kornjača Brzi, sa brojem osam na oklopu prva se pokrenula, ali je potrčala u suprotnom smeru. Tako je početkom nedelje u Botaničkoj bašti „Jevremovac“ izgledao početak trke kornjača koju je organizovao Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu povodom dana fakulteta, a u okviru obeležavanja 200 godina od rođenja Čarlsa Darvina i 150 od objavljivanja njegovog ključnog dela Poreklo vrsta. Trka je zaista počela tek pošto su deca iz vrtića „Skadarlija“ i Osnovne škole „Kralj Petar Prvi“ počela da kornjače mame hranom. Tada je Brzi, shvativši u kom smeru treba da se kreće, udario snažan tempo ostalima, da bi ih potom ostavio u prašini. Za samo dva minuta, ovaj Šumaher u oklopu napravio je prednost od čitavih četrdeset centimetara i kvalifikovao se u veliko finale zajedno sa kornjačama Munjom, Samantom, drugim Brzim i Mašnicom. U finalu koje je usledilo, Brzi je ostao u jednako dobroj formi i sa lakoćom ponovo pobedio ostale, izazivajući ovacije kod brojne publike koja je nosila žute majice sa natpisom „Ja ću biti student Biološkog fakulteta“. Cela ova trka je bila jedno zanimljivo podsećanje na teoriju evolucije i njenog tvorca, Čarlsa Darvina, koji se često dovode u vezu sa ovom vrstom životinja. Tokom putovanja broda Bigl, Darvin je na ostrvima Galapagos izučavao gigantske kornjače od 250 kilograma i 150 cm visine, a smatra se i da je upravo on doneo u Britaniju kornjaču Herijet, jednu od najpoznatijih na svetu, koja je doživela 176 godina, pre nego što je uginula 2006. godine u australijskom zoološkom vrtu. Inače, svi učesnici trke u botaničkoj bašti doneti su iz Petrovaradina, sa Farme za odgoj kornjača i drugih tropskih životinja Zootropiko. Program je vodio Mirko Đorđević, jedan od najpoznatijih apsolvenata Biološkog fakulteta koji je kao srpski predstavnik pobedio na finalu ovogodišnjeg takmičenja „Laboratorija slavnih“ u Velikoj Britaniji. Sudija trke bio je dečak Paja Stojković, a pobednički tim iz vrtića, koji je bodrio Brzog od samog početka, dobio je kao nagradu veliku tortu u obliku broda Bigl.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure