img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Godina Darvina

Trka kornjača

30. septembar 2009, 13:26 S. Bubnjević
Copied

Kad je proglašen start trke, a sa zvučnika se začula poznata melodija iz filma Nacionalna klasa, kornjače, složene na startnoj liniji, dugo su razmišljale šta da učine. Kornjača Brzi, sa brojem osam na oklopu prva se pokrenula, ali je potrčala u suprotnom smeru. Tako je početkom nedelje u Botaničkoj bašti „Jevremovac“ izgledao početak trke kornjača koju je organizovao Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu povodom dana fakulteta, a u okviru obeležavanja 200 godina od rođenja Čarlsa Darvina i 150 od objavljivanja njegovog ključnog dela Poreklo vrsta. Trka je zaista počela tek pošto su deca iz vrtića „Skadarlija“ i Osnovne škole „Kralj Petar Prvi“ počela da kornjače mame hranom. Tada je Brzi, shvativši u kom smeru treba da se kreće, udario snažan tempo ostalima, da bi ih potom ostavio u prašini. Za samo dva minuta, ovaj Šumaher u oklopu napravio je prednost od čitavih četrdeset centimetara i kvalifikovao se u veliko finale zajedno sa kornjačama Munjom, Samantom, drugim Brzim i Mašnicom. U finalu koje je usledilo, Brzi je ostao u jednako dobroj formi i sa lakoćom ponovo pobedio ostale, izazivajući ovacije kod brojne publike koja je nosila žute majice sa natpisom „Ja ću biti student Biološkog fakulteta“. Cela ova trka je bila jedno zanimljivo podsećanje na teoriju evolucije i njenog tvorca, Čarlsa Darvina, koji se često dovode u vezu sa ovom vrstom životinja. Tokom putovanja broda Bigl, Darvin je na ostrvima Galapagos izučavao gigantske kornjače od 250 kilograma i 150 cm visine, a smatra se i da je upravo on doneo u Britaniju kornjaču Herijet, jednu od najpoznatijih na svetu, koja je doživela 176 godina, pre nego što je uginula 2006. godine u australijskom zoološkom vrtu. Inače, svi učesnici trke u botaničkoj bašti doneti su iz Petrovaradina, sa Farme za odgoj kornjača i drugih tropskih životinja Zootropiko. Program je vodio Mirko Đorđević, jedan od najpoznatijih apsolvenata Biološkog fakulteta koji je kao srpski predstavnik pobedio na finalu ovogodišnjeg takmičenja „Laboratorija slavnih“ u Velikoj Britaniji. Sudija trke bio je dečak Paja Stojković, a pobednički tim iz vrtića, koji je bodrio Brzog od samog početka, dobio je kao nagradu veliku tortu u obliku broda Bigl.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Vojska Republike Srpske

Pregled nedelje

Ratko Mladić i njegovi mladići

Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike

Filip Švarm

Komentar

Srpsko društvo nije podeljeno, nego neslobodno

Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić i Siniša Mali

Komentar

„Vučićevih“ 6.000 dinara: Ako vam se gade, darujete ih studentima

Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1860
Poslednje izdanje

Dosije “Vremena”: Deliblatska peščara

Gospodar vatre i njegove sluge Pretplati se
Pred prvi septembar: Osnovno obrazovanje u Srbiji

Ako vam je to u redu, onda ništa

Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije

Patika Ivana Stambolića

Srbija i Izrael

Mojsije je Mojsije, a biznis je biznis

Pola veka od smrti Mao Cedunga (1)

Otac, Sin i Sveti duh

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure