img
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nanotehnologija – 50 godina

Srbija među klikerima

13. januar 2010, 15:49 Slobodan Bubnjević
Copied

Prošlo je tačno 50 godina otkako je čovek ušao u takozvani nanosvet. Ova godišnjica, standardno obeležena specijalnim izdanjima tematskih naučnih časopisa i konferencijama, u Srbiji nije proslavljena ni na koji način, ali je ipak otvorila dva vrlo zanimljiva pitanja.

Naime, na pedesetogodišnjicu nanotehnologije, podsetili smo se da je naučna oblast pod ovim imenom verovatno najmasovnija i najrasprostranjenija sfera istraživanja u Srbiji, što bi moglo biti pomalo iznenađujuće za nenaučnu javnost. S druge strane, to je oblast koja daje nepregledan broj novih tehnoloških primena, koje se brzo daju razviti, otvarajući nova tržišta i istovremeno stvarajući neočekivana poboljšanja kvaliteta života.

Koliki je uopšte nanosvet? Teško je imati ikakav doživljaj tako male veličine kao što je jedan nanometar koji je, inače, 1.000.000.000 puta manji od metra (nm = 10−9m). No, nije ga sasvim nemoguće povezati sa svakodnevicom. Naime, ljudska dlaka poraste upravo za jedan nanometar samo za ono vreme za koje se čovek obrije. Obično ne primećujemo da se bilo šta događa sa bradom između stavljanja pene za brijanje i afteršejva. A događa se, mada je promena neshvatljivo mala.

Jedan nanometar je u odnosu na metar mali kao kliker u odnosu na planetu Zemlju. No, na toj skali nisu žive samo ljudske dlake – DNK molekul u prečniku ima oko dva nanometra, bakterije oko 200 nanometara, dok deseti deo nanometra iznose rastojanja između atoma u molekulu ugljenika, molekula života, onog sa kojim nanotehnolozi najviše i operišu.

Mogućnost da se oprobaju na ovim – nano – skalama veličine, uporedivim sa atomom i molekulom, proistekla iz intenzivnog razvoja atomske i kvantne fizike u XX veku, godinama je privlačila mnoge istraživače u celom svetu. Tako je danas nanotehnologija postala jedna od najživljih naučnih disciplina – oblast vrlo perspektivna za mlade naučnike, sa mnogo mogućih tema za istraživanje, čitavu armiju istraživača i uz sve to, celu jednu novu privrednu granu koja sve više uvozi nanotehnološka rešenja za stare probleme i na njima ostvaruje brz profit. U Srbiji je privukla zapanjujuće veliki deo naučnog kadra.

Prema podacima Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj, Srbija ima čak 589 istraživača angažovanih na ukupno 48 projekata programa tehnološkog razvoja i osnovnih istraživanja u ovom domenu, kojima se bavi pet naučnoistraživačkih instituta i deset fakulteta. „Naučnoistraživački kadar Srbije je dobro edukovan u oblasti nanotehnologije i novih materijala i predstavlja jedan od bitnih faktora razvoja“, kažu za „Vreme“ u Ministarstvu dodajući da „materijali imaju multidisciplinarni aspekt i zahtevaju istraživanja iz oblasti fizike, hemije, matematike, inženjerstva“.

Kako kažu u Ministarstvu, oblast nanotehnologije i novih materijala „našla je svoje mesto na listi prioritetnih oblasti Strategije naučnog i tehnološkog razvoja Srbije 2010–2015. godine“, budući da je tržište za nanotehnologiju veliko, a predviđa se da će svoju zrelost dostići oko 2015. godine.

Sve je počelo kad je slavni američki fizičar Ričard Fejnman 29. decembra 1959. na godišnjoj konferenciji Društva američkih fizičara predstavio ideju o načinima manipulacije atomima i molekulima. Pola veka kasnije, nanotehnolozi su u stanju da bukvalno „slažu“ atome i stvarajući objekte neverovatno malih veličina proizvode sasvim nove materijale zapanjujućih osobina. To već unosi revoluciju u svet rasvete, monitora i elektronike uopšte, a posebno je zahvalan razvoj nanorobota koji jure kroz ljudsko telo jurcajući za ćelijama kancera i raznim mikrobima. Medicina time izlazi na novi front, upravo onaj na kome žive poslednji ljudski neprijatelji. Oni iz nanosveta.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure