img
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Rebrendiranje

16. jun 2011, 01:25 Milan Milošević
Copied

Mnogo smo pili onaj brendi (vinjak) i tu stali. A ženske, one su pile šeri brendi. Nama starijima je, dakle, teško da shvatimo težinu i dalekosežnost reči brend, te senke duge ruke Adama Smita koja se primiče našem vratu.

„Neophodno je vratiti čast krastavcu“, izjavio je španski član Evroparlamenta Francisko Sosa Vagner, mašući jednim primerkom koji bi morao da odgovara evropskim standardima: prav i jedar, ali sumnjiv, pa dovodi u težak položaj seljake. To se desilo nakon što su Nemci posumnjali da je španski krastavac izvor nove mutacije ešerihije koli. Rusi su nakon toga posumnjali, zabranili uvoz krastavaca iz Nemačke i Španije, pa se o neosnovanom narušavanju principa slobode trgovine pregovaralo i na samitu EU–Rusija, u Nižnjem Novgorodu, kako piše ruska štampa, uz voćnu salatu s pet vrsta paradajza. Predsednik Medvedev izazvao je „ovošćni skandal“ – nije znao odakle su pomidori: „No, poživem-uvidim…“ Moskovske novosti se dohvatile rebrendiranja krastavca pa pronašle da su u podmoskovnom gradu Luhovici ogurcu podigli spomenik i izgradili muzej. Citiraju i autora knjige Brend. Bojeva mašina biznisa, nekog Viktora Tanberga, koji je ozbiljno protumačio da rebrendiranje krastavca ništa osim šale ne može izazvati.

Brend je, kažu ovi iz marketinga, više od zaštićene robne marke. To je garantovani kvalitet koji prate garantovane emocije. Poseduje sopstvenu harizmu izraženu u nazivu, sloganu koji ga prati, dizajnerskom rešenju i reklamnoj strategiji. Da bi se stvorio brend, potrebna je ideja, tvorac, tehnologija, mnogo rada i korporativni identitet.

Neki kažu da izraz brend potiče od žiga koji pokazuje vlasništvo, utisnutog vrućim gvožđem na leđima krava ili konja (poznato još u starom Egiptu): Kažu da su nekada tako žigosali i kriminalce, pa je brend bio i stigma, danga.

Sad vlada uverenje da bez brenda propadosmo – ništa ne pravimo, ali mislimo da nam fali samo brend. Onda se prešlo na „brendiranje Srbije“, na „nacionalni brend Srbije“, a zatim, brzo, na rebrendiranje: „Rebrendiranje Guče!“ „Regionalna agencija za ekonomski razvoj Šumadije i Pomoravlja i Grad Kragujevac organizuju stručni skup pod nazivom ‘Teritorijalni marketing – rebrendiranje Šumadije’“…

Kako li će utisnuti novi žig preko starog? Da je ne zapale?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure