img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nanotehnologija – 50 godina

Srbija među klikerima

13. januar 2010, 15:49 Slobodan Bubnjević
Copied

Prošlo je tačno 50 godina otkako je čovek ušao u takozvani nanosvet. Ova godišnjica, standardno obeležena specijalnim izdanjima tematskih naučnih časopisa i konferencijama, u Srbiji nije proslavljena ni na koji način, ali je ipak otvorila dva vrlo zanimljiva pitanja.

Naime, na pedesetogodišnjicu nanotehnologije, podsetili smo se da je naučna oblast pod ovim imenom verovatno najmasovnija i najrasprostranjenija sfera istraživanja u Srbiji, što bi moglo biti pomalo iznenađujuće za nenaučnu javnost. S druge strane, to je oblast koja daje nepregledan broj novih tehnoloških primena, koje se brzo daju razviti, otvarajući nova tržišta i istovremeno stvarajući neočekivana poboljšanja kvaliteta života.

Koliki je uopšte nanosvet? Teško je imati ikakav doživljaj tako male veličine kao što je jedan nanometar koji je, inače, 1.000.000.000 puta manji od metra (nm = 10−9m). No, nije ga sasvim nemoguće povezati sa svakodnevicom. Naime, ljudska dlaka poraste upravo za jedan nanometar samo za ono vreme za koje se čovek obrije. Obično ne primećujemo da se bilo šta događa sa bradom između stavljanja pene za brijanje i afteršejva. A događa se, mada je promena neshvatljivo mala.

Jedan nanometar je u odnosu na metar mali kao kliker u odnosu na planetu Zemlju. No, na toj skali nisu žive samo ljudske dlake – DNK molekul u prečniku ima oko dva nanometra, bakterije oko 200 nanometara, dok deseti deo nanometra iznose rastojanja između atoma u molekulu ugljenika, molekula života, onog sa kojim nanotehnolozi najviše i operišu.

Mogućnost da se oprobaju na ovim – nano – skalama veličine, uporedivim sa atomom i molekulom, proistekla iz intenzivnog razvoja atomske i kvantne fizike u XX veku, godinama je privlačila mnoge istraživače u celom svetu. Tako je danas nanotehnologija postala jedna od najživljih naučnih disciplina – oblast vrlo perspektivna za mlade naučnike, sa mnogo mogućih tema za istraživanje, čitavu armiju istraživača i uz sve to, celu jednu novu privrednu granu koja sve više uvozi nanotehnološka rešenja za stare probleme i na njima ostvaruje brz profit. U Srbiji je privukla zapanjujuće veliki deo naučnog kadra.

Prema podacima Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj, Srbija ima čak 589 istraživača angažovanih na ukupno 48 projekata programa tehnološkog razvoja i osnovnih istraživanja u ovom domenu, kojima se bavi pet naučnoistraživačkih instituta i deset fakulteta. „Naučnoistraživački kadar Srbije je dobro edukovan u oblasti nanotehnologije i novih materijala i predstavlja jedan od bitnih faktora razvoja“, kažu za „Vreme“ u Ministarstvu dodajući da „materijali imaju multidisciplinarni aspekt i zahtevaju istraživanja iz oblasti fizike, hemije, matematike, inženjerstva“.

Kako kažu u Ministarstvu, oblast nanotehnologije i novih materijala „našla je svoje mesto na listi prioritetnih oblasti Strategije naučnog i tehnološkog razvoja Srbije 2010–2015. godine“, budući da je tržište za nanotehnologiju veliko, a predviđa se da će svoju zrelost dostići oko 2015. godine.

Sve je počelo kad je slavni američki fizičar Ričard Fejnman 29. decembra 1959. na godišnjoj konferenciji Društva američkih fizičara predstavio ideju o načinima manipulacije atomima i molekulima. Pola veka kasnije, nanotehnolozi su u stanju da bukvalno „slažu“ atome i stvarajući objekte neverovatno malih veličina proizvode sasvim nove materijale zapanjujućih osobina. To već unosi revoluciju u svet rasvete, monitora i elektronike uopšte, a posebno je zahvalan razvoj nanorobota koji jure kroz ljudsko telo jurcajući za ćelijama kancera i raznim mikrobima. Medicina time izlazi na novi front, upravo onaj na kome žive poslednji ljudski neprijatelji. Oni iz nanosveta.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure